Levičar Luis Inasijo da Silva je sa jednim procentnim poenom razlike u finišu kampanje pobedio ultrakonzervativnog aktuelanog predsednika Žaira Bolsonara. U izbornu kampanju Lula je krenuo pravo iz zatvora. U podeljenom društvu vlada strah od nemira
Kada je negde oko 19 časova po lokalnom vremenu u nedelju objavljeno da je Luis Inasijo da Silva (76) u drugom krugu predsedničkih izbora osvojio preko 50 odsto glasova, ulicom Avenida Paulista, glavnom poslovnom ulicom Sao Paola, se prolomio kolektivni uzvik – kao kada brazilaska fudbalska reprezentacija da gol. Uzvik je odjekivao oko solitera, vozači su počeli divlje da trube.
Brazil ElectionsPobednik: Lula da Silva / Foto: AP Photo/Andre Penner
Bilo je to više od pobedničkog slavlja, to je bio odraz olakšanja – katarza, pisao je dopisnik nemačkog “Špigela”.
Kada je prebrojano preko 90 odsto glasova i kada je konačno bilo jasno da aktuelni, ultradesničarski predsednik Žair Bolsonaro matematički ne može više da stigne prednost levičarskog izazivača, Luline pristalice su počele da se okupljaju kod Muzeja savremene umetnosti, tradicionalnom mestu proslave predsedničkih izboran u Brazil
Brazil ElectionsProslava Luline pobede u Sao Paolu / Foto: AP Photo/Matias Delacroix
Euforično su mahali crvenim zastavama Luline radničke partije. Priključilo im se desetine hiljada ljudi. Ovako burno nije se slavila čak ni Lulina prva pobeda na predsedničkim izborima pre dvadeset godina.
Lula da Silva je na Tviteru napisao samo jednu reč: „Demokratija“.
Napeto do kraja
Nikada do sada predsednički izbori u Brazilu nisu bili toliko tesni i napeti. Do samog kraja predizborne kampanje Bolsonaro i Da Silva su bili potpuno izjednačeni.
Lula je na kraju osvojio 50,87 odsto glasova, Bolsonaro 49,13 odsto, saopštila je u izbornoj noći Izborna komisija nakon što je preprojano 99 odsto glasova.
Bivši sindikalac Lula je u, sa 210 miliona stanovnika najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike, već jednom vladao – od 1. janura 2003. do 1. januara 2011. On je prvi predsednik Brazila izabran na demokratskim izborima koji je uspeo da osvoji treći mandat.
Velikoj podeli u brazilskom društvu dodatno je doprinela prljava izborna kampanja, pre svega na društvenim mrežama koje se bile preplavljene lažnim vestima.
TV duel dvojice predsedničkih kandidata je u odnosu na to bio gotovo pristojan, ocenjuje „Špiegel“.
Strah od nemira
Mnogi Brazilci Lulu povezuju sa zlatnim vremenima kada je brazilaska privreda cvetala zbog visokih cena sirovina, a levičarska vlada omasovljenim socijalnim programima milione ljudi izvukla iz ubistvenog siromaštva. Njegovi protivnici ga optužuju za korupciju.
Tokom čitave izborne kampanje je provejavao strah da bi u slučaju pobede Lule moglo dođe do nasilnih obračuna. Bolsonaro je u više navrata dovodio u sumnju izborni sistem, i stavljao u izgled da možda neće priznati izborne rezultate. Neke njegove pristalice su se čak otvoreno zalagale da vojska preuzme vlast. Analitičari su tvrdili da za tako nešto nema podrške u narodu.
U vreme nastajanja ovog teksta Bolsonaro nije biopriznao poraz.
Brazil ElectionsNe priznaje poraz: Ultradesničarski dosadašnji predsednik Žair Bolsonaro / Foto: AP Photo/Silvia Izquierdo
Brazil ima ogromne prirodne resurse i razvijenu poljoprivredu i mogao bi u krizi koja vlada u svetu da bude veoma važan trgovinski partner.
A onda je iz velikih visina grubo pao, kao niko pre njega u Brazilu. Zbog korupcije i pranja novca bio je osuđen na 12 godina zatvora. Odležao je 17 meseci.
Vrhovni sud Brazila je presudio da je sudija koji je osudio Lulu bio u konfliktu interesa, poništio je proces i proglasio ga nevinim, tako da su mu vraćena sva građanska prava. Kao slobodan čovek mogao je ponovo da se kandiduje za predsednika. Iz zatvora je izašao 2019, krenuo u uzbornu kampanju, borio se za svaki glas i došao u predsedničku palatu.
„Praktično su me bili živog zakopali“, uzviknuo je Lula na pobedničkom slavlju. Rekao je da su se borili protiv protivnika koji se nije držao pravila, protiv „mašinerije brazilske države“.
J.H./Spiegel/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je moguće da je "Informer" znao do detalja šta je Zdravko Ponoš rekao u policiji čim je saslušanje završeno? Kako su tačno znali kada će policija upasti u zgradu Rektorata u martu ove godine? Zašto se krivična dela curenja informacija iz istražnih postupaka ne gone po službenoj dužnosti
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je političke lidere i poslanike svih političkih stranaka da pokažu državničku odgovornost i okupe se oko pitanja koja određuju evropsku budućnost Crne Gore
Očekivana taktika je počela da se sprovodi. Formalni predsednik SNS-a Miloš Vučević izjavio je da u stranci žele da Aleksandar Vučić bude nosilac njihove liste i kandidat za premijera
Dokle god nema Saveta REM-a režimski, propagandni mediji mogu do mile volje da krše zakon, šire rasnu, versku i nacionalnu mržnju i svakodnevno targetiraju nepodobne građane. Sagovornici „Vremena“ saglasni su da nekonstituisanje Saveta ovog tela ide na ruku samo aktuelnom režimu
Miloš Medenica, kriminalac u bekstvu, u epizodama iznosi šta sve „zna“ o kriminalnim poslovima vlasti u Beogradu i Podgorici. I postao je stvarno „uticajan“. To je naslovne tema novog broja „Vremena“
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Levičarska predsednica Brazila Dilma Rusef odlukom Senata suspendovana je sa svoje funkcije, a vlast su preuzeli dosadašnji potpredsednik države i novi ministri, od kojih se mnogi dovode u vezu sa korupcionaškim aferama. Ideja o južnoameričkom "socijalizmu 21. veka" ugrožena je ne samo Brazilu već i u drugim zemljama Latinske Amerike
Federativna Republika Brazil, najmnogoljudnija i ekonomski najsnažnija zemlja Latinske Amerike, u poslednje vreme suočava se sa kombinovanim negativnim uticajima ustavno-političke i ekonomske krize bez presedana u novijoj istoriji
Brazil je sa Rusijom potpisao ugovor o kupovini svih količina dizela koje Rusija može da isporuči. Uprkos vojnom napadu Rusije, ruski gas za Evropu zbog privremenog zatvaranja Severnog toka 1 ide kroz Ukrajinu koja kao tranzitna zemlja za to od Gasproma dobija nadoknadu. Rusija je u prvom polugudištu 2022. uprkos sankcijama ostvarila budžetski suficit od 23 milijarde dolara
Od Bogote do Santjaga mnogi glasači više ne prihvataju argument da će zaokret ulevo značiti vladu koju će voditi neki Ugo Čaves ili Fidel Kastro. Od izbora do izbora desnica u Južnoj Americi plaši glasače baukom komunizma – i gubi ih