img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Fašistoidne baljezgarije: Ideološka šajkača Jelene Karleuše

29. maj 2023, 11:08 Luka Tripković
Foto: Predrag Mitić/Tanjug
Copied

U vreme pisanja ovog teksta osoba J.K, koja se decenijama iz nekog razloga predstavlja kao pevačica, ali i pretendentkinja na nepostojeći srpski presto, uputila je javni poziv poslanici Mariniki Tepić da obznani svoje intimno osećanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Jer, tvrdi J.K., ukoliko se poslanica „Čobani“, kako joj glasi devojačko prezime, ne izjašnjava kao Srpkinja, onda nema prava da „soli pamet srpskom narodu jer njemu ideološki ne pripada“.

J.K. i mene spaja okolnost da ni za živu glavu ne bismo dali glas poslanici Tepić niti stranci kojoj pripada (doduše dajem pomenutu glavu da je netrpeljivost J.K. prema dramatis personae oročena na dužinu njenog pripadanja opozicionom korpusu), ali je suština u tome što nikoga normalnog ne bi smelo da interesuje nacionalno, versko ili rodno određenje osoba koje se kandiduju na izborima, već jedino i isključivo  program koji zastupaju i učinak u sprovođenju proklamovane politike u okviru mandata koji joj građani svojim glasovima daju.

Ne čudi što se, nakon fijaska na oproštajnom mitingu Aleksandra Vučića, nastavilo sa baražnom paljbom po svakome ko se usuđuje da progovori bilo šta sem hvalospeva, ali čudi što se, izuzev niskih udaraca udarilo i na sam Ustav države Srbije, budući da prvi član najvišeg pravnog akta glasi: „Republika Srbija je država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim principima i vrednostima.“

Nesrbi u srpskoj istoriji

Moguće je i da je J.K. poštovateljka one skaradne dosetke da se zakona ne treba držati kao pijan plota, ali bi neko trebalo da joj popuni rupe u znanju iz opšte istorije, kako ona kaže, Srba: U jednu od tih rupa, ili je bolje reći bezdana, može pohraniti informaciju da je, recimo, Stojan Novaković, istoričar, član Srpske Kraljevske akademiju i pet inostranih, ministar prosvete, predsednik vlade u vreme aneksione krize i čovek koji je svojeručno nacrtao grb Srbije koji je trenutno u zvaničnoj upotrebi – po nacionalnosti Cincar.

Neko bi je mogao obavestiti i da je Mihailo Pupin, izvesni naučnik cincarskog porekla, koji je, sem svega onoga što je za života učinio, uključujući i to da je uticao na Vudroa Vilsona da posle Velikog rata pokaže naklonost prema SRPSKIM teritorijalnim pretenzijama, stigao i da bude osnivač NASA-e.

Spisak nesrba koji su svojim delovanjem večno zadužili Srbiju mnogo je duži čak i od povelikog spiska nepočinstava klike koju J.K. zdušno podržava, ali čak i da nije tako, čak i da su ama svi građani Srbije koji ne pripadaju „sprskom korpusu“ samo obično građani, da je svako od njih živeo svoj mali, jednostavan život i ostao u sećanjima jedino svoje porodice i prijatelja, čak i da niko nikada sem Srba nije doprineo bilo čemu što je uticalo na razvoj srpske države, čak i ta somnabulna zamisao ne bi mogla da poništi činjenicu da ono što je J.K. svojim oglašavanjem učinila jedna fašistoidna baljezgarija i nečovečnost koja se ni po čemu ne razliku od homofobije, u čiju odbranu J.K. tobože javno istupa već izvesno vreme.

Žao mi je što J.K. niko nije ispričao jednu poučnu anegdotu o pomenutom Cincaru Koči Popoviću i njegovom gimnazijskom profesoru, izvesnom Milošu Crnjanskom (taj je, poštovana J.K., rođen van granica Srbije, ne znam da li ga to kandiduje za Srbina?). Naime, Crnjanski je mladom Popoviću u jednoj diskusiji navodno odbrusio da je samo salonski komunista, na šta mu je Koča odgovorio da je i Crnjanski samo salonski fašista, što ne umanjuje činjenicu da je ipak – fašista.

Put ka mračnom mestu istorije

Ne može se dakle, netrpeljivost ograničavati na bilo koju grupu, rodnu, versku, nacionalnu – ako kreneš tim putem nepogrešivo stižeš na najmračnije mesto istorije, i ma šta u životu postigao to mračno određenje će te pojesti i uvući u crnu rupu iz koje niko nikada neće izmileti natrag.

Jer, mržnja je poput kancera, neobuzdano se širi i generiše nasilje kome nema kraja, pa je sasvim moguće da, nakon što ponestane onih koji nemaju veze sa „ideološkim srpstvom“, neko dokona da je došao red i na one kojima se prezime ne završava na -ić. U tom nemilom scenariju, osoba J.K. će se naći u nebranom grožđu.

I baš zato je jedini mogući princip funkcionisanja princip poštovanja zakona ove zemlje, tako da bi najbolje bilo da tužilaštvo postupi po službenoj dužnosti i povede proces protiv ostrašćene pevačice. Nakon rehabilitacije ona će biti reintegrisana u društvo, a mi ćemo konačno imati osećaj da živimo u uređenoj zemlji.

Što se poslanice Tepić tiče, iskreno se nadam da nikada neće videti vlast, ali da će živeti u zdravlju i slobodi da se za nju bori dokle god to bude želela.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Srbi nesrbi SNS Naprednjaci Marinika Tepić Jelena Karleuša Alekandar Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Ekologija

19.septembar 2026. S.Ć.

Protest ekoloških organizacija: Neće moći, nećete kopati!

Na skupu Saveza ekoloških organizacija u Beogradu podignuta crvena linija odbrane životne sredine i zdravlja građana. Zahteva se moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem

Vanredni parlamentarni izbori

19.septembar 2026. S.Ć.

„Evropska Srbija“ predala potpise RIK-u, na izbore izlazi protiv vlasti

Dragan Đilas iz koalicije „Evropska Srbija“ rekao da su predali 10.250 proverenih i valjanih potpisa, i da na izbore ne izlaze kao protivnici studentske liste, već aktuelne vlasti

Kampanja za izbore

19.septembar 2026. S.Ć.

Studentska lista: Incidenti na Dušanovcu i u Zaječaru, ali i veselje na dočecima Čuvara Ustava

Studenti su proterani sa Dušanovačke pijace, dok su bicikliste na desetodnevnoj turi kroz Srbiju „Čuvari Ustava“, građani dočekivali sa radošću i aplauzima

Studenti pobedjuju nalepnice

Taktika

19.septembar 2026. N.R.

Flaster-štandovi: Naprednjaci kao senka studenata

Gde god Studentska lista postavi štandove širom Srbije, eto i naprednjaka. Nejasno je čemu to služi, sukoba nema

Glasačka kutija

Glasački listić

19.septembar 2026. N.R.

Ko ide na izbore, ko se nećka, ko se presabira

„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure