Više od 100 lokalnih deputata iz 44 grada Rusije, među kojima su i Moskva i Sankt Peterburg, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se „bezrezervno“ osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koja je „zločin bez premca“ koji ne može da se opravda“. Tokom antiratnih demonstracija širom Rusije u četrvrtak je uhapšeno 1.705 ljudi
Nema čistog, hirurški preciznog rata niti hirurški precizne vojne akcije, kako su pre 23. godine tvrdili komandanti napada NATO-a na SR Jugoslaviju i kako sada tvrdi rusko Ministarstvo vojno koje saopštava da je ruska vojska uništila 83 objekta vojne infrastrukture Ukrajine, oborila jedan ukrajinski helikopter, dva aviona SU 27 i jedan SU 24.
Jedan od ta dva aviona se srušio u stambeni deo Kijeva, u eksploziji je veoma oštećen jedan stambeni blok, javlaju Si-En-En i Juronjuz. Ne saopštava se koliko je bilo ozleđenih ili poginulih ljudi. Ruska „Novaja gazeta“, pozivajući se na saopštenja ukrajinske strane, piše da je u stambeno naselje pala krstareća raketa. U Goraloki su poginula dva učitelja kada je granatom pogođena škola, javljaju vlasti u Donjecku koje tvrde da je na njihovu sa ukrajinske strane doletelo 1715 granata tokom 139 granatiranja tokom dana. Prvog dana rata poginulo je 157 ljudi, od toga 10 oficira, prenosi „Novaja gazeta“ podatke koje saopštava ukrajinska strana.
Stotine hiljada ljudi je u četvrtak u Kijevu zakrčilo puteve automobilima pokušavajući da pobegnu od rata na zapad. Stotinu hiljada ljudi evakuisano je iz Donbasa u Rusiju. Hiljade ljudi je provelo noć u skloništima u metrou u Kijevu i Harkovu, dok su noću zavijale sirene, što kod našeg čitaoca mora probuditi košmarno sećanje na Šizelu (uzbuna! opasnost!) i Smirelu (prošla opasnost).
Glasovi protiv rata u Rusiji
Više od 100 lokalnih deputata iz različitih gradova Rusije (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg ,Veliki Novgorod, Samara, Rjazanj, Joškar-Ola i drugi) potpisalo je otvoreno pismo upućeno građanima Ruske Federacije u kojem se osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koju je ujutro 24. februara bio najavio ruski predsednik Vladimir Putin.
Stop ratu: Masovna hapšenja tokom antiratnih demonstracija u Sannkt Peterburgu / Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
„Mi, poslanici koje je izabrao narod, bezrezervno osuđujemo napad ruske vojske na Ukrajinu“, kaže se u pismu. „Ovo je zločin bez premca koji ne može da se opravda. Poslanici lokalnih parlamenta smatraju da će rat sa Ukrajinom dovesti do katastrofalnih posledica: hiljade ljudi će umreti i biti povređeno, a Rusija će biti izolovana i cene će rasti. Na kraju apela, poslanici pozivaju narod Rusije da ne učestvuje u agresiji, da je ne odobrava i da ne ćuti.
Otvoreno pismo su, posebno, potpisali zamenica Gradske dume Velikog Novgoroda Ana Čerepanova, moskovski Mundeps Elena Rusakova, Maksim Gongalski, Andrej Morev, Elena Kotenočkina i Elena Filina i drugi.
Prema „Novoj gazeti“, koja prenosi sadržaj tog antiratnog apela 44 grada Rusije počele su demonstracije protiv rata u Moskvi tokom kojih je u četvrtak privedeno više od 850 ljudi. Najmasovnije akcije do sada su, kaže „Novaja gazeta“, bile su u Sankt Peterburgu. Pozivajući se portal OVD-Info, koji je rusko Ministarstvo pravde registrovalo kao „stranicu stranog agenta“, list piše da je širom Rusije tokom antiratnih akcija policija privela 1.705 ljudi.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uključio sam radio, neku hrvatsku stanicu – Franjo Tuđman je upravo slao poruku Srbima da ostanu u svojim kućama, jer je počela akcija “Oluja”. U tom trenutku, a bilo je 5:02, 4. avgusta, započela je kanonada i nestalo struje, tako da Tuđmanovu poruku nisam saslušao do kraja. Jaka eksplozija odjeknula je u blizini – ležeći na podu, video sam kroz prozor da je pogođena zgrada u komšiluku poznata kao S-13, najviša u Kninu. Nigde u blizini nije bilo ni jednog jedinog vojnog objekta
Moji roditelji nikada nisu dozvolili da odlazak u Knin i Hrvatsku preraste u nedostižnu nostalgiju – na čemu sam im ja izrazito zahvalan – već se zadržavao u granicama posjete onima koji su se vratili. O ratu nikada nisu i ne pričaju mnogo, već su se uvijek vodili sjećanjima na predratni period života. Samo na moje veliko insistiranje počeo sam da kroz godine dobijam svjedočenja iz ratnih godina
Osim što su zaduženi da usmeravaju i legitimišu Vučićevu samovolju, to su ljudi kojima građani dolaze pod prozore da im zvižde. Po zemlji u kojoj se ministri kreću u tajnosti, poput razbojnika, sastaju sa lokalnim jatacima, pa brzo beže natrag. U Knjaževcu ih je čuvala Žandarmerija kada su obeležavali sto dana rada. Zato – poslednja Vučićeva vlada. Teško da će naći još voljnih da ih on ponižava, a građani preziru
U Srbiji su legalizovani lažni izbori, ona po tome nije izuzetak, ali ako je ikada postojala živa volja u narodu za promenom, taj moment se upravo događa. Ljudi kao da osećaju da ako to ne bude sada, predaja je potpisana i ostatku Srbije sledi ono što se dogodilo Srbima na KiM: sporo ali sigurno odumiranje zajednice koja nema nikakvu budućnost
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!