img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme novca

Razvoj bankarskog sektora

05. јул 2002, 16:58 Radovan Jelašić, viceguverner
Copied

Banke se moraju ponovo okrenuti tržištu, odnosno već odavno zaboravljenom klijentu

Godina 2001. bila je godina reforme bankarskog sistema u našoj zemlji – više od jedne decenije posle ostalih zemalja u tranziciji. Redukcija bilansne sume za 57 odsto, smanjenje broja banaka za 41, od čega su 23 zatvorene, a 18 banaka je pripojeno, odnosno preuzeto, i na kraju onaj najbolniji deo, 10.000 bankara koji dele sudbinu zatvorenih banaka i koji su poslednjih deset godina imali samo radno mesto, ali ne i realni posao, samo su deo problema nasleđenog političkog bankarstva. Dosadašnji troškovi zatvaranja banaka su oko 200 miliona, odnosno dva odsto BDP-a, što je u poređenju s drugim zemljama u tranziciji, koje su za te svrhe potrošile i do 30–40 odsto BDP-a, zanemarljivo. Od novembra 2000. cilj je bio izvesti reformu bankarskog sistema uz minimalne troškove i uz istovremeni razvoj savremenih bankarskih usluga. Ovaj cilj se može smatrati ispunjenim: 1) novoprikupljena štednja je dostigla nivo od 800 miliona, 2) platni promet je funkcionisao besprekorno i pored drastičnih rezova, 3) bankomati, kreditne kartice, potrošački krediti ponovo postaju deo svakodnevnog života. Takođe, važno je istaći da su, kao rezultat izvršenog restrukturiranja bankarskog sektora, kamatne stope prepolovljene za samo godinu dana, a referentna kamatna stopa našeg finansijskog tržišta (na blagajničke zapise NBJ) trenutno iznosi svega 12–13 odsto na godišnjem nivou.

I pored gore navedenih, bankarskom sektoru i u narednih nekoliko godina predstoje korenite promene, pošto se banke moraju ponovo okrenuti tržištu, odnosno već odavno zaboravljenom klijentu. Formiranje trezora na nivou Republike Srbije, privatizacija velikih preduzeća, reforme ZOP-a samo su neki od ključnih elemenata koji prisiljavaju banke da taj korak naprave što brže i efikasnije. A šta znači stavljanje klijenta u fokus pažnje banaka u praksi? Ni manje ni više nego nužnost svake banke da razvije poslovnu strategiju, odnosno da definiše minimum tri njena osnovna elementa a to su: 1) klijenti, 2) kanali, 3) proizvodi. Vreme pukog preživljavanja iz dana u dan je prošlo i svaka institucija mora konačno da oformi svoj poslovni profil.

Teorija da, u uslovima stabilne makroekonomske situacije i povećane konkurencije, marže banaka opadaju nailazi na potvrdu u praksi i u našoj zemlji. Međutim, i pored znatnog pada, trenutna visina marži još uvek, iako privremeno, obezbeđuje bankarima udoban život. Pravi izazovi tek predstoje i to onog trenutka kada pitanje više ne bude da li ima kredita, već koliko on košta. Do kraja ove godine, rat kamata umesto rata kredita sigurno će se dalje pooštriti. Mora se napomenuti da je osnovna prepreka daljeg pada kamatnih stopa, osim poreza na finansijske transakcije koji se eliminiše kod mnogih transakcija ovih dana, pre svega funkcionisanje pravne države. Njeno nepostojanje definitivno košta i ugrađeno je u trenutni nivo kamatnih stopa, pošto banka nijednom deponentu na šalteru, koji traži povraćaj svojih sredstava, ne može da u slučaju nevraćanja depozita kao izgovor koristi pravne zavrzlame oko naplate bančinog kredita!

Što se tiče samih proizvoda banaka, oni će se i dalje produbljivati. Bankomati već funkcionišu, ali je njihova uloga skromna i svodi se na podizanje gotovine, bankarski transferi postoje, iako davanje redovnih mesečnih naloga za struju, telefon itd. još nije moguće, platne kartice su takođe već tu, ali njihova sveopšta afirmacija tek predstoji, dok su hipotekarni krediti prisutni (ako nigde drugo, a ono na papiru), ali se vezuju često za kupovinu akcija pa i obavezni depozit. Naravno, i neki novi proizvodi kao što su lizing, faktoring, razni fondovi dalje će se razvijati na našem tržištu, pre svega u zavisnosti od brzine izmena zakonske regulative.

A što se tiče vlasničke strukture, odnosno „u čijim rukama“ će biti bankarski sektor, to će zavisiti od brzine reakcija banaka koje su u većinskom domaćem vlasništvu, odnosno od njihove sposobnosti da vešto iskoriste svoje strateške prednosti, od poznavanja lokalnog tržišta pa sve do mogućnosti da se angažuju kritični kadrovi za uspešno poslovanje.

Od razvoja bankarskog sektora najviše koristi imaće klijenti banaka, koji su i zaslužili da budu adekvatno nagrađeni za svoju štedljivost i poverenje u banke. A bankama predstoji prava utakmica u kojoj sudija u vidu NBJ treba budno da motri da igra bude fer. I sad svi na posao…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure