img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Pregovori o minimalcu čiju je visinu Vučić već odredio

21. август 2023, 07:39 B.G.
Foto: Jadranka Iić/Tanjug
Copied

Trenutna minimalna zarada iznosi oko 40.000. Sindikati traže da se ona već ove godine poveća na 50.000 dinara. Predsdenik Srbije je rekao da će minimalac u 2024. godini biti 400 evra

Početak pregovora za minimalnu cenu rada za 2024. godinu zakazan je za danas, ali Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) insistira da se pre toga, zbog naglog rasta cena prehrambrenih artikala i inflacije, izvrši korekcija „minimalca“ za tekuću godinu,

Prosečna minimalna zarada u 2023. iznosila je oko 40.000 dinara, a Ujedinjeni granski sindikat „Nezavisnost“ i Savez samostalnih sindikata Srbije najavili su da će tražiti povećanje minimalne zarade za 2024. godinu za više od 20 odsto. Prethodno su sindikati tražili da se minimalna cena rada od 1. jula ove godine poveća na 50.000 dinara

Vučić daje 400 evra

Pred početak pregovora već se zna da će predlog Vlade biti da najmanja zarada bude nešto manja od 47. 000 dinara, s obizrom na nedavnu izjavu predsednika Srbije Aleksanda Vučića da će minimalac naredne godine iznositi 400 evra.

Sekretar veća SSSS Zoran Mihajlović rekao je FoNet-u da je razlika između cene minimalne zarade i minimalne potrošačke korpe oko 20.000 dinara, odnosno duplo veća nego kada je prošle godine utvrđivana minimalna cena rada.

S obzirom na najavu predsednika Republike koji je nastupio kao portparol Vlde i ubuduće razlika između minimalca  i potrošačke korpe biti veća od 10.000 dinara, uprkos obećanjima da će se te dve kategorije izjednačiti, rekao je Mihajlović.

On je podsetio da su premijerka Ana Brnabić i ministar finansija Siniša Mali još 2021. godine najavili da će se do kraja ove godine minimalna zarada izjednačiti sa cenom minimalne potrošačke korpe, ali da se to još nije dogodilo.

“Čak bi se moglo reći da mimimalna potrošačka korpa nikada nije bila dalje od minimalne zarade”, istakao je Mihajlović.

Poslodavci uzdržani

Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže da će oni kao Unija poslodavaca prvo da razmotre predlog Vlade Srbije o povećanju minimalne cene rada.

“Pre svega moramo da vidimo koliko bi bilo povećanje i da li je prihvatljivo, jer ne želimo da, kao prethodnih godina, ta povećanja uopšte idu nauštrb poslodavaca. Ako se nešto povećava u smislu zarada to automatski znači i rast troškova za poslodavce”, kaže Atanacković u razgovoru za Biznis.rs.

On ističe da su do sada uvek uspevali da, ukoliko se ne slože sa predlogom koji je iznela Vlada, dobiju neki vid poreskih olakšica.

“Uglavnom je to bilo povećanje neoporezivog dela zarade ili smanjenje od pola procenta iznosa za plaćanje PIO doprinosa. Očekujemo da ako dođe do povećanja i mi se sa tim složimo, da to bude samo u slučaju da od države dobijemo određene pogodnosti”, naglašava počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije.

Zaposleni sve siromašniji

Mihajlović je, sa druge strane, naglasio da iz godine u godinu, zaposleni postaju sve siromašniji, bez obzira što plate rastu i što nominalno imaju više novca, oni za te pare mogu sve manje da kupe.

„Ništa ne znači što imamo više para kada one sve manje vrede i za njih sve manje možemo da kupimo“, rekao je Mihajlović, te da je ogromna većina zaposlenih u veoma teškoj situaciji, posebno „kada se ima u vidu cena prosečne potrošačke korpe“.

„S obzirom da prosečna potrošačka korpa košta oko 100.000 dinara, a da je medijalna zarada, koju prima najveći broj zaposlenih, upola manja, jasno je da ne možemo biti zadovoljni takvim statusom i standardom“, rekao je Mihajlović i dodao da većina zaposlenih živi na granici ili ispod granice siromaštva.

On je rekao da će se, ako se nastavi sa ovakvom politikom, nastaviti egzodus radnika u inostranstvo, što nije dobro za državu.

Minimalac manji od minimalne potrošačke korpe

Kako prenosi Nova ekonomija, sa minimalnom neto zaradom, koja u Srbiji iznosi 40.020 dinara, može se namiriti takozvana minimalna potrošačka korpa – ali iz 2021. godine. Za nju je tada bilo potrebno izdvojiti 39.623 dinara, sada preko 50.000.

Kod penzionera je situacija još lošija, jer bi oni sa prosečnom penzijom od 37.800 dinara mogli da namire minimalnu potrošačku korpu iz 2019. godine, kada je njena vrednost bila 37.085. dinara.

Oni sa najnižom penzijom u Srbiji, koja je u 2023. godini bila 20.631 dinar, ne mogu da napune ni deceniju staru minimalnu potrošačku korpu, jer je ona 2013. godine vredela više od 30.000 dinara.

Ovo su podaci koje je objavilo odeljenje za pravna, ekonomska i socijalna pitanja Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS).

Minimalna potrošačka korpta sadrži Kilogram pirinča; 1,4 kilograma paradajza; 1,5 kilograma pasulja; 200 grama limuna; kilogram pomorandži i banana; 200 grama mlečne čokolade; 100 grama bombona; 2,8 kilograma pilećeg mesa; 300 grama suvih svinjskih rebara; pola kilograma morske ribe; 125 grama sardine u ulju; 2,5 kilograma šećera; 600 grama kafe i tri litra minerlane vode.

B.G./Fonet/Biznis.rs/Nova Ekonomija

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Minimalac minimalna potrošačka korpa Minimalna zarada potrošačka korpa Radnici Radnička prava Sindikati socijalna politika standard Zaposleni Životni standard
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Afera „Zvučni top“

26.јун 2026. B. B.

RTS: EU poziva na kredibilnu i transparentnu istragu u slučaju „zvučni top“

Evropska komisija očekuje da istraga u slučaju „zvučni top“ bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska ili uticaja

Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure