Na Sajmu knjiga je sve kao da je sve u redu a ne kao da je ovo, verovatno, poslednji Sajam knjiga na adresi na kojoj stanuje evo već 66 godina
Još koji dan pre nego što je u subotu otvoren 66. Sajam knjiga u Beogradu, izdavači su počeli da svakodnevno informišu medije o novim izdanjima koje će promovisati tokom sajamskih dana, o autorima koji će gostovati na njihovim štandovima, o svakakvim programima, o popustima i povlasticama jer, i ove godine kao i prethodnih, na Sajmu knjiga ima svega toga neuporedivo više nego tokom ostatka godine.
Foto: Tanjug
Juče, u nedelju, bilo je i puno sveta i dobrog raspoloženja kao kad dođete negde kako bi vam bilo lepo i lepo vam i bude – kao i svake godine na Sajmu.
Došli su i pisci, sme se reći – baš mnogo njih. Samo na „Laguninom“ štandu potpisivali su knjige i razgovarali sa čitaocima Tea Obreht, američka književnica rođena u Beogradu, koja je za debitantski roman Tigrova žena dobila prestižnu nagradu „Orindž“, zatim Miomir Petrović, Vladeta Janković, Momčilo Petrović, Vuk Drašković, Dejan Stojiljković i Ante Tomić. Akcenat prethodne rečenice je na reči „samo“, jer juče verovatno nije bilo štanda bez pisaca.
Foto: PromoVladeta Janković
Inače, sami štandovi izdavačkih kuća su na decenijama starim i svima znanim mestima – pisac i izdavač Vladislav Bajac, kaže da se „Geopoetika“ koju je osnovao nalazi na istom mestu od kako postoji, a to je 30 godina, osim jedne godine kad se Miri Marković prohtelo svoju izdavačku kuću predstavi baš na tom mestu.
Osim „Arhipelaga“ i izdavačka kuća „Geopoetika“ obeležava 30 godina rada, a to su samo jedni od jubileja prisutnih na ovogodišnjem Sajmu knjiga, i svi će biti obeleženi onako kako priliči. Gojko Božović, osnivač i glavni i odgovorni urednik „Arhipelaga“ priča o tri naslova koja su povodom jubileja promovisali već prvog dana Sajma, priča o njima s puno pokretačkog zadovoljstva koje očekuje nove pobede.
Foto: TanjugVladislav Bajac, otvara Sajam knjiga
Sve je dakle bilo onako kako je godinama. Osim što je poslednji put na ovom mestu. Vladislav Bajac ga naziva „ikoničnim mestom“ za sajam knjiga. Kaže i da kad je u subotu otvarao ovaj 66. Sajam knjiga, da je imao osećaj i da nešto zatvara.
U privatnim razgovorima, juče na štandovima, verovatna selidba Sajma knjiga nije bila tema. Razumljivo, jer nema šta novo da se kaže osim onog što je javnosti dozvoljeno da zna, a to je da će Beogradski sajam od 2027. godine biti pored Ekspoa i da o budućoj nameni Hale 1 koja je zakonom zaštićena, još nije odlučeno. Šta će do tada biti sa Sajmom knjiga, ne zna se.
Na polovini Sajma knjiga, u četvrtak 26. oktobra počeće javna prezentacija Urbanističkog projekta za ovaj prostor na kome se Sajam nalazi šezdesetšestu godinu. Prezentacija će trajati pet dana. Javnosti je znači dato pet dana da kaže šta misli o projektu po kome će Beogradski sajam, osim Hale 1, biti srušen. Time će biti formalno zadovoljeno demokratsko pravilo po kome ne može jedan čovek da odlučuje o onom što pripada svim Beograđanima. One kojima odgovara da ruše, ne smeta što je formalno.
Đorđe Randelj, pisac i osnivač i realizator festivala „Razgovori o ljubavi (prema čitanju)“ u Novom Sadu u kome se leti uživa na Dunavu na „Beloj lađi“, predlaže da se „uhvatimo za ruke i zaokružimo Sajamsku halu“. I mnogo je ljut što to ne uradimo. I što je tajac. Kaže i da „nije nama Vučić kriv, mi smo govna!“ jer se ponašamo „kao da bi nas streljali“ kad bismo obgrlili Halu.
U vezi premeštanja Sajma treba navesti i pitanje jedne gospođe koja kaže da na Sajam knjiga dolazi od svoje trinaeste godine, a od tada ih je mnogo prošlo: „Koji um to može da smisli?“
Danas je na Sajmu, u organizaciji izdavačke kuće „Clio“ i Francuskog instituta u Srbiji, održana konferencija „Izdavaštvo i javni interes“.
Prava tema na pravom mestu u pravo vreme. Jer o tome je ovde reč, o javnom interesu koji je postao nevažan zato što je privatni postao važan.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću
Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Od 26. oktobra do 1. novembra održaće se javna prezentacija Urbanističkog projekta za prostor na kome se više od pola veka nalazi Beogradski sajam. Samo šest dana za uvid javnosti u najznačajnije zemljište u našem gradu, u planove koji će trajno i nepovratno uništiti ne samo ovaj deo Beograda
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!