img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava žena

Francuska: Od sledeće godine pravo na abortus garantovano ustavom

06. новембар 2023, 12:52 Z.S.
Foto: Pexels
Copied

Predsednik Francuske Emanuel Makron je krajem oktobra najavio da njegova vlada planira da u narednim danima podnese nacrt zakona koji će do kraja godine biti predstavljen Veću ministara, kojim bi se u ustav zemlje ugradila prava na abortus. Svetski mediji ovo tumače kao odgovor na ukidanje prava na abortus u SAD. U Ustavu Srbije neprecizno definisano ko može da odluči o prekidu trudnoće

Francuski predsednik Emanuell Makron želi da izmeni francuski ustav kako bi do sledeće godine „pravo žena na abortus postalo nepovratno“.

Time bi Francuska postala prva zemlja koja je eksplicitno označila pristup abortusu kao ustavno pravo što se posmatra kao odgovor na ukidanje prava na abortus u Sjedinjenim Državama prošle godine, pišu svetski mediji.

Univerzalna poruka solidarnosti

Makron je krajem oktobra najavio da njegova vlada planira da u narednim danima podnese nacrt zakona koji će do kraja godine biti predstavljen Veću ministara a kojim bi se u ustav zemlje ugradila prava na abortus.

Zalaganje za davanje ustavnog statusa abortusu je, kako ističe Politico, nastavak onoga što je Makron obećao 8. marta, povodom Međunarodnog dana žena.

Makron je rekao da inicijativu Francuske treba posmatrati kao „univerzalnu poruku solidarnosti prema ženama čija su prava na abortus povređena“.

To je, kako ističe briselski portal, direktno upućivanje na poništenje presude Roe protiv Wadea od strane Vrhovnog suda SAD-a prošle godine.

Za reviziju ustava u Francuskoj potreban je ili referendum ili odobrenje najmanje tri petine članova oba doma parlamenta ujedinjenih u Kongresu, napisao je Le Monde.

Prekid trudnoće dekriminalizovan je u Francuskoj 1975. godine, a uzastopni zakoni od tada imaju za cilj poboljšanje uslova za abortuse, posebno kroz zaštitu zdravlja i anonimnosti žena, kao i smanjenje finansijskog opterećenja postupka za žene.

Istraživanje javnog mnijenja iz novembra 2022. pokazalo je da je 89 osto ispitanika podržava predlog da se prava na abortus proglase ustavnim. Prema vladinim podacima, dodaje Le Monde, prošle godine u Francuskoj je izvršeno 234.000 abortusa.

„Prava žena gube tlo pod nogama“

Makronovo obećanje da će pravo žene na abortus ugraditi u francuski ustav dolazi nakon što su ograničenja u drugim zemljama pokrenula Francusku na putu ka bezuslovnom garantovanju prava na prekid trudnoće, napisao je The Guardian.

Nacrt teksta je, dodaje britanski list, podržan velikom većinom u nacionalnoj skupštini prošlog novembra pre nego što je usvojen u Senatu u februaru, uprkos protivljenju desničarskih stranaka, koje su tvrdile da francuska prava na abortus nisu ugrožena.

Nekoliko političkih stranaka, od levice do centrista, počelo je da se zalaže za upis prava na abortus u ustav nakon odluke američkog Vrhovnog suda u junu 2022. da poništi presudu Roe protiv Wadea iz 1973.

Očekujući kraj procesa, francuska ministarka za rodnu ravnopravnost, Berangere Kolijard, naziva dosadašnji napredak „pobedom za sve žene i snažnim simbolom posltnim u druge zemlje sveta u kojem naša prava gube tlo pod nogama“. 

Neke od najstrožih zakona o abortusu u Evropi ima Poljska, ističe The Guardian dodajući da tamošnji zakoni dozvoljavaju prekid trudnoće samo u slučaju silovanja, incesta ili pretnje zdravlju ili životu majke. Ograničenja su dodatno pooštrena 2020. godine kada je Ustavni sud Poljske presudio da suabortusi na osnovu fetalnih mana bili  neustavni.

Pravo kamuflirano u slobodu

Put ka reviziji ustava u Francuskoj nije lak i zateva ili izjašnjavanje na javnom referendumu ili odobrenje tri petine oba doma parlamenta, odnosno Narodne skupštine i Senata. Makron je izabrao drugu, brzu rutu, piše Forbes.

Predstavljanjem zakona u ime vlade i zaobilaženjem potrebe da zakon potiče od samih zakonodavaca, Macron će moći sazvati poseban kongres za glasanje u Versaju.

Nakon odobrenja, član 34. francuskog ustava bi se izmenio i uključio formulaciju u kojoj se navodi da „zakon određuje uslove pod kojima se ostvaruje sloboda žene, koja joj je zagarantovana, da pribegne abortusu“.

Prema izveštajima, kako ističe Forbes, pažljivo se razmotrio izbor reči u nacrtu, pri čemu je „sloboda žena“ favorizovana u odnosu na „pravo žena“ kako bi predlog prošao konzervativniji Senat.

Iako će Francuska verovatno biti prva zemlja koja će usvojiti vlastiti ustav u korist signaliziranja podrške pristupu abortusu, sigurno nije sama u poduzimanju koraka ka liberalnijim zakonima o abortusu, ističe američki časopis.

Prema podacima Centra za reproduktivna prava, 60 posto od 1,12 milijardi žena u reproduktivnom dobu sada živi tamo gde je abortus uglavnom legalan.

U julu 2022. godine, Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se pravo na abortus proglasi osnovnim pravom, napisao je Forbes, dodajući da su samo četiri zemlje ukinule pravo na abortus u protekloj deceniji: Salvador, Nikaragva, Poljska i Sjedinjene Države.

Promene moguće, ali ne brzo

Iako je u Francuskoj abortus legalan do 14. sedmice trudnoće i u potpunosti je pokriven sistemom zdravstvenog osiguranja zemlje, Francuskinje su tražile da dodatno zaštite svoja prava posebno nakon ograničavanje tog prava u Sjedinjenim Državama, napisao je The Washington Post.

Presuda američkog Vrhovnog suda bila je „veoma šokantna u Francuskoj“, rekla je Mathilde Philip-Gay, profesorica prava na Univerzitetu Džian Molin Lajon.

„Neposredno nakon ovog slučaja rođen je pokret, a žene su tražile od parlamenta da deluje, a posebno da promeni ustav.“ Napomenula je da su trenutne akcije neophodne radi budućnosti.

Stefani Henet Vaučez, profesorka prava na Univerzitetu Paris Nanterre, rekla je da postoje druge zemlje čiji ustavi govore o reproduktivnoj autonomiji ili pravu na donošenje odluka u vezi s decom, „ali ne postoji ustav koji stvarno izričito štiti pravo na abortus“.

„To takođerotvara zaista zanimljiva teorijska pitanja o tome zašto ustavi tako šute o ljudskoj reprodukciji dok, znate, sve političke zajednice egzistencijalno zavise od reprodukcije“, rekla je. „Ako bi Francuska ili neka druga zemlja u ustav upisali pravo na abortus, to bi zaista bio pionirski potez.“

I dok je u Francuskoj teško promeniti ustav, još je teže u Sjedinjenim Državama gde tri četvrtine država treba da se slože oko bilo kakvog amandmana, ističe vašingtonski list dodajući da se aktivisti za prava na abortus u SAD trenutno bore protiv zabrana i drugih koraka za ograničavanje pristupa u različitim državama.

“Svakako smo jako daleko od ustavnog amandmana koji garantuje pravo žene da izabere abortus. Zapravo, Amerika se kreće u drugom smeru”, rekao je Adam Vinkler, profesor UCLA specijalizovan za američko ustavno pravo uz napomenu da je ipak moguće to promeniti – vremenom.

Šta kaže zakon o abortusu u Srbiji?

Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ pokazuju da se broj abortusa u Srbiji smanjuje. 

U 2021. godini u Srbiji je na osnovu prijava rođenja registrovano 59.854 porođaja sa ukupno 60.970 rođene dece, od kojih je 325 mrtvorođeno.

Iste godine prijavljeno je 10.880 prekida trudnoće.

U 2020. godini u Srbiji je naime, bilo više abortusa nego u 2021 – prijavljeno je 11.584. U 2019. ih je bilo još više – 13.901 prekid trudnoće. Te godine je najviše prekida trudnoća bilo kod žena koje su imale dvoje dece.

U 2018. godini prekinuto je 14.079 trudnoća, a u 2017 – 14.356.

Pre samo deceniju, tačnije 2020. godine, u Srbiji su zvanično prijavljena 22.092 prekida trudnoće. Ono što je interesantno, i tada je najviše prekida bilo u dobi od 25 do 34 godine i kod žena koje već imaju dvoje dece.

Prema Zakonu o postupku prekida trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, žene starije od 16 godina mogu da zahtevaju prekid trudnoće u prvih deset nedelja, dok u kasnijem periodu o tome odlučuje konzilijum lekara i etički odbor. 

Međutim, kako piše BBC, Ustav iz 2006. nije precizan, jer se propisuje da o rađanju odlučuje svako, dakle, ne stoji žena, nego svako, a u ustavnoj terminologiji svako znači bukvalno svako. 

U Srbiji su dostupne dve vrste abortusa – nehirurški i hirurški.

Nehirurški abortus se obavlja uzimanjem dva leka, a na ovaj način može da se uradi do sedme nedelje trudnoće u Ginekološko-akušerskoj klinici „Narodni front“.

Ovakav pobačaj manje je rizičan od hirurškog jer pacijentkinje ne dobijaju anesteziju i nema hirurškog zahvata, ali nije bezbolan.

Da bi se pilula koristila, bolnica mora da dobije dozvolu Ministarstva zdravlja.

Hirurški abortus se radi pod totalnom ili lokalnom anestezijom.

Z.S/RSE/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Emanuel Makron Prava žena Abortus pravo na abortus francuska abortus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure