

Ubistvo u „27“
O čemu sve može da propeva Veselin Milić?
Zbog čega hapšenje prvog policajca Beograda ne vodi novoj „Sablji“? O tome „Vreme“ piše u novom broju




Večitu „evropsku perspektivu“ predsednik Francuske Emanuel Makron je preimenovao u "Evropsku političku zajednicu". Tako institucionalizovana „evropska perspektiva“ bi trebalo narednih godina i decenija da omogući povećanje saradnje EU sa drugim evropskim zemljama koje nisu članice, a htele bi to jednog dalekog dana da postanu
„Evropska perspektiva“, omiljena fraza briselskih birokrata i političara iz Evropske unije za utehu svih država koje su započele ili bi htele da započnu proces evropskih intergracija, će po svemu sudeći ostati samo fraza.
„Evropsku perspektivu“ predsednik Francuske Emanuel Makron je u ponedeljak na konferenciji za medije po završetku Konferencije o budućnosti Evrope u Evropskom parlamentu u Strazburu preimenovao u „Evropsku političku zajednicu“. Tako institucionalizovana „evropska perspektiva“ bi trebalo da omogući povećanje saradnje EU sa drugim evropskim zemljama koje nisu članice, a htele bi to da postanu, pošto njihovo pristupanje Uniji nije realno u skorijoj budućnosti.
„Postojala je stvarna želja da restrukturiramo Evropu, ali je lestvica kada su u pitanju integracije postavljena vrlo visoko, pa nećemo moći da integrišemo neke države u narednim godinama ili čak decenijama“, rekao je Makron.
S tim državama bi Evropska unija ostvarivala političku saradnju, a sarađivali bi i kada se radi o „kolektivnoj bezbednosti“ što je „korak ka bezbednosnoj arhitekturi koja nam je potrebna“. Jer, kaže Makron, format saradnje sa evropskim zemljama koje nisu članice EU samo kroz evropske integracije „blokira u određenoj meri“ energetsku, kulturnu i drugu saradnju, a „neophodno je stvoriti veze i privezati te zemlje“ za EU.
Makron je pre svega mislio na ruskoj invaziji izloženu Ukrajinu – o čijem će se zahtevu za otvaranjem pristupnih pregovra Evropska komisija izjasniti u junu – ali se to odnosi i na Gruziju i Moldaviju koje je strahuju da su i one deo nekog Putinovog plana, kao i na drževe Zapadnog Balkana koje u redu čekaju na neki pomak po pitanju njihove „evropske perspektive“.
Ovakav razvoj situacije išao bi u prilog autokratskim režimima, kakav je naprednjački u Srbiji, za koje bi istinsko približavanje EU značilo da seku granu na kojoj počiva njihova vlast. Učešće u nekakvoj „Evropskoj političkoj zajednici“, koja bi bila utešna nagrada za propale iluzije, niko neće uslovljavati funkcionalnošću pravne države, slobodom medija ili fer izborima.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zbog čega hapšenje prvog policajca Beograda ne vodi novoj „Sablji“? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Ide li Srbija ovih nedelja ka Zapadu ili Istoku? Šta režim želi, a šta mu se dešava? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Policija je širom Srbije uhapsila predstavnike više privrednih društava zbog pranja novca, utaje poreza i poreske prevare


O tome što crkveni vrh drži stranu režima, o pojasu presvete Bogorodice i drugim čudima za novi broj „Vremena“ govori etnolog Ivan Čolović


Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve