Iako je Mađara u Srbiji 69.457 manje nego na popisu 2011, delovanje Fondacije Prosperitati i ostalih mehanizama Vlade Mađarske moglo bi da dovede do toga da u Vojvodini uskoro situacija bude slična onoj pre 120 godina – Mađara neće biti mnogo, ali će biti vlasnici zemlje, fabrika, hotela, vinarija... U tom kontekstu, već se polako naziru prezimena novih Rohonjcija, Karačonjija i Marcibanija
U dvorištu rimokatoličke crkve u centru Bečeja nalaze se dva spomenika. Na onom novom, napravljenom od crnog mermera vidi se mapa “Velike Mađarske” od 64 županije. Natpisi su na mađarskom: “Versaj 1920. – Bečej 2020, i “Zato što nikad nećemo da zaboravimo!”
Čini se da političke i društvene elite u Beogradu ali i u Novom Sadu nemaju najbolji pregled onoga što se dešava na terenu u Vojvodini, posebno u Bačkoj. A događa se to da su se proteklih 13 godina, od ponovnog dolaska Orbana na vlast u Budimpešti, ulaganja države Mađarske u sredine sa mađarskom većinom u Vojvodini intenzivirala u toj meri da neki Srbi u Bečeju imaju utisak da država Mađarska više vodi računa o njegovom komšiji Pišti nego država Srbija o njemu. Zato se sve češće pominje famozna Fondacija Prosperitati preko koje država Mađarska ulaže u svoje zemljake u susednim zemljama. Kako je Srbija najsiromašnija od svih tih zemalja u kojima Mađari danas žive – a ima ih još u Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji i Slovačkoj – pomoć Fondacije Prosperitati i ostalih sličnih fondova koji dolaze iz Mađarske najvidljivija je upravo kod nas.
Na tu temu, političke stranke u Srbiji se do sada nisu oglašavale. Međutim, saopštenje Vojvođanskog kluba prošle nedelje izazvalo je pažnju javnosti. Njegovi autori se pitaju da li je to “Vučić predao Vojvodinu Orbanu”, i kažu: “Po ko zna koji put ponavlja se scena u kojoj visoki mađarski zvaničnici bez stida drže govore sa ‘velikom Mađarskom’ u pozadini. Ovaj put je to uradio Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova. Na toj mapi, Vojvodina nije deo Srbije, već ‘velike Mađarske’. Podsećamo da je šal sa mapom ‘velike Mađarske’ nosio i premijer susedne države Viktor Orban, veliki prijatelj predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegov politički partner na putu potpunog urušavanja demokratije u obe države. Orban je u još nekoliko navrata “nastupao” na sličan način i otkrivao spomenike sa mapom ‘velike Mađarske’”, saopštili su iz Vojvođanskog kluba i ostali bez odgovora sa bilo koje strane.
OBNOVA I IZGRADNJA
Na ulazu u selo Doroslovo kod Sombora nalazi se katoličko svetilište posvećeno Bogorodici u koje dolaze hiljade vernika iz cele Vojvodine ali i Mađarske i Hrvatske. Crkva i objekti za hodočasnike sveže su okrečeni i lepo uređeni, a tu je potpuno novi ivent-centar, svom u staklu i mermeru. Ispred je plakat koji obaveštava da će se tu održati “Agrofestival” sa sledećim programom: Dečija igraonica, folklor, nastup orkestra Roberta Kutija, koncert Zvonka Bogdana i na kraju izložba agro-opreme i mehanizacije. Na ulazu u ovaj reprezentativni objekat tabla koja kaže da je reč o investiciji Vlade Republike Mađarske.
U Bačkoj Topola nalaze se prestižna Fudbalska akademija i stadion lokalnog kluba TFC. Oba projekta investicija su Vlade Republike Mađarske, odnosno u ovom slučaju Fudbalskog saveza Mađarske. Sve je besprekorno čisto i uređeno, trava propisno podšišana na terenu i izvan njega. Da li bi danas Bogdan Dunđerski, da ponovo piše svoj testament, ostavio Dvorac Fantast Fondaciji Prosperitati, a ne Matici srpskoj? Naime, ova druga je nezainteresovana za rešenje problema tog bisera naše kulturne baštine koji već više od dve godine stoji pod ključem i propada, o čemu je “Vreme” pisalo u više navrata.
Gledano sa strane, nema se šta zameriti onome što Orban radi u Vojvodini: loptu u Fudbalskoj akademiji u Bačkoj Topoli ganjaju podjednako i mladi srpski igrači kao i njihovi vršnjaci mađarske nacionalnosti; pored rimokatoličkih i protestantskih crkava obnavljaju se i sinagoge, čime Mađari ispravljaju velike istorijske nepravde nanesene Jevrejima u Vojvodini.
Sinagoga u Subotici je obnovljena sredstvima Vlade Republike Mađarske, i svako ko je u nju ušao u proteklih par godina mogao je da potvrdi da je to danas jedan od najlepših enterijera u Srbiji. Sredstvima iz zvanične Budimpešte obnovljena je i Mala sinagoga u Senti koja je uz subotičku, novosadsku i apatinsku jedina preživela od ukupno 76 jevrejskih bogomolja koliko ih je do Drugog svetskog rata bilo u Vojvodini. Sinagogu u Senti izdvaja i to što je jedina prostala sefardska bogomolja u Vojvodini.
Ono što je jako važno kod svih pomenutih restauracija ali i novih gradnji koje se izvode sredstvima Vlade Mađarske jeste da su zadržali nadzor. Zato, za razliku od brojnih investicija lokalnih samouprava, Vlade Srbije i Pokrajinske vlade gde pločice počinju da otpadaju posle dve godine a komadi maltera već za tri, ovde je kvalitet radova prema evropskim standardima.
“Mađari su od rodne kuće braće Tan u Bečeju napravili interaktivni muzej posvećen ovoj dvojici slavnih žitelja grada na Tisi – Mor je bio slikar, Karolj naučnik”, kaže Zoran Subotički, jedan od najupornijih boraca za očuvanje nasleđa Dunđerskih u Vojvodini. “A šta smo mi Srbi uradili sa zaostavštinom našeg Dunđerskog? Dvorac Fantast propada a u kući Bogdana Dunđerskog je otvoren kafić koji čak ne nosi njegovo ime nego se zove ‘Baron’, po baronu Joviću, drugom velikom bečejskom Srbinu kome se takođe nismo odužili na pravi način.”
Osim gradnje fudbalskih akademija i stadiona, te restauracija zgrada i muzeja, Vlada Mađarske pomaže mladim poljoprivrednicima da kupe zemlju, traktore i druge mašine, gradi hotele, sufinansira podizanje ili kupovinu fabrika, kuća, vikendica… Na pokrajinskom i državnom nivou to se vidi i kroz ekspanziju mađarske OTP banke, koja je od Grka kupila Vojvođansku banku i postala vlasnik značajnog broja aseta u Pokrajini ali i Beogradu. Mađarske, neki će reći “Orbanove” firme, kupile su i neke druge velike sisteme poput GTC-a.
ALMOŠEV SAN
Turul Bogojevo.2023.foto:Robert CobanU VOJVODINI: Turul u Bogojevu…
U svim katoličkim i protestantskim crkvama u gde su većina vernika Mađari vijori se mađarska nacionalna zastava; to nije slučaj sa crkvama u selima u kojima su, na primer, vernici Hrvati ili Slovaci – njihove nacionalne zastave nisu istaknute ni u jednom verskom objektu.
Još jedan simbol mađarskog jesu i spomenici mitskoj ptici turul koji su proteklih godina širom Vojvodine počeli da niču kao pečurke posle kiše. Kao u Bogojevu u portama crkava, a negde i na javnim površinama ispred crkava kao u Budisavi, na primer. Prema legendi, turul je odigrao važnu ulogu u doseljavanju Mađara u Panonsku niziju. Vođa Mađara, Almoš, usnio je san u kome su veliki orlovi napadali konje i stoku. I tako iz dana u dan, dok nije došla turul ptica i rasterala orlove i spasla naciju od gladi i smrti. Ujedno to je bio znak Mađarima da treba da se sele, i turul ptica ih je vodila do današnje Panonske nizije gde su se Mađari naselili, ugnezdili, i onda je ptica nestala.
Spomenik u dvoristu crvkve. Becej. 64 zupanije2023.foto:Robert Coban…i Trijanonska spomen-ploča (64 županije) u dvorištu crkve u Bečeju
Pored spomenika ptici turul čitav niz manifestacija obeležavanja “tužne godišnjice” potpisivanja Trijanonskog sporazuma iz 1920. kojim je Mađarska izgubila dve trećine svoje teritorije pa i Vojvodinu, svakog juna prođu uglavnom ispod radara ovdašnjih medija na srpskom jeziku. Zanimljiva je anegdota kada je jedan lokalni funkcioner nesvestan istorijskog konteksta hteo da Ištvanu Pastoru pokloni “flašu najboljeg vojvođanskog crvenog vina” trianon, iz Vinarije Erdevik u vlasništvu MK grupe. U poslednjem času, boca je zamenjena i potencijalni “incident” izbegnut.
Ispod radara je tako u Futogu početkom marta ove godine prošlo i obeležavanje 233. godišnjice smrti grofa Andraša Hadika koji je sagradio dvorac u ovom mestu u kojem se sada nalazi Srednja poljoprivredna škola. Reč je o mađarskom plemiću i vojskovođi Carske armije poznat po tome što je u Sedmogodišnjem ratu zauzeo prusku prestonicu Berlin. Tom prilikom su pored lokalnog mađarskog življa proslavi prisustvovali i Ištvan Pastor, lider SVM-a, a tu su bili i ljudi u uniformama mađarske vojske od 18. do 20. veka.
Prošle nedelje objavljeni detaljni podaci popisa govore, međutim, da sve ove mere Vlade Republike Mađarske nisu bitnije uticale na smanjenje mađarskog nacionalnog korpusa. Od popisa 1961. broj Mađara u Srbiji je u neprekidnom opadanju: 1961. ih je bilo 449.587, 1971. – 430.314, 1981. – 390.468, 1991. – 343.800, 2002. – 293.299, 2011. – 253.899 i prema popisu iz 2022. – 184.442. I brojčano i procentulano pad broja i udela Mađara u ukupnom stanovništvu Srbije najveći je upravo između dva popisa tokom kojih su ove mere Vlade Republike Mađarske bile najaktivnije.
Međutim, ukupan pad broja stanovnika Vojvodine i cele Srbije je takođe najveći između poslednja dva popisa. Dva razloga smanjenja broja Mađara su konstantna od 1961. do danas – asimilacija i niska stopa nataliteta (zajednička gotovo svim zajednicama u Vojvodini, izuzev Roma). U proteklih 30 godina uz ova dva razloga pojavio se i treći – iseljavanje. Prvo u Mađarsku tokom devedesetih, zbog rata i loših ekonomskih prilika u Srbiji, a od 2010. naovamo i u druge zemlje Evrope sa pasošima koje poseduju gotovo svi vojvođanski Mađari i ne samo oni. Podsećanja radi, 26. maja 2010. godine 344 poslanika Mađarskog parlamenta podržala su Zakon o dvojnom državljanstvu po pojednostavljenom postupku, a glavni efekat tog zakona je da Mađarska danas ima više od 1,1 milion novih državljana. U Vojvodini je mađarsko državljanstvo dobilo preko 200.000 građana, što znači da ga imaju i mnogi koji nisu etnički Mađari, a mogli su da dokažu da su im preci rođeni u Austrougarskoj ili pak za vreme Hortijeve okupacije Bačke 1941–1944.
DONACIJE I GAZDE
Internet stranica Fonda Prosperitati (www.prosperitati.rs) dvojezična je mađarsko-srpska, međutim, neke rubrike postoje samo na mađarskom jeziku. Poput rubrike “Konkursni sistem”, na primer. Iz spiska regionalnih kancelarija Fonda Prosperitati jasno se vidi koji delovi Vojvodine su im zanimljivi: Bačka Topola, Bečej, Kanjiža, Pančevo, Senta, Sombor, Subotica, Temerin i Zrenjanin. Time se donekle demantuju glasine da je Fondacija Prosperitati fokusirana isključivo na severnu polovinu Bačke u kojoj je najveći deo opština sa mađarskom relativnom ili apsolutnom većinom.
Rubrika “Ostvarili smo” postoji i na srpskom jeziku, pa je tu moguće naći svedočanstva korisnika ove fondacije. U Vojvodini, uz pomoć Vlade Mađarske, 1110 mladih bračnih parova dobilo je krov nad glavom, a Fondacija Prosperitati je za kupovinu kuća na selu za mlade bračne parove uložila 1,3 milijarde dinara. Za kupovinu kuće maksimalan bespovratni iznos bio je 10.000 evra, a prema uslovima konkursa, mladi bračni parovi imaju obavezu da najmanje deset godina žive na istoj adresi.
“U poslednje četiri godine, uz pomoć Vlade Mađarske, bespovratnim sredstvima kupljeno je 1110 kuća u Vojvodini, za mlade koji su se odlučili da žive na selu”, kaže se na sajtu. Među ovim srećnicima našla se i porodica Endrea i Sandre Pakai iz Horgoša.
“Bili smo u dilemi gde sa dvoje male dece započeti novi život”, kaže Endre. “Prvo smo živeli u Subotici, zatim se odselili u Mađarsku i tamo kratko živeli, a onda kad smo čuli za mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava za kupovinu kuća, preko Fondacije Prosperitati, odlučili smo da konkurišemo i kupimo kuću u Horgošu, gde sam odrastao. Želja nam se ispunila. Imamo sada veliku kuću sa dvorištem, koju smo i obnovili i sa decom uživamo u seoskoj idili. Ja sam informatičar, bavim se inovacijama u poljoprivredi i našao sam posao kod kuće. Sad sam svoj gazda, svoj na svome, moja kuća i moje selo. Radujem se što ćemo ovde graditi svoju sreću!”
Zahvaljujući pomoći mađarske vlade, preko Fondacije Prosperitati u Vojvodinu je u poslednjih četiri godine uložen 371 milion evra. Otvoreno je 700 novih firmi, 1500 novih radnih mesta, a uz pomoć subvencija, poljoprivrednicima omogućeno da kupe 5400 hektara zemlje. Trenutno preko 5000 traktora i savremenih poljoprivrednih mašina na poljima Vojvodine nose nalepnicu “Prosperitati”, kao znak da su kupljeni iz donacije mađarske vlade.
Na mnogim od ovih konkursa Fondacije Prosperitati, učestvovao je i mladi bračni par Ervin i Monika Fodor, poljoprivrednici iz Bačkih Vinograda.
“Da nije bilo materijalne pomoći Fondacije Prosperitati, ko zna gde bismo mi sada bili!”, kaže Ervin Fodor. “Njihova pomoć dala mi je volju da ostanem na selu, gde sam rođen. Ne samo da nisam otišao preko grane već sam iz Segedina doveo ženu ovde, u Bačke Vinograde, da živimo u Srbiji. Imamo i malog sina Abela!”
U rubrici “Vesti” dalje je moguće pročitati ko je sve dobio pomoć Fondacije Prosperitati: Silvija Šandor i Julija Sabo Rac, sestre iz Subotice, koje ručno izrađuju ekološke igračke za decu; Andon Fontanji iz Malog Iđoša za proširenje proizvodnje brenda zanatskog piva “bandi”; Žužana Dekanj iz Subotice koja proizvodi prirodnu kozmetiku; Šandor Nađ je dobio 43 miliona dinara za hotel “Queen” u centru Novog Sada u čuvenoj palati Gvozdeni čovek pored Katedrale; Robert Bicok 1,1 milion evra za renoviranje čuvenog hotela “Royal” u Senti i stotine drugih…
Kada se poslože svi ovi podaci, cinici bi mogli da zaključe kako će uskoro situacija biti slična onoj pre recimo 120 godina – Mađara neće biti mnogo, ali će biti vlasnici zemlje, fabrika, hotela, vinarija… U tom kontekstu, već se polako naziru prezimena novih Rohonjcija, Karačonjija i Marcibanija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Ispada da opozicija nije pobedila ni u jednom od ova dva mesta. Ali, pre nego što upadnemo u bezdan defetizma, treba primetiti da je sve prošlo najbolje što može u ovom trenutku. I da od sad pa nadalje, može da bude samo bolje
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Banat, Bačka, Srem i Baranja, cela Hrvatska, Boka kotorska, cela Bosna i Hercegovina, rumunski deo Banata sa Temišvarom i cela Transilvanija, manja parčad Slovenije i Italije – sve to obuhvata Svetostefanska Mađarska o kojoj sanja Viktor Orban. Malo li je. Ali ko je bio taj Sveti Stefan? I šta je Svetostefanska Mađarska? I zašto je mađarska kruna sveta
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!