

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Novinar


Osnovni podaci: Rođen je 12. aprila 1953, u Beogradu. „Zar se ne vidi po meni da sam iz Beograda?“
Obrazovanje: Trogodišnja Elektrotehnička škola, stekao zvanje kvalifikovanog pogonskog električara. „Ja sam bio američki student, stipendirala me je američka vlada. Ja sam razne stvari učio i studirao, a struju ne da znam već je apsolutno dobro poznajem. I ne samo struju. Ja sam čovek koji se bavio raznim profesijama, od pranja prozora do ronjenja.“
O učenju: „Novinar celog života treba da se obrazuje. Neki završe fakultete pa su onda neko i nešto, bože moj. A ja ih posmatram. Pola dunstera ima. A znate zašto? Samo zato što ne uče. Treba učiti celog života.“
Kako je postao Hadži: Posle putovanja u Jerusalim na Uskrs 1989. „Hadži“ je crkvena titula. Na hadžiluk se ide u vreme uskršnjeg posta, kada se obilaze mesta Hristove golgote. Mnogi ljudi odlaze u Jerusalim turistički. Ja sam od pokojnog patrijarha Germana dobio blagoslov za hadžiluk, a titulu hadžije dobio sam lično od jerusalimskog patrijarha. O tome imam sertifikat.“ Koji se može kupiti za jedan dolar, dodaju zlobnici.
Pomažući pri obredima i na bogosluženjima dobio titulu ipođakona (čtec).
Od januara 1990. do 15. februara bio član uređivačkog odbora „Pravoslavlja“ (list Srpske pravoslavne crkve).
Karijera: Počeo kao radnik Elektrodistribucije da piše za list „Politika“ o isključenjima struje, što mu je donelo nadimak „Struja“. Bio honorarni saradnik i tehnički sekretar deska do 1980, kada je primljen u stalni radni odnos u svojstvu novinara saradnika. U oktobru 1991. imenovan za zamenika glavnog urednika (Aleksandra Prlje). Od aprila 1993. direktor, a od avgusta i v.d. glavnog i odgovornog urednika lista „Politika“. Jedno vreme bio i direktor TV Politika. Direktor kompanije Politika bio do oktobarskog prevrata 2000. godine, kada je „nestao“ iz javnog života. Zvanično je razrešen dužnosti direktora 17. maja 2001.
Protiv Antića se vodi istraga zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama prilikom uvoza televizijske opreme u vrednosti od 2,5 miliona dinara za osam TV stanica čiji je osnivač SPS.
Oktobra 2001. vraća se u javnost kao čovek koji je obezbedio novac za pokretanje lista „Dnevne novine“. U njegovoj vili na Dedinju smeštena je redakcija lista. Vilu je stekao kao direktor „Politike“, a deli je sa Marijom Milošević i još jednim stanarom. Vila je bila vlasnistvo Saveznog MUP-a i imala je 620 kvadratnih metara. Antić i stanari su kvadraturu povećali na zavidnih 818 kvadratnih metara.
Autor je dve zabranjivane knjige (Slučaj Gojka Đoga – dokumenti i Bela knjiga – dokumenti).
Kako je napredovao: Munjevito i uz pomoć moćnih patrona. Posebno je blizak sa ženskim delom familije Milošević. Glavni potez odigrao je kada je u leto 1992. godine Radoman Božović pokušao da list podržavi. „Ispravno držanje“ za vreme štrajka zaposlenih vlasti su nagradile – dovode ga na čelo lista „Politika“ (avgust 1993). Do tada u redakciji „Politike“ bio je znan pod nadimkom Struja.
Kako je postao prvi čovek Kompanije: Sukob Antić, direktor NP Politika na jednoj, i Živorad Minović, direktor kompanije Politika na drugoj strani, razrešen je privođenjem Minovića u policiju. Za to vreme Upravni odbor Kompanije novembra 1995. godine po hitnom postupku donosi odluka o smenjivanju Minovića sa funkcije predsednika Kompanije Politika.
Kako vidi sebe kao direktora: „Ovo je posao, biznis, nema tu milosti. Tu nema ljubavi, tako samo devojčice mogu da rezonuju. Jednostavno, oni koji gube biće dovedeni na nulu.“
Šta ga interesuje: „Samo dve stvari. Profit i profesionalizam. Ostalo me ne zanima.“
O Mariji Milošević: „Ona je meni jako draga prijateljica, poznajem je dugo i u veoma smo dobrim odnosima. Ali taj naš odnos nema nikakve veze sa roditeljima – ta je stvar potpuno odvojena.“
Kakva je budućnost Srbije: „Demokratska. Nama strašno izgleda sadašnje vreme, tragično, ali sve je to jedan normalan proces. Potrebno je vreme da se stanje popravi bar onoliko koliko je bilo utrošeno da se pokvari. To sam davno naučio.“
Najbolji posao: „Nema bolje stvari nego biti novinar i nemati nikakvu drugu funkciju. To je moje iskustvo. Sve drugo je zamorno.“
Politički stav: Fleksibilan, u skladu sa prilikama.
Kako vidi svoj život: „To je američki san. Ostvarite vi to ako možete. Probajte.“


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve