Recept iz života
U tepsiji krompira
Iz vojvođanske kujne jelo ovdašnjih Švaba koje prisvajaju Slovaci, lako se pravi ali se na njega malo duže čeka
Nezami Ganđavi, koji je o ženi pisao vanvremenski, a o svetlosti kao da je slika, koji je u 12. veku nagovestio nadrealizam i postao večni persijski pesnik
Dvanaestog marta 1141. godine rodio se Nezami Ganđavi, večni persijski pesnik, jedan od pesnika čija imena istorija klasične iranske književnosti smatra eminentnijim i blistavijim od ostalih. Uz njega su Ferdosi (10. vek), Sa’di Širazi (13. vek), Mevlana Dželaludin Rumi (13. vek) i Hafez Širazi (14. vek) kao najznačajniji i najpoznatiji pesnici koji zauzimaju sam vrh celokupnog iranskog pesništva i smatraju se stubovima klasične persijske književnosti.
Dela Nezamija Ganđavija su vredna i značajna i po tehnici pisanja i po sadržaju, na šta ćemo se, u ovom radu, ukratko osvrnuti.
Sa stanovišta tehnike samog pisanja, Nezamijeve pesme su napisane u formi mesnevije, koja je najvažniji poetski oblik za izražavanje jedne ideje, priče ili teme koju je potrebno opisati i obrazložiti. Nezamijevo književno remek-delo Pandž Gandž ili Hamse Nezami (doslovno Nezamijeva petorka) predstavlja potpuno novi stil pisanja koji u jednoj zbirci, u formi mesnevije, objedinjuje pet različitih narativa. Nezamijeva kreativnost u stvaranju stila poznatog kao hamse uticala je na to da su njega i ovaj stil oponašali mnogi pesnici u narednim vekovima, i da se ovaj stil održao tokom narednih osamsto godina kada su ga usvojili mnogi pesnici u Iranu, Maloj Aziji, Centralnoj Aziji i Indiji.
Posebna Nezamijeva pesnička tehnika je izbegavanje ponavljanja, stvaranje različitosti i prikazivanje apstraktnih tema. Drugim rečima, stvarajući raznovrsnost narativa i apstraktne prostore, on kao da u svojim poemama oslikava veoma privlačno i raznobojno slikarsko platno prepuno mašte, boja i svetlosti. Kulminacija pesničke inovativnosti vidi se u priči o Sedam princeza koja je stvorena i ispričana u jednoj skoro nadrealnoj atmosferi: Nezami u ovoj priči prikazuje palatu (palata Hornag) koja se boji pod uticajem promene ugla sunčevih zraka, opis sedam kupola i savršena kombinacija boje svake kupole sa odećom i sa tim da svaki dan u nedelji ima jednu boju, igra svetlosti i senke i mnogi drugi primeri koji će nam, nesumnjivo, dočarati nadrealnu sliku. Nezami, koji je živeo u dvanaestom veku, uspešno kombinuje ovu tehniku sa umetničkom veštinom i poetskim jezikom iako znamo da je nadrealizam kao umetnički pravac nastao u dvadesetom veku, pa se i, u tom pogledu, Nezami može smatrati pionirom.
S druge strane, sadržaj Nezamijevih dela je skup moralnih, emocionalnih, filozofskih i pravnih poruka. Na primer, teme ljubavi i uloga žene u Nezamijevim pričama su vredne pažnje. U priči o Hosrovu i Širin, glavni junak priče Širin, prema Nezamiju, predstavlja oličenje pobožne žene koja je istovremeno i mudra, učena i razborita. Njegov pogled na ženu u ovoj priči je moderan i izvan svog vremena; to je žena koja u ulozi društvenog reformatora savetuje svog supruga, kralja Hosra, preporučujući mu mudrost, znanje i pravednost u vladanju i upozorava na molitve i kletve naroda.
Pored stvaranja maštovitih i živopisnih prostora u pripovedanju i izmišljanja novih kombinacija u romantičnim i emotivnim opisima, Nezami se bavi i pravnim, filozofskim i gnostičkim pitanjima i koristi svaku priliku da u svojim pričama iznese i svoje filozofske i moralne stavove. Na primer, u ljubavnoj poemi o Hosru i Širin, jednostavnim jezikom, iako prožetim filozofskom argumentacijom, on govori o monoteizmu; u Ikbal-nami, citirajući stavove grčkih filozofa o stvaranju poput Sokrata, Aristotela i Platona, on iznosi svoje mišljenje koje je saglasno gledištima muslimanskih filozofa, navodeći razum kao prvostvorenu stvar. Iz njegovih radova jasno se vidi da je pored tradicionalnih i intelektualnih nauka poznavao i discipline kao što su matematika, medicina i muzika.
Iako sva Nezamijeva dela pripadaju poeziji i napisana su u stihu, on se, ipak, može smatrati kreativnim piscem koji je posedovao vlastiti stil. Treba napomenuti da je poezija tradicionalno bila najvažniji književni oblik klasične iranske književnosti zato što pesnička forma sadrži melodiju i ritam, bolje se kolektivno pamti i lakše prenosi usmenim putem sa jednog naraštaja na drugi, posebno u vreme kada izdavaštvo nije postojalo u institucionalnom obliku. Tokom dugog niza vekova i nakon što je staropersijski prešao u srednjopersijski, od sredine sedmog veka nove ere persijski jezik se postepeno stabilizovao i postao moderan jezik. Zahvaljujući ovoj povoljnoj okolnosti, govornici persijskog jezika sada mogu lako da čitaju, razumeju i uživaju u pesmama i delima nastalim pre hiljadu godina, pa tako i u lepim, pitkim, prijatnim i mudrim pesmama Nezamija Ganđavija. Nezami je persijski pesnik koji je svoja glavna i književna remek-dela pisao na persijskom i sve dok postoji persijski, ova dela će večno živeti u riznicama iranske kulture i persijskog jezika.
Iz vojvođanske kujne jelo ovdašnjih Švaba koje prisvajaju Slovaci, lako se pravi ali se na njega malo duže čeka
U našem idućem njuzleteru otkrivamo kako se za izbore u Beogradu već fabrikuju fantomske liste sa falsifikovanim potpisima
Kada je u pitanju kuvanje, šporeti na plin imaju mnoge prednosti. Ali kada je u pitanju zdravlje, američki stručnjaci upozoravaju ne neke opasnosti
Direktor Klinike za psihijatriju KKUK Faton Kutlovci rekao je da na odeljenju bolesti zavisnosti ima samo devet kreveta, dok je za prva tri meseca ove godine bilo 35 pacijenata
Na takmičenju u Varni je učestvovalo 132 takmičara iz 22 zemlje - 10 balkanskih i 12 gostujućih reprezentacija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve