Skoro četiri i po godine nakon paljenja kuće novinara Milana Jovanovića u Vrčinu, okončano je i ponovljeno prvostepeno suđenje u Drugom osnovnom sudu u Beogradu. Zbog podstrekivanja drugih osoba na krivično delo izazivanje opšte opasnosti, prvooptuženi Dragoljub Simonović, bivši predsednik Opštine Grocka i visoki funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, sada je osuđen na pet godina zatvora, umesto četiri godine i tri meseca, koliko je dobio po prvoj presudi iz februara 2021. godine.
Apelacioni sud je krajem te godine ukinuo presudu i naložio ponovljeno suđenje jer je postojala razlika između javno objavljene presude i pismenog otpravka presude – praktično je napravljena tehnička greška prilikom izrade presude, koju je tada izrekao sudija Slavko Žugić. Sumnje da će se nekadašnji moćnik vlasti izvući iz ruku pravde odagnala je ovonedeljna presuda novog sudije u predmetu Luke Pantelića, kojom je i jednom od izvršilaca izrečena veća kazna – Aleksandar Marinković (u bekstvu) umesto četiri godine i tri meseca dobio je četiri i po godine zatvora. Vladimiru Mihajloviću su potvrđene četiri godine, dok je Vladimir Novaković bolje prošao i umesto na četiri, osuđen je na tri i po godine zatvora.
Advokati okrivljenih najavili su žalbe Apelacionom sudu, ali i tužilac Predrag Milovanović, koji traži osam godina za nalogodavca Simonovića, šest za neposrednog izvršioca Marinkovića i po pet godina za Mihailovića i Novakovića.
U noći između 11. i 12. decembra 2018. godine, Milan Jovanović i njegova supruga Jela su u poslednji čas pobegli iz zapaljene kuće. Potom su u dugotrajnom sudskom postupku, zahvaljujući planskoj opstrukciji advokata odbrane, ponovo proživljavali tu traumatičnu noć, dok je Dragoljub Simonović sa protokom vremena postajao sve silniji, dovodio svoje partijske podanike iz Grocke pred sud da ga “brane”, omalovažavao žrtve, napadao tužioca i pokušavao na sve načine da opovrgne optužbe da je hteo da naudi Jovanoviću zbog tekstova objavljivanih na lokalnom portalu “Žig info”. Činilo se da vladajuća partija neće Simonovića pustiti niz vodu, ali slučaj je od prvog dana dobro vodio tužilac Milovanović, a i policija je bila u ovom slučaju na visini zadatka, tako da je sud u ponedeljak po drugi put usvojio nalaze istrage.
A istraga je utvrdila da je predsednik opštine Grocka policajcu interventne jedinice policije Mihajloviću naložio da upali kuću, da bi mu zauzvrat zaposlio ženu, a ovaj je potom posao prebacio na Novakovića, koji je angažovao Marinkovića i Bojanu Cvetković Šijacki. Marinković je ubacio dva Molotovljeva koktela u garažu, a vatra je ubrzo zahvatila i kuću, što je potvrdila saučesnica Bojana Cvetković Šijacki, koja je sporazumom o priznanju krivice osuđena na šestomesečni kućni pritvor i novčanu kaznu od 50.000 dinara.
Milanu Jovanoviću i Jeli Deljanin vidno je narušeno zdravlje u prethodne četiri i po godine, a ostaje gorak ukus i zbog do danas nerasvetljenog napada na urednika “Žig infa” Željka Matorčevića, koji je dva meseca pre paljenja Jovanovićeve kuće brutalno pretučen u Grockoj, osnovano se pretpostavlja, takođe zbog tekstova koji su otkrivali korupciju i kriminal u opštinskoj vlasti.
foto: sava radovanović / tanjug…
Muke ansambla dečjeg pozorišta
Selidba “Boška Buhe” sa Trga republike
Zaposleni u Pozorištu “Boško Buha” ne žele da se presele u renoviranu zgradu Pošte na Savskom trgu, sada delu “Beograda na vodi”, već apeluju na gradske vlasti da konačno nakon osam godina privedu kraju rekonstrukciju scene u zgradi na Trgu republike, na kojoj se dečje predstave igraju od 1950. godine.
“U trenutku kada smo se 2015. godine iselili iz naše zgrade zbog rekonstrukcije, nije postojao imovinsko-pravni problem koji danas koči početak rekonstrukcije”, otkrivaju u saopštenju zaposleni i naglašavaju da su prihvatili ponudu gradske vlasti da prostor na Savskom trgu koriste kao dodatnu scenu, a da nisu saglasni sa kompletnim preseljenjem jer ponuđeni prostor ne zadovoljava potrebe za funkcionisanje pozorišta kao celine.
A mediji naveliko pišu kako je od 2016. godine deo zgrade na Trgu republike, pa i “Boško Buha”, u vlasništvu kruševačkog Rubina, iza kojeg stoji kontroverzni biznismen Predrag Ranković Peconi; a nedavno je prešao u vlasništvo jedne od firmi Aleksandra Kajmakovića, poznatog i pod nadimkom Aca Bosanac, koji se odavno povezuje sa pomenutim Peconijem, a nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka povezivan je i sa njima, čak i privođen krajem februara 2021. u sklopu istrage. Nedavno je na javnoj aukciji kupio i kulu Geneks na Novom Beogradu.
Na skupu zaposlenih govorila je i Olga Odanović, glumica i članica Upravnog odbora pozorišta, i začudila se kako su sva gradska pozorišta završila rekonstrukciju, samo za “Buhu” nema rešenja već osam godina.
“Zato molim da nas Grad čuje i pomogne da se ovo završi. Nisu potrebne ‘Buhi’ tri-četiri scene. Hvala na dobrim namerama, ali dajte da napravimo matično pozorište ‘Buha’ i da ono ima svoju kuću na Trgu republike, gde je već 70 godina”, istakla je Olga Odanović. Njena koleginica Slobodanka Boba Latinović poručila je u ime kolektiva gradskoj vlasti da u najkraćem roku, najviše mesec dana, razreši imovinsko-pravni problem na Trgu republike, što je preduslov za početak rekonstrukcije.
Foto: Dimitrije Goll / Tanjug…
Udar na kraljevački budžet
Gradonačelnikove posleponoćne večere
Tokom prošle godine gradonačelnik Kraljeva, naprednjak Predrag Terzić, potrošio je iz gradske kase za reprezentaciju preko 2,5 miliona dinara ugošćavajući državne funkcionere, najviše one iz Kancelarije za javna ulaganja, a do ovih podataka odbornici opozicije u Skupštini grada došli su zahvaljujući zahtevima za pristup informacijama od javnog značaja.
Oko 90 odsto tih večera obavljeno je u istom restoranu u centru Kraljeva, računi su izdavani uglavnom posle ponoći i na svima je skoro ista poslužena hrana – medaljoni od lososa “La Mediterana”, ćuretina sa brusnicom i razni stekovi. Sve je, naravno, zalivano skupocenim pićima.
Odbornik Ivan Matović u izjavi za N1 naglasio je da je račune, koji se kreću od par hiljada do 190.000 dinara za veče, izdavao jedan isti konobar, što budi sumnju da je gradonačelnik uzimao račune posle završene smene, odnosno da u većini slučajeva večere nije ni bilo, niti su u Kraljevu bili predstavnici ministarstava i agencija koji su kao gosti navedeni na poleđini računa, već da je Terzić te račune kasnije unovčavao. Prozvani gradonačelnik nije odgovarao proteklih dana na pozive medija koji su izvestili o ovom slučaju.
foto: ivica veselinov / fonet…
Prva odluka nove fudbalske vlade
Nedimović “prvi potpredsednik” FSS-a
Na konstitutivnoj sednici novog Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Srbije (FSS), održanoj u Staroj Pazovi po završetku Izborne skupštine, a pod predsedavanjem novog predsednika Dragana Džajića, doneta je odluka, između ostalih, da predsednika u slučaju odsustva menja jedan od potpredsednika, imenom i prezimenom Branislav Nedimović, član Predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke i donedavni ministar poljoprivrede.
Za mnoge je ovo samo potvrda predviđanja da će legendarni fudbaler i direktor Crvene zvezde vlastima poslužiti samo za izbornu trku protiv Nemanje Vidića i vođenje Saveza ubrzo po izboru prepustiti Nedimoviću, koji je i bio planiran za tu funkciju, ali su ga vladajuće strukture povukle iz izborne trke nakon Vidićeve kandidature. A novu funkciju “prvog potpredsednika” Nedimović će praktikovati već od sledeće nedelje, pošto se saznalo da Džajić mora na operaciju kuka i potom duži oporavak.
“Neću ja biti zamenik predsednika, njemu zamenik ne treba. Ja sam samo jedan od četvoro potpredsednika, ali imam ovlašćenja da vodim sednice Izvršnog odbora u odsustvu predsednika. Čast mi je da pomažem predsedniku i fudbalskoj veličini kakav je Dragan Džajić. Ako se bude desilo da moram da radim umesto njega, radiću”, objasnio je u izjavi “Danasu” svoju novu poziciju Nedimović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bez širokog i suštinski jedinstvenog fronta “tvrdih”, “mekih”, “levih”, “desnih”, “stranačkih” i “vanstranačkih”, “studentoljubaca” i “studentoskeptika”, nas antinaprednjačkih veterana i onih “odskora progledalih” – nema i neće biti promene koju svi priželjkujemo i za koju nam se čini da je nadohvat ruke. Na kraju krajeva, ne moraju i verovatno neće svi biti u istoj koloni i na istoj listi. Ali ukoliko se stvarno i iskreno želi smena ovog nakaradnog režima, svi koji su protiv njega moraju biti u istom stroju i istom frontu
Istraživanje agencije “Sprint Insight”: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (2)
Od pada nadstrešnice u Novom Sadu deluje kao da je marketinško-strateški tim Srpske napredne stranke prepustio sve konce odlučivanja timu za eskalaciju. Ukoliko je odavanje počasti stradalima ispred Fakulteta dramskih umetnosti predstavljalo “mali požar” koji je, iz ugla SNS stratega, trebalo lokalizovati, aktuelni predsednik i njegova stranka učinili su sve suprotno: podstakli su širenje vatre koja je na kraju zahvatila i njihovu sopstvenu političku “kuću”. Upravo iz te kuće, svojim političkim amaterizmom, oterali su nemali broj dotadašnjih pristalica
Za režim Aleksandra Vučića, građevina je alat političke propagande, prilika za slikanje i izvor moći. Zato se sve mora otvarati u najkraćem roku, pa makar hitna pomoć dežurala na novom auto-putu ili pucali betonski stubovi na Prokopu
Računi za struju, putno osiguranje, parking... Uplate građana slivaće se na račun male Alta banke koju drži biznismen blizak režimu. Šta je sve mutno u ovim poslovima?
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!