img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bure baruta u Sarajevu

Poruka o emociji

31. oktobar 2001, 22:37 Sonja Ćirić
Copied

"Ljudi su govorili da ne mogu da se otresu predstave. Video sam mnogo kolega, sve je bilo dirljivo", kaže za "Vreme" Voja Brajović nakon povratka sa MES-a

Jugoslovensko dramsko pozorište učestvovalo je tokom oktobra na Internacionalnom festivalu MESS u Sarajevu sa predstavom Bure baruta po drami Dejana Dukovskog i u režiji Slobodana Unkovskog. Pre JDP-a, 11 godina unazad, nijedno beogradsko pozorište nije učestvovalo na ovom festivalu.

„Bilo je normalno, baš onako kako treba da bude pri susretu nakon tolikih godina, sa svešću šta su te godine učinile, sa svešću da su neke stvari oproštene, neke nisu, neke su zaboravljene – dakle baš onako kako treba da bude. Da nije bilo tako, ne bi bilo normalno“, kaže Gorčin Stojanović, direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Bure baruta je igrano na sceni Narodnog pozorišta čija sala prima 450 gledalaca, a predstavu je gledalo preko 700 ljudi. „Predstava je primljena uobičajeno za Bure baruta: puno emotivnih reakcija publike, živog aplauza, ovacija na kraju, skandiranja“, kaže Stojanović.

Voja Brajović (Dimitrije), obično, na gostovanjima ili u provokativnim i važnim danima, poslednju scenu koja počinje rečenicom „Imam nešto važno da vam kažem…“ prilagođava situaciji (otkrivao je majicu Otpora ispod kostima u Narodnom pozorištu, u Bonu je to izgovorio na nemačkom…). „Sada nije bilo potrebe. Poruka te rečenice i scene nije stvar jezika nego pitanje koliko smo nemoćni da sagledamo šta nam se desilo. Za mene je u Sarajevu to bila stvar odgovornosti: rekao sam da osećam privilegiju što ću im preneti tu poruku i onda sam oplakao sve nas u sali svesne nesreće. Ljudi su bili uzbuđeni, očekivali su da ću reći nešto što su očekivali, ali dobili su poruku koja je odgovarala našoj emociji. Sa ovog gostovanja nosim i ličnu satisfakciju. Ljudi su me presretali na ulici, zahvaljivali na predstavi. Jedan starac, na Baš-čaršiji, stegao mi je ruku i rekao ‘hvala što ste došli, nema života bez Sarajeva’. Ljudi su govorili da ne mogu da se otresu predstave. Video sam mnogo kolega, sve je bilo dirljivo. Svuda izuzetna pažnja i srdačnost. Pohvalio bih hrabrost Dina Mustafića, direktora MESS-a što nas je pozvao, i to baš ovu predstavu iako je stara šest godina. Novinari su nas zaista opsedali, najčešće ih je interesovalo da li bih nekoga pozvao na odgovornost, naročito nekog od kolega“, kaže za „Vreme“ Voja Brajović.

P re 11 godina na MESS-u su učestvovale dve predstave iz Beograda, Draga Jelena Sergejevna u režiji Gorčina Stojanovića i Dozivanje ptica Harisa Pašovića. „Bila je to moja ispitna režija na trećoj godini. Predstava je dobila Zlatni lovor vijenac, a ja plaketu ‘Jurislav Korenić’ za najboljeg mladog reditelja“, kaže Gorčin Stojanović. „Bilo je 20 predstava u konkurenciji. Sećam se da sam tada upoznao Roberta Čulija, Tomaža Pandura, tamo su bili Paolo Mađeli, Duško Jovanović, Janez Pipan, Taufer…“ Tada je MESS bio festival jugoslovenskih profesionalnih teatara, najveći i najznačajniji u SFRJ. Obnovljen je 1994. godine, ali kao festival svetskog teatra. „Sada koncepcijski odgovara Bitefu, uglavnom su videli što i mi, uz nekoliko, istina bitnih, izuzetaka. Njihov budžet je trostruko veći od našeg, pa su mogli da plate Nekrošijusa, litvanskog reditelja i njegove predstave Hamlet, Magbet i ove godine Otelo, prave hitove u Evropi poslednjih pet godina. Isto važi i za drugog Litvanca, evropsku zvezdu, za Koršunova. Sve ovo navodim da bih ilustrovao značaj i nivo MESS-a.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure