
Premijera
Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?
Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?
Milan Četnik
retrospektiva
galerija ULUS
13-26. 8. 2003.

Vajar Milan Četnik živeo je relativno kratko (1940-1989) i ovo je prva retrospektiva njegovih radova. Stupio je u likovni život šezdesetih godina prošlog veka kada je za bistu „Portret Slobodana“ dobio uglednu nagradu iz fonda čuvenog vajara i profesora Akademije likovnih umetnosti u Beogradu Sretena Stojanovića. Profesor Pavle Vasić je krajem šezdesetih za tada mladog vajara pisao da nije pristalica objektivne stvarnosti, kao i da je Četnikov stvaralački imperativ da ne raskida potpuno sa prošlošću već da s jedne strane ostane u domenu netipičnog, blago deformisanog realizma u portretima, a sa druge pokuša da kroz apstraktna uobličavanja izgradi lični stil u vajanju. To su bile i početne smernice ovog vajara koje su odredile dalji pravac njegovog delovanja tokom sedamdesetih godina. Tokom rada ogledao se u različitim materijalima i dostigao zavidnu meru majstorstva. Radio je portretne biste, poprsja, ali i nekoliko javnih spomenika: spomenik narodnim herojima u Rakovici, zatim spomenike u Vladičinom Hanu, Kninu i Lovćencu. Vajarska ostavština ovog umetnika nesumnjivo zavređuje pažnju i stručnjaka i ljubitelja savremene skulpture.
Pančevačka laboratorija stakla
selekcija Svetlana Mladenov
Likovna galerija Kulturnog centra Beograda
19. 8-31. 8. 2003.

Izložba „Pančevačka laboratorija stakla“ predstavlja selekciju 3. internacionalne umetničke radionice „Staklo“ koja je održana u Pančevu prošle godine, a održava se baš u vreme početka 4. radionice „Staklo“ 2003.
Idejni tvorac radionice i selektor izložbe u Kulturnom centru Beograda je istoričarka umetnosti i upravnica Galerije savremene umetnosti.
Pošto „pančevačka radionica“ nema ograničenja koja se odnose na medije u kojima se stvara, u koloniju se pozivaju različiti likovni umetnici – vajari, slikari, grafičari, fotografi, video artisti.
Ova radionica se odvija u Industriji stakla u Pančevu koja je osnovana još 1930. godine kao prva „mehanička fabrika za prozore“ koja pored ravnog stakla, proizvodi i sigurnosna, auto stakla, staklo za građevinarstvo, farmaceutsku industriju… Zato umetnici u „dijalogu“ sa mestom na kome su pozvani da stvaraju, njegovom prošlošću, arhitekturom, ljudima, proširuju svoja interesovanja. Postaje evidentno da se radi o provokativnom stvaralačkom eksperimentu u specifičnom materijalu, ravnom staklu, i da je rezultat interesantna kolekcija predmeta o kojoj se stara Galerija savremene umetnosti u Pančevu.
U Kulturnom centru nije izložen sav materijal 3. radionice „Staklo“, zbog velikih dimenzija pojedinih radova. Autorka selekcije kaže da postavka predstavlja „kompromis sa prostorom i njegovim ograničenjem i daje samo delimičan uvid u umetničku produkciju“. Izloženi su radovi Slavoljuba Radojčića, Živka Grozdanića, Slobodanke Šobote, Biljane Bakaluce, Vere Stevanović, Dragoslava Krnjajskog iz SCG i Toma Krejna iz Velike Britanije.
Otvori prozor
Paula Miklošević, Tijana Pakić, Jolanda Ognjanović i Ana Adamović
Selekcija Marija Ćirić
Galerija ARTGET, 1. 8– 31. 8. 2003.

Autorka selekcije Maja Ćirić izložila je radove četiri umetnice, mlade fotografkinje – Paule Miklošević, Tijane Pakić, Jolande Ognjanović i Ane Adamović. „Danas, kao opozicija dominantnom, zavodljivom govoru o ženi koja je u masovnim medijima svedena na ulepšavanu pojavu, fotografije na ovoj izložbi autorefleksijom i suprotstavljanjem stereotipu deluju subverzivno“, piše Maja Ćirić. Jolanda Ognjanović prisvaja i transformiše javne prizore. Tijana Pakić ispituje identitet na osnovu svoje prirodne Drugosti/bliznakinje. Paula Miklošević konstituiše autoportret i kao subjekt akcije i kao subjekt pogleda(I / eye). Printovi Ane Adamović dokazuju da poimanje prostora ne zavisi od toga kakav je on sam po sebi, već od onoga ko ga doživljava. „Autorke nisu posmatrači pojava, već aktivni učesnici koji koriste fotoaparat kao medijum sposoban da u javnom uoči prirodu, a u kulturi intimu“, konstatuje Ćirićeva.

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa

Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine

Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve