
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Bez obzira na broj akcija koje poseduju, svi akcionari se pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak način. Kako je cilj osnivanja privrednog društva sticanje dobiti kroz poslovanje, to je i osnovno pravo akcionara učešće u upravljanju privrednim društvom kroz organe upravljanja, kao i pravo učešća u raspodeli dobiti

Akcionari su osnivači akcionarskog društva, tj. lica koja imaju akcije u privrednom društvu organizovanom kao akcionarsko društvo. Akcije koje izdaje društvo izdaju se u dematerijalizovanoj formi i glase na ime. To znači da imalac akcija nema akciju u materijalnom obliku (hartija u ruci), već se kao imalac akcija registruje u registru koji vodi Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti. Status akcionara stiče se upisom u registar, dok ostvarivanje prava po osnovu akcija akcionar stiče unosom navedenog kapitala u društvo, što znači uplatom.
Po broju akcija koje poseduje, Zakon o privrednim društvima prepoznaje akcionara koji poseduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva (tzv. kontrolni akcionar društva), zatim većinskog akcionara, kao i malog akcionara.
Mali akcionari su vlasnici manjeg broja akcija, tako da samostalno nemaju značajan uticaj na poslovanje i odlučivanje u društvu. Takav položaj je često uzrok nezadovoljstva malih akcionara. U cilju ostvarenja svojih prava u samom privrednom društvu, ali i u sudskom postupku, potrebno je da mali akcionari imaju saznanja o njihovim pravima i obavezama.
Zakon o privrednim društvima reguliše status i pravni položaj akcionara, pa samim tim i manjinskih akcionara, dok se na prenos akcija i svih prava na akcijama primenjuje Zakon o tržištu kapitala.
NAČIN STICANJA I PRAVO RASPOLAGANJA
Akcije se stiču kupovinom akcija na organizovanom tržištu. Međutim, određen broj akcionara je stekao navedeni status u postupku privatizacije, kroz transformaciju društvenog kapitala u smislu Zakona o privatizaciji, kada je deo društvenog kapitala, podeljen u akcije, prenet zaposlenima i bivšim zaposlenima, bez naknade. Sticanjem statusa akcionara na takav način, zaposleni su postali manjinski akcionari. Način sticanja akcija ne utiče na akcionarska prava po osnovu akcija.
Pravo je akcionara i da prestane to biti. Akcije se mogu slobodno prenositi, osim ako je statutom prenos akcija ograničen pravom preče kupovine ostalih akcionara, ili prethodnom saglasnošću društva.
Ukoliko privredno društvo u kome akcionar poseduje akcije izda nove akcije, dotadašnji akcionari imaju pravo prečeg upisa akcija iz nove emisije, srazmerno broju u celosti uplaćenih akcija te klase koje ima na dan donošenja odluke o izdavanju akcija, u odnosu na ukupan broj akcija te klase. Na takav način, prihvatanjem kupovine novoizdatih akcija od postojećih akcionara ne dolazi do promene učešća akcionara u kapitalu.
PRAVA MALIH AKCIONARA
Bez obzira na broj akcija koje poseduju, svi akcionari se pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak način. Kako je cilj osnivanja privrednog društva sticanje dobiti kroz poslovanje, to je i osnovno pravo akcionara učešće u upravljanju privrednim društvom kroz organe upravljanja, kao i pravo učešća u raspodeli dobiti.
Akcionar ima pravo učešća i glasanja na skupštini, tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas. Statutom akcionarskog društva se može utvrditi minimalan broj akcija koje akcionar mora posedovati za lično učešće u radu skupštine. Zakon propisuje da taj limit ne može biti veći od broja koji predstavlja 0,1 odsto ukupnog broja akcija odgovarajuće klase. Ukoliko je takvo ograničenje propisano statutom, akcionari koji pojedinačno ne poseduju predviđen broj akcija imaju pravo da u radu skupštine učestvuju preko zajedničkog punomoćnika, ili da glasaju u odsustvu.
Ostvarivanje prava na učešće u raspodeli dobiti akcionar ostvaruje kroz isplatu dividende. Akcionar ima pravu na dividendu prema broju akcija, odnosno učešću u kapitalu. Međutim, odluku o isplati dividende donosi skupština akcionarskog društva, koju čine svi akcionari, pa samim tim da li će biti doneta odluka o isplati dividende ili ne, zavisi od volje većine akcionara. Akcionar ima pravo učešća u raspodeli likvidacionog ostatka ili stečajne mase u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, u slučaju gašenja privrednog društva.
Akcionar može biti i radno angažovan u društvu u kom poseduje akcije, i na radnopravni status akcionara ne utiče činjenica da je i akcionar.
UČEŠĆE AKCIONARA U RADU PRIVREDNOG DRUŠTVA
Akcionar ima pravo da bude obavešten o načinu rada i poslovanja privrednog društva u kome poseduje akcije. Informisanje akcionara se vrši kroz učešće u radu skupštine društva.
Nezavisno od navedenog načina informisanja, svaki akcionar, bez obzira na broj akcija koje poseduje, ima pravo pristupa aktima i dokumentaciji društva. Odbor direktora, odnosno izvršni odbor, dužan je da akte i dokumentaciju u koja akcionar ima pravo uvida, kao i finansijske izveštaje društva, stavi na raspolaganje svakom akcionaru, kao i ranijem akcionaru za period u kojem je bio akcionar. Akcionar podnosi pisani zahtev kojim traži uvid i kopiranje dokumentacije o svom trošku, tokom radnog vremena.
ODGOVORNOST MALIH AKCIONARA
Akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom. Akcionari po pravilu ne odgovaraju za obaveze društva.
Odgovornost akcionara postoji samo u slučaju probijanja pravne ličnosti i sprovođenja prinudne likvidacije. Odgovornost po osnovu probijanja pravne ličnosti postoji ukoliko akcionar koristi društvo za postizanje nedozvoljenog cilja, u kom slučaju snosi odgovornost za obaveze društva, dok u slučaju sprovođenja prinudne likvidacije mali akcionar može biti odgovoran samo do visine prenetog mu kapitala po okončanju prinudne likvidacije.
Za razliku od malog, većinski akcionar za obaveze privrednog društva, nakon gašenja privrednog društva prinudnom likvidacijom, odgovara neograničeno solidarno.
NESAGLASNI AKCIONAR
Pod pojmom “nesaglasni akcionar” smatra se akcionar koji nije saglasan sa odlukom skupštine društva koja može značajno uticati na rad, poslovanje i imovinu društva ili na prava akcionara.
Nesaglasni akcionar može tražiti da mu društvo otkupi akcije ako glasa protiv, ili se uzdrži od glasanja za odluku o promeni statuta društva kojom se umanjuju njegova prava, o statusnoj promeni, o promeni pravne forme, o promeni vremena trajanja društva, odluci kojom se odobrava sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrednosti, kojom se menjaju njegova druga prava.
U tom slučaju akcionar ima pravo na naknadu tržišne vrednosti akcija. Otkup akcija se vrši po vrednosti koja je jednaka tržišnoj vrednosti ukoliko se akcijama trgovalo, odnosno, ako se akcijama nije trgovalo u dovoljnom obimu, po najvišoj od utvrđenih vrednosti (procenjena ili knjigovodstvena).
Otkup akcija, po pravilima isplate nesaglasnih akcionara, primenjuje se i kod prinudnog otkupa akcija ili prava na prodaju akcija. Do prinudnog otkupa akcija, ili prava na prodaju akcija, dolazi kada kontrolni akcionar stekne najmanje 90 odsto osnovnog kapitala društva i kada ima najmanje 90 odsto glasova svih akcionara. Prinudni otkup se sprovodi po predlogu kontrolnog akcionara, dok se ostvarenje prava na prodaju vrši na predlog manjinskog akcionara. U oba slučaja, odluku o prinudnom otkupu svih akcija preostalih akcionara društvu, uz isplatu cene koja se određuje shodnom primenom odredaba o isplati nesaglasnih akcionara, donosi skupština.
TUŽBE ZA ZAŠTITU PRAVA MANJINSKIH AKCIONARA
Radi zaštite svojih akcionarskih prava, akcionar ima mogućnost da podnese tužbu mesno nadležnom privrednom sudu.
Tužbe koje akcionaru stoje na raspolaganju su:
– tužba za naknadu štete koju je pretrpeo povredom posebnih dužnosti od strane lica koja u društvu takve dužnosti imaju (povrede pravila o odobravanju poslova u kojima postoji lični interes, povrede dužnosti izbegavanja sukoba interesa, povrede dužnosti čuvanja poslovne tajne i povrede pravila o zabrani konkurencije), ako u trenutku podnošenja tužbe poseduju akcije koji predstavljaju najmanje 5 odsto osnovnog kapitala društva;
– jedan ili više akcionara, koji su imali pravo na učešće u radu sednice skupštine, mogu tužbom nadležnom sudu pobijati odluku donetu na toj sednici skupštine i tražiti naknadu štete;
– tužba za uvid i fotokopiranje dokumentacije, ukoliko društvo nije postupilo po zahtevu za uvid;
– akcionari koji poseduju akcije koje predstavljaju najmanje 20 odsto osnovnog kapitala mogu podneti tužbu protiv društva radi prestanka društva;
– ako nije pribavljeno potrebno odobrenje nadležnog organa, akcionar koji poseduje ili predstavlja najmanje 5 odsto osnovnog kapitala društva može podneti tužbu za poništaj pravnog posla ili pravne radnje sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti;
– nesaglasni akcionar može tužbom podnetom protiv društva tražiti isplatu razlike do pune vrednosti njegovih akcija, u slučaju sprovedenog postupka otkupa akcija na neki od zakonom predviđenih načina;
– ukoliko kontrolni akcionar ne izvrši isplatu utvrđene vrednosti akcija akcionaru, kao podnosiocu, navedenu isplatu može tražiti tužbom.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve