Milenko Jovanov kao politički instrument u predizbornoj kampanji ponudio je u ime SNS-a „crnu kutiju“ u kojoj nalazi se ono što su „blokaderi“ navodno ponudili građanima – nasilje i haos, bez programa i plana
Član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov najavio je u četvrtak u Kragujevcu da ta partija u predizbornu kampanju kreće iz tog grada sa „crnom kutijom“ koja bi u narednom periodu trebalo da obiđe Srbiju.
U toj „crnoj kutiji“, koja je prethodno, krajem juna, u sklopu mitinga SNS-a bila ižložena u neposrednoj blizini Skupštine Srbije i takozvanog „Ćacielnda“, prema objašnjenju Jovanova nalazi se ono što su „blokaderi“ ponudili građanima – nasilje i haos, bez programa, plana i odgovora na pitanja koja se tiču zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, radnika i penzionera.
Jovanov se zapravo nije libio da kroz metaforu „crne kutije“ prilično raznoliku grupu ljudi predstavi kao sadržaj jednog predmeta.
„Želimo da pokažemo građanima Srbije šta su blokaderi radili u prethodnom vremenu kada su pokušali da pritiskom dovedu do toga da im se preda vlast. Oni tada nisu želeli da razgovaraju, nisu nudili nikakav plan i program. Ponudli su samo nasilje. Zato oni i jesu kao ova „crna kutija“ – niko ne zna šta je unutra, ali kada se otvori izađe nasilje i haos, zato što ništa drugo zapravo i nemaju da ponude, tu nema nikakvog plana, nikakvog programa i ničega drugog za građane Srbije“, rekao je Jovanov.
Kritikovao je „blokadere“ da ni u jednom trenutku nisu pokazali da žele da razgovaraju.
„Počeli su besom, završili blokadama i nisu pokazali da imaju ijedno rešenje za pitanje koje je bitno za građane: ni kako će da reše pitanje u zdravstvu, ni u obrazovanju, ni u poljoprivredi, šta će da urade za radnike i penzionere. Nikakav odgovor nismo dobili – samo nasilje i haos. Sada im je ponuđeno da imaju debatu, sada im je predsednik ponudio da razgovaraju, a oni su to odbili. Ko odbija debatu i razgovor, ako ima šta da kaže? Zapravo su ponovo pokazali da osim nasilja i haosa ne nude ništa i da se sve što blokaderi mogu da ponude nalazi u ovoj ‘crnoj kutiji’“, rekao je Jovanov.
Konačno istakao je i da SNS „želi razgovor i normalnu političku kampanju u kojoj će se takmičiti programi i ideje, a ne u kojoj će nedostatak programa i ideja da se menja nasiljem“.
Politička komunikacija Milenka Jovanova
Međutim, upravo se na planu dijaloga otvara pitanje koliko je politička komunikacija Milenka Jovanova proteklih godina bila nalik onome što sada traži od svojih protivnika – razgovoru u kojem se najpre iznesu stavovi, pa se onda o njima raspravlja?
Odgovor je očigledan već ako se posmatraju samo njegovi skupštinski nastupi. Jovanov je jedan od političara vlasti koji uglavnom ne polemiše o onome što je opozicioni poslanik rekao, već o njegovom karakteru, izgledu, ili navodnim motivima. Tokom jedne skupštinske rasprave 2023. godine tako je Aleksandra Jovanovića Ćutu, između ostalog, nazvao „pijandurom koja bulazni u krug“ i „Ćitom bez Tarzana“.
Ove godine je Milošu Parandiloviću rekao da će za „sve zlo“ koje izazove odgovarati i dodao da „pazi kako prelazi prugu da ne bi pao“. U istoj skupštinskoj sezoni govorio je i o odeći opozicione poslanice Biljane Đorđević, komentarišući njenu suknju na način koji su brojni mediji i poslanici ocenili kao uvredljiv i mizogin.
Naravno, ni opoziciona strana u Skupštini nije bez odgovornosti za atmosferu. Jovanov je i sam ukazivao na uvrede koje dolaze sa druge strane i tvrdio da na pristojnu diskusiju odgovara pristojno. To je deo slike koji ne bi trebalo izostaviti, аli upravo zato ostaje pomalo neobično kada isti političar govori o potrebi za normalnom kampanjom u kojoj će se „takmičiti programi i ideje“, dok mu je jedan od prepoznatljivih načina parlamentarne komunikacije upravo svođenje političkog protivnika na etiketu.
Jezička patrola
Tu „crna kutija“ postaje zanimljivija nego što je verovatno zamišljeno.
Još 2014. godine, tada kao funkcioner DSS-a u Vojvodini, Jovanov je predlagao formiranje „jezičkih patrola“ koje bi utvrđivale gde građani mađarske nacionalnosti ne govore srpski. Kasnije je objašnjavao da se ideja odnosila na državnu upravu i službenu upotrebu srpskog jezika, a ne na privatni život manjinskog stanovništva, i da je njegov predlog bio odgovor na ranije najavljene „jezičke patrole“ Nacionalnog saveta Mađara.
Danas više nije potrebno patrolirati po Vojvodini da bi se ustanovilo ko je šta i koristiti jezik gotovo kao oruđe aparthejda, jer SNS sada ima „crna kutiju“.
Zato možda nije toliko važno šta će SNS staviti u „crnu kutiju“ kada ona bude obilazila Srbiju. Mnogo je zanimljivije šta se u političkom govoru već nalazi izvan nje: očigledna potreba SNS-a i Jovanova da se ljudi najpre razvrstaju, pa da se tek onda sa njima i razgovara.
U tom smislu, kutija je doslovno rekvizit kojim se o građanima otvoreno govori kao o sadržaju koji bi trebalo „pravilno klasifikovati“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Aleksandar Vučić izbore je raspisao očekujući pobedu, ali i pod pritiskom okolnosti, imajući u vidu da SNS nema kandidata za predsedničke izbore, smatra politikolog Florijan Biber
Advokat Vladimir Prijović posebno je kritikovao učešće advokata Dragoslava Ljubičanovića i višeg javnog tužioca Miodraga Markovića u emisiji, ocenjujući da su svojim nastupima doveli u pitanje sopstvenu profesionalnu objektivnost i nepristrasnost
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.