img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Bugarska i Severna Makedonija: Intelektualci protiv veta

08. maj 2022, 00:41 Sofija Popović
Foto: Tanjug
Ispred zatvorenih vrata Evrope: ulice Skoplja
Copied

Bugarski i Makedonski intelektualci okupili su se u Klub prijateljstva jer veruju da svojim angažmanom mogu da pomognu razrešavanju bilateralnog spora oko identitetskih pitanja. U prepoznatljivom balkanskom stilu, Bugarska već dve godine blokira makedonske evropske integracije insistirajući na "debugarizaciji" Severne Makedonije i faktičkom priznanju da su Makedonci pre 1945. bili Bugari

Prvi virtuelni sastanak bugarskih i makedonskih intelektualaca koji su se okupili u Klub prijateljstva održan je ove subote. Tokom susreta razgovaralo se o načinima na koji se odnosi dve države mogu poboljšati. Ovaj Klub okuplja intelektualce iz različitih oblasti obe zemlje, od istoričara do privrednika.

Iako ne očekuju da do preokreta može doći za nedelju ili dve, uvereni su da konstantnim dijalogom mogu pomoći bržem dogovoru dve strane koji bi odblokirao proces evropskih integracija Severne Makedonije.

Bugarska je u tri navrata, i pored velikog pritiska međunarodne zajednice, uložila veto na otvaranje pregovora o pristupanju sa Severnom Makedonijom.

 

Bugarska insistira na „debugarizaciji Makedonije“. To prema formulisanim zahtevima Sofije praktično znači da bi  Severna Makedonija trebalo da prizna da je identitetski nastala tek nakon 1945.

Dva naroda su veoma bliska 

Istoričar iz Sofije i član Kluba prijateljstva, Stefan Dečev, ocenjuje da su dva naroda „veoma bliska ali da se jako malo poznaju“. On veruje da ova platforma može svojim naporima da smanji postojeće tenzije i pomogne evropskoj budućnosti obe zemlje.

Dečev je najavio da će Klub prijateljstva osnovati i istorijsku komisiju „u senci“, koja će pomagati zvaničnim istorijskim komisijama Sofije i Skoplja da pronađu način da se spor reši.

Bugarska je nezadovoljna 

Nakon 30 godina tenzija sa Grčkom oko imena, potpisivanjem Prespanskog sporazuma 2018. godine promenjen je naziv makedonske države u Severna Makedonija. Prefiksom „severna“ Grčka je zadovoljna jer je time napravljena dovoljna distinkcija „makedonskih Slovena“ od nekadašnjih „antičkih Makedonaca“. Zauzvrat, Severna Makedonija dobila je sporazumom da njihov identitet i jezik ostane „makedonski“.

Međutim, takvim predlogom odjednom je postala nezadovoljna Bugarska koja insistira na tome da je makedonski jezik kao takav kodifikovan tek nakon 1945, a da je pre toga to bio bugarski. Zato Bugarska sa uklanjanje veta traži od Severne Makedonije da prizna da su Makedonci i njihov jezik nastali tek nakon 1945.

Makedonci nisu Bugari

Sa druge strane Makedonci, koji su se tako osećali i govorili makedonskim jezikom i pre 1945, smatraju da bi se time potvrdilo ono što je bugarska teza: da su Makedoci zapravo Bugari.

Nije jezik jedina tačka sporenja. Iako je Bugarska nesporno tokom Drugog svetskog rata okupirala teritoriju današnje Severne Makedonije, a mnogi se sećaju velikih žrtava te okupacije, Sofija traži da se umesto „bugarska fašistička okupacija“ koristi termin „bugarska administracija“. Sporno je pored toga i da li su pojedini heroji poput Goce Delčeva bili „Makedonci“ ili „makedonski Bugari“.

Novi premijeri Bugarske i Severne Makedonije, Kiril Petkov i Dmitar Kovačeski najavili su „normalizaciju odnosa i novu energiju“ u pregovorima koji bi trebalo da rezultiraju otkočenjem procesa evropskih integracija Severne Makedonije. Međutim, ni nakon njihovog sastanka u januaru ove godine koji je ocenjen kao istorijski, formalnog napretka još uvek nema.

Ostaje neizvesno da li će Bugarska na kraju francuskog predsedavanja Evropskom unijom, što je prva naredna prilika kada će evropski lideri diskutovati o budućnosti evropskog puta Severne Makedonije, glasati „za“ otvaranje pregovora. Za otvaranje pregovora potreban je pristanak svih 27 država članica EU.

S.P./Al Jazeera

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

Bugarska Evropa Makedonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure