
Protesti u Nišu
U Nišu buka za dekanku i protesti u celoj Srbiji
Večeras je vanredni protest u Nišu, drugi ovog dana, povodom ranjavanja dekanke Jovak+nović. U Srbiji se protestovalo u mnogim gradovima
Pokret Kreni Promeni ne odustaje od Narodne inicijative protiv eksploatacije litijuma koju je poptpisalo preko 30.000 građana i koja je, umesto da se o njoj izjasne narodni poslanici, prosto nestala nakon što je predata Skupštini Srbije
Najveći otpor na koji je vlast poslednjih nekoliko godina naišla u društvu izazvala je namera da se Rio Tintu omogući da eksploatiše litijum u dolini Jadra. Višenedeljne blokade puteva širom zemlje krajem 2021. gpdine bile su naterale prdsednika Srbije i Srpske napredne stranke Aeksandra Vučića da izjavi da se, privremeno, odustaje od tog projekta sa upitnim posledicama na životnu sredinu. Na tu odluku presudno je bilo uticalo što su vanredni parlamentarni izbori bili zakazani za 3. april 2022, činilo se, do napada Rusije na Uktajinu 24. februara, da će na njima dominiriti ekološke teme.
Vučić u svojim novijim obraćanjima narodu sa svih TV stanica, međutim, ne propušta da istakne kako je to bila njegova „najveća greška“, jer bi iskopavanje litijuma, kaže, katapultiralo Srbiju u neslućene visine prosperiteta i blagostanja. Za organizatore protesta, među kojima je ključnu ulogu igrao pokret Kreni promen, predsednik Srbije kaže da su eksponenti zapadnih obaveštajnih službi koji hoće da zaustave zemlju u njenom neverovatnom ekonomskom zamahu.
Rio Tinto je i dalje prisutan u Srbiji, a očigledno je da vlast nije odustala od projekta eksploatacije litijuma, samo što ne želi da rizikuje nove masovne proteste.
Narodna inicijativa protiv iskopavanja litijuma
„Narodna inicijateva“ protiv eksploatacije litijuma koju je bio inicirao Kreni promeni, koju je potpisalo preko 30.000 građana i koja je predata Skupštini Srbije sa ciljem da se poslanici o noj javno izjasne i da se pretoči u zakon, je prosto nestala negde u skupštinskim kuloarima.
„Predsednik Skupštine Vladimir Orlić time sprovodi državni udar“, rekao je Savo Manojlović iz Kreni promeni u intervjuu za novine “Nova”.
Jer, kaže Manojlović, „Ustavom je zajemčeno da 30.000 građana posredstvom Narodne inicijative mogu da predlože zakon“.
„To je odraz građanske, narodne, suverenosti, ustavnog principa da država pripada narodu, a ne političarima. Vlast ne ume da raspravlja o suštinskim stvarima, kako da sredimo životni standard, kako da rešimo problem zagađenja i stvorimo institucije koje rešavaju probleme građana. Umesto u predlaganju ideja, oni se takmiče u uvredama i svađama. Zato ne znaju šta da rade sa našom Narodnom inicijativom“, rekao je Manojlović.
On je najavio da će nakon predaje ustavne žalbe u novembru i urgencije Ustavnom sudu prošle nedelje, ove sedmice atražiti reakciju još jedne institucije. „Objavićemo da posedujemo materijalni dokaz da potpisi nisu izgubljeni i da znamo gde su završili“, rekao je Manojlović, te da bi Skupština jednostavno morala da se izjasni o inicijativi za zabranu iskopavanja litijuma.
I dalje: „Pravna država se raspala, nalazimo se na sklepanom splavu i do obale možemo stići samo ako veslamo zajedno“. A Ako opozicija želi promene, do njih može stići samo zajedno.
M.N./FoNet/Nova
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Večeras je vanredni protest u Nišu, drugi ovog dana, povodom ranjavanja dekanke Jovak+nović. U Srbiji se protestovalo u mnogim gradovima
Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu počinje besplatne onlajn pripreme matematike i informatike za prijemne ispite na fakultete
Premijer u tehničkom mandatu Miloš Vučević podneo je krivičnu prijavu protiv četvorice studenata u blokadi zbog „obmanjivanja javnosti“ u vezi sa incidentom u Novom Sadu
Muškarac u Žarkovu udaren je automobilom tokom odavanja pošte stradalima u rušenju nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu
Dekanka Filozofskog fakulteta Natalija Jovanović povređena je kad je jedna žena napala nožem u Nišu. Napadačica je privedena
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve