

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Dve nedelje posle bekstva iz zatvora u Strugi, ulcinjska policija uhvatila je najvećeg poznatog trgovca ljudima na Balkanu. Najavljen je novi sudski postupak
Prema onom što su saopštili predstavnici ulcinjskog Centra za bezbednost, Dilaver Bojku zvani Leka (40) uhapšen je u bašti kafića „Kapetan Kuk“, u subotu 5. jula. Dilaver Bojku važi za najpoznatijeg trgovca ženama u regionu i za njim je bila raspisana međunarodna poternica pošto je 20. juna ove godine utekao iz zatvora u Strugi. U martu ove godine, on je bio osuđen pred Osnovnim sudom u Strugi za krivično delo posredovanja u prostituciji i bio smešten u zatvor na izdržavanje kazne od šest meseci. Prema podacima makedonoskog ministarstva unutrašnjih poslova (MVR) i prema onome što su imale u evidenciji međunarodne organizacije koje se bave problemom trgovine ljudima, Leka je važio za jednog od najvažnijih ljudi u lancu trgovine ljudima. U februaru ove godine bila je na NBS-ju velika priča o Leki koji je sebe predstavio kao čoveka koji voli da uživa i koji je želeo da bude arhitekta, ali je na privremenom radu u Švajcarskoj dogurao samo do običnog građevinskog radnika. Ipak, alpska zemlja mu je ostala u najlepšoj uspomeni pa je svoju centralnu nekretninu nazvao Hotel „Bern“. Na prvom suđenju u Strugi kao svedok se pojavila žrtva, devojka iz Rumunije, čije svedočenje nije bilo dovoljno da sud odredi veću kaznu za Bojkua. Makedonski su mediji spekulisali da je na sud izvršen strahovit pritisak da bude blag prema okrivljenom, jer se Leka smatra za jednog od šefova podzemlja u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Kako to obično biva, čitava javnost bila je upoznata sa onim što Bojku radi jer je on bi vlasnik niza hotela i noćnih klubova u zapadnom delu Makedonije. Pretpostavlja se da je tokom svog „delovanja“ preprodao više od 3000 devojaka i žena, pretežno iz Moldavije, Rumunije i Ukrajine.
Po okončanju suđenja u martu ove godine, smešten je u zatvor u Strugi koji je karakterističan po tome što ga obezbeđuju četiri čuvara. Pod pritiskom američkog ambasadora u Makedoniji Lorensa Batlera, koji je komentarisao odluku suda kao gotovo skandaloznu, Apelacioni sud je poništio prvobitnu presudu i tražio da se slučaj ponovi. U trenutku kada je Bojku trebalo da bude premešten u bolje čuvani zatvor u Ohridu, uspeo je da pobegne trojici čuvara koji su ga sprovodili. Kako se pretpostavlja, neko vreme se krio po selima oko Struge da bi se zatim s lažnim dokumentima prebacio preko Albanije u Crnu Goru. Iz Crne Gore je verovatno trebalo da se nekim kanalom prebaci u treću zemlju (pretpostavlja se Brazil) i tako izbegne nov proces. Za informaciju o odbeglom Leki vlada SAD je preko svog specijalnog agenta iz Carinskih službi SAD Džona Markija ponudila 10.000 dolara. Aktivirani su mehanizmi kontrole i praćenja koje je na prostoru Balkana instalirala američka vlada preko SECI programa, koji bi trebalo da objedini delovanje lokalnih policijskih i carinskih službi. Naposletku, to je urodilo plodom, jer je Bojku uhvaćen posle zajedničke akcije obaveštajno-policijskih službi u regionu – ili su mu partneri iz Crne Gore namestili čitavu stvar. Tajvanskim helikopterom Leka je prebačen u skopski istražni zatvor Šutka. Prema skopskim medijima, očekuje se da će suđenje voditi isti sudija kao i u prvom slučaju.
Za policiju Crne Gore i uopšte njene državne organe, subota je svakako bila veliki trenutak posebno kada se ne zna šta će dalje biti sa „slučajem
Moldavke S.Č.“ i koliki je pritisak „međunarodne zajednice“ da se slučaj preispita. U isto vreme, u Beogradu je počelo suđenje „Gezinoj“ grupi za krivično delo posredovanja u prostituciji i zasnivanja ropskog odnosa, a čeka se i na početak procesa protiv Milivoja Zarubice zvanog Puja, koji se u svim regionalnim pričama javlja kao važan deo lanca trgovine ljudima. Sve se odvija pod pojačanim pritiskom javnosti i predstavnika međunarodnih organizacija, pa, ukoliko se u Crnoj Gori slučaj obnovi, sa ova dva slučaja u Srbiji i jednim u Makedoniji, moglo bi konačno da dođe do početka rasplitanja problema trgovime ljudima u regionu.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve