img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Kada su psi ubili čoveka: Ko se protivi „Vladanovom zakonu“

04. јануар 2024, 07:10 Sonja Ćirić
Foto: Privatan arhiv
Vladan Radosavljević
Copied

Kada su pre godinu dana psi na smrt izujedali novinara Vladana Radosavljevića dok se šetao Kosmajem, njegovi prijatelji su inicirali dopunu postojećeg Pravilnika za držanje pasa kako se tako nešto nikada ne bi ponovilo. Ali ispada da je zarada od uzgajanja i prodaje opasnih pasa važnija od toga

Pre godinu dana tri psa ubila su novinara i dramaturga Vladana Radosavljevića dok se šetao Kosmajem u Maloj Ivanči. Njegove kolege i prijatelji inicirali su „Vladanov zakon“, kako se tako nešto više nikada ne bi ponovilo, ali se nadležne institucije još uvek nisu odazvale.

Psi su bili rase staford, mešanac staforda i pitbula, i krupni mešanac. Svi su imali ogrlice sa pločicama, a na njima broj telefona vlasnika. Bili su naučeni da kidišu na ljude.

Vlasnik pasa nije odgovaran za ovo ubistvo zato što je u tom momentu bio službeno odsutan u zatvoru. Za zločin je odgovorna V. M. koja ih je za to vreme hranila, pa joj je Osnovni sud u Mladenovcu bio odredio pritvor do 30 dana. Prema navodima optužnice, osumnjičena je za teško krivično delo protiv opšte sigurnosti izvršeno iz nehata za koje je zaprećena kazna od jedne do osam godina zatvora. Na internetu nije bilo moguće doći do informacije da li je V. M. zaista osuđena.

Manjkavosti važećeg zakona

Zakoni, uredbe i pravilnici koji regulišu ovu oblast su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Konkretno, radi se o Pravilniku za držanje pasa koji mogu predstavljati opasnost po okolinu.

Inicijator „Vladanovog zakona“ advokat Srđan Radovanović za „Vreme“  podseća da okrivljena može da se pozove na postojeće propise o držanju „opasnih pasa“ u okviru postojećeg Pravilnika.

Dodaje da pomenuti Pravilnik nije loš, da „određuje kriterijume po kojima se kvalifikuje šta je opasan pas, ne samo na osnovu rase već i ponašanja, i upućuje ih na obuku, ali se ne bavi onim što se dešava ispod radara“. Prema važećem Pravilniku svako može da kupi svakog psa čija rasa ima osobine opasnog psa.

„Sada kupac nije obavezan da ima dozvolu za kupovinu opasnog psa“, kaže Radovanović.

„Vladanov zakon“ predlaže dopune dva člana postojećeg Pravilnika koje bi to regulisale.

„Za posedovanje opasnih pasa potrebna je mnogo ozbiljnija procedura nego što je ova postojeća. Trebalo bi da bude slična onoj koja je potrebna za posedovanje vatrenog oružja“, ocenjuje Radovanović.

Inicijativa je upućena Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za veterinu.

Bez odgovora

“Ostala je bez odgovora. Protiv nje su bile i udruženja za zaštitu životinja, kao i Kinološki savez”, kaže za “Vreme” novinar Zoran Ostojić, jedan od inicijatora “Vladanovog zakona”.

“Ni činjenica da su vlasnički psi na smrt izujedali Vladana Radosavljevića nije uticala na nadležne da se sistemski nešto promeni u pravilima i procedurama kad je reč o držanju opasnih pasa. Na njih nisu uticali ni brojni slučajevi napada opasnih pasa na ljude koji su se desili posle kobnog dana na Kosmaju. Kao ni brojni incidenti pre njega.”

Ostojić kaže da je inicijativa “Vladanovih kolega i nekih advokata završila kao voda u pesku.”

“Svedoci smo da doge, rotvajleri, stafordi i slični psi šetaju gradom i bez povoca i bez brnjice. Kada bi se primenili propisi, kao što je to kod oružja, znalo bi se ko je vlasnik i da li ispunjava sve ono što je potrebno kada drži opasnu životinju, znalo bi se i da li je taj pas prošao potrebnu obuku i socijalizaciju i da li je spreman za život među ljudima. Novi propis bi morao i uzgajanje i nabavku opasnih pasa usloviti pribavljanjem dozvole kojoj bi prethodila bezbedonosna provera koju policija sprovodi kada je reč o prometu i nabavci oružja. Saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova bila bi korisna“.

Za posedovanje ne samo oružja već i drugih opasnih stvari kao što su otrovne, zapaljive ili eksplozivne materije potrebna je dozvola, kao i za njihovu nabavku i transport. Jedino se opasni psi, predstavljeni kao kućni ljubimci, mogu nekontrolisano nabavljati, puštati po parkovima, ali i obučavati za napad na ljude

Ostojić Podseća da “Pravilnik o načinu držanja pasa koji mogu predstavljati opasnost za okolinu postoji još od 2010, ali njegovi efekti se ne vide u praksi. Njime je definisano da je opasan pas onaj koji je bez očiglednog povoda napao čoveka ili drugog psa i naneo mu telesne povrede ili smrt, jedinka koja je uzgajana za borbe pasa ili nađena u organizovanoj borbi sa drugim psom, jedinka koja je namenjena za čuvanje imovine ili kao telesni čuvar, kao i rase bul terijer, staford terijer, američki staford terijer, minibul terijer ili mešanci tih rasa. Propisana je i obaveza vlasnika da zajedno sa psom prođe obuku i proveru stepena socijalizacije. Ista takva obuka propisana je i za ostale pse, osim malih pasa, ako vlasnik želi da ga izvodi bez povoca i brnjice.”

“Dakle, nabavka opasnih pasa ostaje van svake kontrole. To u praksi znači da se te životinje slobodno mogu uzgajati i prodavati. U prevodu – veliki je to biznis”, kaže Zoran Ostojić.

Tagovi:

Zakon opasni psi Vladan Radosvljevi Pravilnik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Beograd na vodi

Ekologija

30.јун 2026. B. B.

Profesor Šumarskog fakulteta: Beograd ne može da se ohladi zbog „betonizacije“

„U Beogradu je četiri puta više tropskih noći u letnjim mescima nego, na primer u Zagrebu, a glavni razlog je manjak zelenila i 'betonizacija' grada“, kaže profesor Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković

Ubistvo u kafiću u naselju Kumodraž

Crna Gora

30.јун 2026. B. B.

Intenzivna potraga za osumnjičenima za ubistvo Darka Veskovića

Dvojici državljana Srbije u ilegalnom prelasku granice pomagale tri osobe iz Rožaja, koje su uhapšene u tom gradu

Radnici „Jure“ žale se zbog nepodnošljivih uslova za rad izazvanih tropskim vrućinama.

Fabrika „Jura“

30.јун 2026. B. B.

Uslovi rada u „Juri“: Padanje u nesvest od vrućine ili „klimatizacija u skladu sa zakonom“?

Radnici „Jure“ žale se zbog nepodnošljivih uslova za rad izazvanih tropskim vrućinama. Iz „Jure“odgovaraju da im sistem klimatizacije funkcioniše

Nermanja Vidić

Fudbal i kriminal

30.јун 2026. B. B.

Studenti poručili Nemanji Vidiću: Stojimo uz tebe

Studenti su istakli da je Nemanja Vidić dokaz da se čovek meri onim što je spreman da izgubi za dobro drugih

Skulptura Terazija na Terazijama

Beograd

30.јун 2026. Sonja Ćirić

Statua terazija na Terizijama: Šapićevo nametanje simbola u pokušaju

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je statuu vage na Terazijama proglasio simbolom ovog dela grada, iako je u svesti Beograđana to - Terazijska česma. Od marta 1991. ona je i simbol protesta protiv vlasti

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure