Potvrdu o držanju reči može dobiti samo 2008. godine, u vreme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vreme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana
Na sam pomen o podnošenju ostavke Aleksandra Vučića, prvi čovjek izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić odreagovao je riječima da će, ako do toga dođe, to biti “kraj SNS-a”, “kraj karijere” koju je ova partija imala na srpskoj političkoj sceni, kao i “najgori mogući scenario za Srbiju”. U podršci mu se pridružio i ministar finansija Siniša Mali, dodajući da je samo sa Vučićem na čelu moguća pobjeda. Uvertira za najnovije dobacivanje ostavkom između predsjednika Republike i njegovih partijskih drugova bila je navodna rasprava o (ne)prihvatanju francusko-njemačkog predloga na sastanku najviših funkcionera naprednjaka. Vučić je, prema pisanju Pinka, ustao i napustio sastanak uz opasku da “ako narod odbije”, kao i u slučaju da “neko misli da treba ekonomski uništiti zemlju”, on će vođenje “prepustiti pametnijima od sebe”.
Dosadašnjih najava prepuštanja i ostavki bilo je mnogo, ali se u stvarnosti realizovala samo jedna, i to djelimično. Politikolog Cvijetin Milivojević izjavio je u ponedjeljak za agenciju Beta da je prebrojao dvadeset dva Vučićeva najavljivanja povlačenja, i to samo sa mjesta predsjednika stranke. Ovo su samo neka od njih.
Davne 2004. godine Vučić prvi put najavljuje povlačenje iz politike, u slučaju da na izborima za gradonačelnika Beograda bude poražen od kandidata Demokratske stranke. Godinu dana kasnije, u TV duelu sa Draganom Đilasom objašnjava da, uprkos porazu, obećanje nije održao samo radi “opšteg interesa”, ali da će se ovoga puta povući ako Đilas ne bude odgovarao za optužbe za koje ga je tada teretila Srpska radikalna stranka. Potvrdu o držanju riječi može dobiti samo 2008. godine, u vrijeme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vrijeme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana. Mogući razlaz sa politikom sljedeći put pominje već 2014. godine, navodno u slučaju da do kraja njegovog premijerskog mandata “ne uspeju reforme”.
Početkom 2017. godine, rekao je da bi poraz kandidata SNS-a na predsjedničkim izborima povlačio i njegovu ostavku na mjesto šefa Vlade. Međutim, da ne rizikuje, izgurao je Tomislava Nikolića iz predsjedničke trke i sam se kandidovao.
Krajem iste godine rekao je za Blumberg da su šanse 99 odsto da neće trčati po drugi put za predsjednika države, ali je u aprilu ove godine taj jedan odsto ipak prevladao. Takođe je po prvi put obećao da će se povući sa mjesta prvog čovjeka naprednjaka, a za rok izabrao deseti rođendan partije. Godine 2018. izjavio je da će još “maksimalno godinu dana” biti na čelu stranke. Kada je postojanje SNS-a zašlo u jedanaestu godinu, rok je produžio do decembra, a pominjao je i povlačenje sa političke scene. Mada, nije precizirao kada, tako da tog puta suštinski nije ni pogazio riječ.
Krajem iste te 2019. godine rekao je da, uprkos pritiscima stranačkih kolega, “nema nameru” da se još jednom kandiduje da bude na čelu stranke. U maju 2020. godine za odugovlačenje i kašnjenje sa ostavkom okrivio je koronu, pa dodao da se do kraja godine povlači sa mjesta predsjednika SNS-a, kao i da se “nada” da neće biti kandidat na predsjedničkim izborima 2022. godine. Dva mjeseca kasnije, vjerovatno zaboravivši šta je nedavno rekao, ponovo je govorio o povlačenju sa čela partije, dodajući da će “uskoro” biti samo predsjednik države.
Na proslavi trinaeste godišnjice postojanja partije, krajem novembra 2021. godine, najavio je da će na njenom čelu ostati do izbora kada “dolazi vreme za neke mlade ljude”. Mjesec dana kasnije, dodao je da će u maju objasniti zašto se povlači sa mjesta prvog čovjeka partije. Kako i inače kada govori o rokovima Vučić zvuči prilično neodređeno, tako se ni ovoga puta nije povukao. Prošli su i izbori, kao i maj, barem te godine, ali objašnjenja, kao ni ostavke, nije bilo. Tri mjeseca prije izbora, javnosti je iznio dilemu da nije siguran da li će biti nosilac izborne liste ili predsjednički kandidat, ali da će “neko drugi” predvoditi njegovu stranku. Na kraju je bio i jedno i drugo, ali i treće.
Posljednjeg dana marta izjavio je da je deset godina na čelu stranke “dug period”, kao i da se povlači nakon izbora, ali da će pomoći prilikom formiranja vlade. Posljednji konkretan rok za povlačenje sa mjesta predsjednika SNS-a dao je u prvim danima nove godine, kada je naglasio kako “uskoro više neće biti” na njenom čelu. To će biti početkom sljedeće godine. Još jednom je obećao Vučić.
Što vlast Aleksandra Vučića u kampanji više demonstrira nasilje, to se više žali kako je tobože ona ugrožena. Tada nema političkih protivnika, nego neprijatelja od kojih se valja „odbraniti“, to jest zatući ih, piše „Vreme“ u novom broju
Bivši predsednik Srbije ušao je u izbornu kampanju sa gotovo svim polugama političke i institucionalne moći. Istovremeno, njegovi protivnici postaju nasilnici, teroristi, strani plaćenici i pretnja državi, dok se vlast predstavlja kao strana koja se samo brani. Od Bežanijske kose i Futoške pijace do Beogradske arene, ista zamena uloga otvara pitanje opasnije od toga ko je započeo pojedinačni incident: šta se događa kada politički protivnik prestane da bude konkurent na izborima i postane neprijatelj od kojeg treba braniti Srbiju
Birača iz rasejanja ovog puta ima jednako kao birača – recimo – u Kragujevcu, četvrtom gradu po veličini u Srbiji. Njihov značaj prepoznao je i režim koji je sitnim psinama odbio otvaranje mnogih biračkih mesta te primorava ljude na drugim meridijanima da glasaju u sred noći
Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Aleksandar Vučić u ovoj kampanji gotovo da nije održao govor bez pominjanja žena. Sam je objasnio zašto: žena je odgovorna jer mora da brine o kući, deci i roditeljima. U tom komplimentu sadržana je cela njegova predstava o ženi, ali i granica iza koje žena prestaje da bude “naša” i postaje neprijatelj
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
Na polovini jedanaeste godine na vlasti, Vučić je priznao da ekonomski uspesi kojima se hvali svakoga dana preko medija mogu u trenutku da nestanu ako budemo nastavili da zatežemo oko Kosova. Inače, predsednik Srbije i njegov režim do sada su govorili drugačije veličajući svoje znanje i posvećenost radu, hvaleći Rusiju i Kinu, minorizirajući i prećutkujući ulogu Evropske unije. Uglavnom, eto narodu pa nek bira: Kosovo ili bezvizni režim, Kosovo ili strana ulaganja
Kada bi kriza na terenu dostizala svoje maksimume i to se završavalo privremenim dogovorima, ali sa različitim tumačenjima, usledio bi jači diplomatski talas poziva Prištini i Beogradu – da se okrenu ovom predlogu francuskog predsednika i nemačkog kancelara
