
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Pixabay/stux
Otvaranje kockarnice je podelilo tamošnju javnost u strahu da bi povećanje prihoda od turizma moglo da prati porast zavisnosti od kockanja
Japan dobija prvu kockarnicu. Vest koja je bi mogla da ostavi u čudu sve one koji dolaze iz zemalja poput Srbija za koju važi da je u samom vrhu po broju kockarnica po glavi stanovnika.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2008. godine, Srbija je tada bila na drugom mestu u Evropi po broju kockarnica po glavi stanovnika. Ali kad pogledamo oko sebe, nema razloga da ne verujemo da je sada na prvom.
Kako privući turiste?
Prva japanska kockarnica nalaziće se u gradu Osaki čime se, kako prenose svetski mediji, otvara put i za izgradnju odmarališta vrednog 8,1 milijardi dolara.
Ogromni kompleks čiji je početak rada planiran za 2029. godinu biće otvoren u Jumešimi u zalivu Osaka na zapadu Japana, gde će biti održana Svetska izložba 2025. Imaće hotele, konferencijski centar, tržni centar, muzej i trajektni terminal, kao i platformu za sletanje helikoptera.
Kockarnice su ranije bile ilegalne u Japanu, ali je zakonom iz 2018. omogućio izuzetak za igre kao što su poker ili bakara na zvanično odobrenim lokacijama.
Premijer Fumio Kišida rekao je da će projekat doprineti ekonomskom rastu oblasti Kansai oko Osake i šire u Japanu posle Svetske izložbe 2025.
Japanske planove za otvaranje kockarnica prethodno su omeli pandemija izazvana korona virusom i skandal s podmićivanjem koji je doveo do hapšenja istaknutog poslanika, posle čega su se iz planiranih projekata povukli veliki operateri kazina iz SAD.
Svetski mediji navode da je otvaranje kockarnice podelilo tamošnju javnost. Odobrenje prvog kazina u Japanu usledilo je posle decenija debate koju su podsticali strahovi da bi povećanje prihoda od turizma mogao da prati porast zavisnosti od kockanja.
Negde prva, negde ko zna koja
Za razliko od Japana, Srbiji ne manjka kockarnica. Čim se zatvori neka poznata kafana ili knjižara, slede komentari, i to u većini slučaja opravdani, da će na tom mestu uskoro nići nova kladionica.
Takav je bio i slučaj sa čuvenomo kafanom „Manježe“ o čemu je za “Vreme” pisao Srđan Dragojević.
Nameće se logično pitanje zbog čega toliko kladionica u jednoj maloj zemlji poput Srbije.
“U zemlji u kojoj postoji problem siromaštva kao što postoji kod nas, mnogi su podložni kockanju”, odgovorili su psiholozi u istraživanju koje je sproveo VOICE.
Donošenjem novog Zakona o igrama na sreću 2020. godine dodatno se štite maloletnici od negativnih uticaja klađenja. Tako Zakon zabranjuje da udaljenost između osnovnih i srednjih škola i kladionica i kockarnica bude manja od 200 metara.
Ipak, prema poslednjim podacima samo u Beogradu se 30 kladionica nalazi na manjoj udaljenosti od škola nego što je dozvoljeno.
B.G./RFE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve