Ðorđević je važio za veoma opasnog čoveka specijalizovanog za posebne zadatke koje je, tvrde u beogradskom podzemlju obavljao za Arkana ili njegove prijatelje u DB-u
Nedavno trostruko ubistvo u Beogradu ukazuje na paniku u podzemlju uključujući i delove bivše policijske i DB-ovske vlasti. Naime, u nedelju, 11. marta oko 21 čas u beogradskoj Ulici Gospodara Vučića ubijeni su hicima iz automatskog oružja Milan Ðorđević Bombona (50) i njegovi prijatelji Dušan Milovanović (46) i Miloš Roknić (49). Dvojica napadača tom prilikom teško su ranila Ðorđevićevog sina Nenada (15), talentovanog fudbalera mladog tima Crvene zvezde. Njemu su hicima povređene arterije na nogama i kičma uprkos naporu njegovog oca koji se u trenutku pucnjave bacio na sina ne bi li ga zaštitio. Svi poginuli i povređeni dečak bili su u automobilu „reno tvigo“ nadomak Ðorđevićeve kuće ispred koje su ih čekale ubice naoružane „kalašnjikovom“ i pištoljem.
POSLE TROSTRUKOG UBISTVA: Beograd, 11. mart 2001, 22h
Ko je bio Milan Ðorđević? Njegovo ime prvi put se pominje 1983. godine kad je u diskoteci Akvarijus, posle Mažestika prvoj u Beogradu, imao oružani obračun sa Radetom Ćaldovićem Ćentom a kasnije i sa Rankom Rubežićem (obojica kasnije ubijeni). Ðorđević je inače bio Arkanov kum i nerazdvojan prijatelj od pre tridesetak godina kada su zajedno boravili u Švedskoj čija ih je policija jurila proglašavajući Arkana za „evropskog Dilingera“. U to vreme Beogradom je kružila priča da je Arkan u Švedskoj jednom prilikom upao u sudnicu i oteo Bombonu optuženog za oružanu pljačku. Jedan beogradski fotoreporter B.P. zaposlen u „Politici“ boravio je kratko vreme u Švedskoj i sa Arkanovim i Ðorđevićevim dopuštenjem fotografisao ih sa pištoljima zadenutim za pojas i svežnjevima para u šakama, plenom opljačkanim u nekoj švedskoj banci. U beogradskom podzemlju tvrde da je Ðorđević na duši imao više ljudi. Radio je svojevremeno, kažu, i za Arkana i za DB tiho, bez buke i efikasno, bez ostavljenih tragova. Ðorđevićevo ubistvo se među upućenima u prljave poslove povezuje sa aktuelnim razobličavanjem vrha DB-a i policije umešanim u mnogobrojne likvidacije i sa hapšenjima čelnih ljudi srpske policije. Ðorđević je znao mnogo i samim tim bio je opasan kao eventualni svedok na sadašnjim i budućim sudskim procesima na kojima odgovaraju ili će odgovarati do juče nedodirljivi nalogodavci i izvršioci mnogih zločina.
Ðorđević je bio Arkanova desna ruka i prijatelj od najvećeg poverenja. Krstio mu je dvoje dece u poslednjem braku sa Cecom. Odevao se u najpoznatijim modnim kućama Italije i bio uvek elegantan, ali neupadljiv. Srednjeg rasta sa oko šezdesetak kilograma i običnim tamnoputim licem poput Italijana nije privlačio posebnu pažnju. Međutim, važio je za veoma opasnog čoveka specijalizovanog za posebne zadatke koje je, tvrde u beogradskom podzemlju obavljao za Arkana ili njegove prijatelje u DB-u. Negde 1994, u vreme sankcija, zajedno sa jednim prijateljem takođe Ražnatovićevim poverljivim čovekom Ðorđević je išao u Budimpeštu da u Arkanovo ime ugovori „poslić“ sa izvesnim tamošnjim „poslovnim ljudima“. Sastanak je održan u hotelu Hajat gde je Ðorđević „poslovnom partneru“ na ruke isplatio 250.000 DEM. Nimalo naivni Mađari obavezali su se da će u određeno vreme, kad im bude javljeno, na Dunavu, tačnije na mađarskoj strani granice kod Bezdana, izazvati oružanu provokaciju nalik na diverziju kako bi odvratili pažnju mađarskih carinika i graničara. Jer, u to vreme trebalo je da kapetan jedne barže sa gorivom kao teretom pritisne malo gas i pređe bez zaustavljanja u naše vode. Kapetan bi za tu uslugu trebalo da dobije 100.000 maraka dok bi zarada od goriva iznosila nešto više od dva miliona maraka. Posao je bio sklopljen, ali Mađari nisu održali obećanje. Ðorđević je zato ponovo sa pratiocem i advokatima iz Crne Gore bio u Budimpešti i zatražio objašnjenje od „poslovnih partnera“ koji su ga na svom terenu otkačili i ne pokušavajući da ga razuvere da nije reč o prevari. Međutim, taj gubitak bio je brzo nadoknađen novim poslovima te nije palo teško ni Arkanu ni Bomboni.
Začuđujuća je neopreznost Milana Ðorđevića Bombone i njegovih prijatelja. Upali su u klasičnu sačekušu nespremni da se brane, što znači da su bili uljuljkani u lažnu sigurnost budući da se Ðorđević odavno povukao iz arene, da su godine učinile svoje i da je smatrao da mu sad ne preti nikakva opasnost. Opustio se baš u vreme kad se nova vlast trudi da rasvetli mnoga nerešena ubistva i nađe svedoke i dokaze. Makar i uz eventualnu nagodbu sa Milanom Ðorđevićem. Njegovu smrt dobri poznavaoci prilika u mutnim poslovima DB-a sraslog sa kriminalom povezuju sa naporom ostataka policijske vrhuške i kriminalaca da se spreče otkrivanja mnogih prljavština pritajene bivše vlasti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti
Koliko je Nikola Jokić bitan za igru reprezentacije Srbije? Sa njim na terenu Srbija je bila u potpunom rezultatskom egalu (81:81), dok je periode sa Jokićem na klupi protivnik iskoristio da napravi neverovatnu razliku (3:29)
Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda
Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope
Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratona na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani
Prošlog petka u zoru, onog jutra pred sad već mitsko otvaranje pariskih OI 2024, tri od četiri glavna kraka brzih pruga francuske železnice našla su se “izbačena iz koloseka”. Razlog: serija veoma koordinisanih aktova sabotaže. Istraga je u toku i ide u nekoliko pravaca. Da li je u pitanju delo ultralevičarskih militanata? Ili se iza svega možda krije “strani faktor”?
Umesto da je zaštiti, Ministarstvo informisanja se priključilo hajci režimskih tabloida na Tamaru Skrozzu. Ministar Dejan Ristić je nastavio tamo gde je Dragan J. Vučićević privremeno stao, sve u duhu režimskih tabloida
Pod plaštom obeležavanja godišnjice „Oluje“, Vučić u Loznici za 3. avgust na stadionu "Lagator" zapravo planira „kontramiting“ ne bi li građanima koji protestuju zbog rudarenja litijuma pokazao svoju nadmoć. Pripreme ovog kvazipatriotskog spektakla su uveliko u toku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!