U fokusu funkcionerske kampanje Aleksandra Vučića prošle nedelje bili su novoizgrađeni stadioni u Loznici, Zaječaru i Leskovcu. Sva tri su u zbiru koštali skoro 100 miliona evra.
A kako primećuje dopisnica “Danasa” iz Niša, Vučić je po četvrti put u poslednje dve godine najavio rekonstrukciju niškog stadiona Čair: početkom prošle godine rekao je da kreće gradnja “fudbalske lepotice”, pa je do kraja godine u još dva navrata ponovio isto, a i prošle nedelje je obećao skori početak obimnih radova koji će koštati 80 miliona evra.
“Čair je postao ruglo i niko se nije setio da ga uradi”, naglasio je predsednik Srbije i po ko zna koji put izgovorio neistinu, jer je rekonstrukcija niškog stadiona počela u martu 2011. godine i tada su popravljene i dograđene istočna, severna i južna tribinu, a dolazak naprednjaka na vlast zaustavio je sanaciju zapadne tribine i izgradnju nadstrešnice. I ne samo to, Čair je Gradska uprava, koja je vlasnik, u potpunosti zapustila i nakon više od decenije nebrige zaista je postao ruina.
Izgrađen je 1963. godine, šest godina kasnije brigu o njemu preuzeo je FK Radnički i tako je bilo do početka devedesetih, kada klub počinje da tavori a stadion da se raspada. Vlada Srbije je u obnovu Čaira 2011. godine uložila skoro 10 miliona evra, ali sve je to zbog slabog održavanja praktično poništeno u prethodnih 12 godina.
Plasman uz mnogo sreće
Piksi odveo Srbiju i na Evropsko prvenstvo
foto: darko vojinović / ap photo…
Remi sa Bugarskom u poslednjem kolu kvalifikacija bio je dovoljan da se reprezentacija Srbije, kao drugoplasirana u grupi, plasira na Evropsko prvenstvo (EP) koje će se sledećeg leta održati u Nemačkoj. Uspeh vredan priznanja, posebno što je reprezentacija naše zemlje poslednji put nastupila na najvećoj evropskoj fudbalskoj smotri davne 2000. godine, tada pod imenom SR Jugoslavija, i od tada je propala u pet kvalifikacionih ciklusa, prvo pod imenom Srbija i Crna Gora, a potom kao Srbija.
Najjača poveznica sa poslednjim reprezentativnim nastupom pre 23 godine je selektor Dragan Stojković, tada kapiten. Od njegovog preuzimanja funkcije 2021. godine naša reprezentacija beleži uspehe – od plasmana na Svetsko prvenstvo 2022. godine, preko plasmana u A diviziju Lige nacija, do izborene vize za EP. Zanimljivo je i da je on prvi šef stručnog štaba reprezentacije od Ivice Osima pre više od tri decenije koji je vezao dva uspešna kvalifikaciona ciklusa i odveo ekipu na Svetsko i Evropsko prvenstvo.
Ali, za razliku od euforije koja je pratila odlazak u Katar pre dve godine, novi uspeh je slabo proslavljen, jer se reprezentacija provukla kroz poprilično slabu grupu, ostavši iza Mađarske, od koje je dva puta poražena, i zamalo pretekavši slabašnu Crnu Goru. Uz to, dva puta je tim Srbije remizirao sa takođe slabašnom Bugarskom, oba puta uz mnogo sreće.
Već se u Kataru videlo da to više nije isti tim koji je pobedio Portugal u Lisabonu i kao prvoplasirani u grupi plasirao se na Mundijal, a tokom proteklih kvalifikacija samo se potvrdilo da je tek bleda senka nekadašnje složne i samouverene ekipe. I zato su očekivanja od nastupa na EP prilično skromna. No, bez obzira na to, Stojković je ostavio traga i u selektorskoj ulozi, i sigurno je najzaslužniji što je reprezentacija ponovo redovan učesnik na velikim takmičenjima.
Saveti za štampu
Čuvari medijske etike na mukama
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Savet za štampu bio je domaćin Regionalnom skupu samoregulatornih tela Jugoistočne Evrope, koji je okupio predstavnike sedam samoregulatornih tela iz regiona, kao i brojne novinare, urednike i medijske stručnjake iz naše zemlje. Razgovaralo se o najvažnijim profesionalnim izazovima u radu medija i tela koja se bave novinarskom etikom, i razmenjena su iskustva u rešavanju ključnih problema, od govora mržnje i kršenja brojnih prava građana do (zlo)upotrebe veštačke inteligencije u medijima.
“Etički kodeksi zavise od ljudi, a ljudi su ti koji se bave novinarstvom. Ako vi novinari ne uspete u svom poslu, niko od nas nije uspeo. Kršenje novinarskog kodeksa pogađa šire od same medijske zajednice i zato je vaš rad veoma važan, važno je povratiti poverenje u medije”, rekao je na otvaranju skupa Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji, i naglasio da su saveti za medije i štampu – čuvari medijske etike.
Naš Savet za štampu su 2009. godine osnovali Udruženje novinara Srbije (UNS), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Asocijacija medija i Asocijacija lokalnih medija “Lokal pres”, da bi pratio poštovanje Kodeksa novinara Srbije u štampanim i onlajn medijima i rešavao žalbe pojedinaca i institucija na sadržaje iz tih medija. Savet iznosi javne opomene za kršenje etičkih standarda utvrđenih Kodeksom, a po novom Zakonu o javnom informisanju i medijima ovo samoregulatorno telo u procesu projektnog sufinansiranja medijskih projekata daje mišljenje o kršenju Kodeksa.
Na skupu se čulo da je medijska scena u Srbiji zagađena tabloidima, a tome svedoči i poslednji izveštaj Saveta o monitoringu dnevnih novina, koji beleži u proseku 663 prekršaja Kodeksa mesečno.
Izgradnja novosadskih garaža
Pukotine i na Katedrali
foto: jaroslav pap / tanjug…
Izgradnja dve podzemne garaže u centru Novog Sada još od najave radova izaziva kritike koje dolaze od stručne javnosti, opozicionih partija i mnogih građana. Stručnjaci odavno upozoravaju da centar grada treba učiniti nedostupnim za automobile, što se ovim investicijama vlasti poništava, a ističu i da su novim garažama narušene arhitektonske vizure kraj objekata od kulturnoistorijskog značaja – zgrade Skupštine Vojvodine (Banovine) i Tanurdžićeve palate, koje trpe i ozbiljna oštećenja.
Prošle nedelje su stanari Tanurdžićeve palate (izgrađene pred Drugi svetski rat po projektu arhitekte Đorđa Tabakovića) prijavili da se pukotine na ovoj zgradi intenzivno šire, ali izvođač radova na izgradnji garaže u Ulici Modene poručuje da će snositi troškove sanacije štete i da su za sada radi o “sitnim, estetskim oštećenjima, kao što su otpadanje kreča ili pukotine u malteru”.
A oglasilo se pre neki dan i Društvo arhitekata Novog Sada (DANS) i upozorilo na oštećenja na još jednom simbolu ovog grada – na Katedrali to jest Crkvi imena Marijinog. Uočene su pukotine na delovima tavanice koje se pružaju preko zidova, sve do vitražnih prozora, a i na spoljašnjosti crkve mogu se videti elementi koji su oštećeni, polomljeni, dotrajali, neodržavani. Posebno je horizontalni venac ispod vitražnih prozora, po obodu celog objekta, znatno oštećen i dalje propada.
“Kao strukovno udruženje, postavljamo pitanje da li su možda ova oštećenja na crkvi nastala kao posledica velikih radova na izgradnji podzemne garaže, koja je u neposrednoj blizini”, ističu u DANS-u, i pozivaju građevinsku inspekciju i Zavod za zaštitu spomenika kulture da obiđu crkvu i sačine izveštaj o oštećenjima.
Gradska vlast planira izgradnju još dve garaže u centru, a radove na izgradnji izvodi “Inobačka”, koja je sa austrijskom firmom “Best In Parking” osnovala preduzeće “Javne garaže”, koje će po dobijenoj koncesiji od Grada upravljati sa četiri garaže.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Manje od dva dana blokade – toliko je vremena bilo potrebno da se uvidi koliko je javni medijski servis slab i nemoćan, kako spolja tako i iznutra. U trenutku pisanja ovog teksta, osmi je dan blokade, a šesti kako RTS ne emituje svoj program. Izgleda i da se suočavaju sa štrajkom unutar kuće. A suština blokade RTS-a nije u onome što objavljuje, nego u onome što prećutkuje
U mesecima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu plamen pobune proširio se po celoj Srbiji. Prvi protesti krenuli su u Novom Sadu odmah nakon tragedije. Vlast je odgovorila hapšenjima, kordonima policije i zastrašivanjem, ali umesto smirivanja demonstranata usledili su novi protesti
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić mesecima je na meti najviših državnih funkcionera i režimskih tabloida, koji ga označavaju kao podmuklog podstrekivača studentskih protesta, oportunistu, “lice zla” i “vođu zločinačke hobotnice”. Kako i zbog čega je jedan rektor postao “državni neprijatelj broj jedan”
“Stojim u kordonu, a moja ćerka mi viče ‘av, av, ubice’. Kako da postupim? Da mi narede – bacio bih pendrek i pancir i stao na stranu svog deteta”, kaže za “Vreme” policajac sa juga Srbije koji po potrebi radi u Policijskoj brigadi Beograd
Nedavno formiranje vlade Đure Macuta jeste deo režimske osvete i cinizma. Najviše se to vidi po “crnoj trojci” novih ministara postavljenih da se obračunaju sa delovima društva koji su predvodnici i simboli velikog višemesečnog bunta, čiji je povod bio pad nadstrešnice u Novom Sadu koji je odneo 16 ljudskih života. Treba rasturiti prosvetu, univerzitete, nepoćudne medije i delove pravosuđa koji odbijaju da slušaju naredbe, što javno, saopštenjima, što krijući se iza zakonskih procedura. Za to su izabrani oni koji neće imati problem da urade sve što im se kaže, pa i da pojačaju naredbe svojim invencijama
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!