Ove godine AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori slavi pedeseti rođendan
KOPAONIK 2003: Organizacioni odbor Kongresa
Poslednje avgustovsko subotnje poslepodne, šest stotina studenata iz 85 zemalja sveta na Trgu Nikole Pašića! Obučeni u nacionalne kostime nude građanima specijalitete nacionalne kuhinje, pričaju o običajima, dokazuju prisustvom da smo i mi deo sveta. Ovog puta reč je o manifestaciji „Globalno selo – Dan tolerancije“ koju organizuje AIESEC.
AIESEC je osnovalo 1948. godine nekoliko evropskih studenata. Prvobitno je postojao pod nazivom „L’AssociationInternationaledesEtudiantsenSciencesEconomiquesetCommerciales“ (Internacionalna asocijacija studenata ekonomije i trgovine). Osnovna vizija osnivača bila je spajanje ljudi na osnovu sličnosti i ukidanje diskriminacije na osnovu razlika, usmeravanje i razvijanje kreativnih lidera sa veštinama koje su potrebne za rastuće međunarodno poslovno okruženje.
U razgovoru za „Vreme“ Hana Škero, predsednik AIESEC-a Srbije i Crne Gore i student Fakulteta organizacionih nauka, kaže da se ova ideja ostvaruje „razvijanjem međunarodnog programa razmene, pomoću kog studenti i diplomci odlaze na međunarodnu praksu“. Danas AIESEC postoji u čak 85 zemalja i sa ponosom ističe da ima 30.000 aktivnih članova, koji su, prema njihovim rečima, „proaktivni agenti promene“. Aktivnosti AIESEC-a, kao volonterske organizacije, finansiraju sponzori. Nažalost, u Srbiji danas nema mnogo domaćih kompanija koje bi se mogle pohvaliti razumevanjem značaja ulaganja u razvijanje mladih lidera. Zbog toga, za razliku od kolega iz sveta, članovi ove organizacije u našoj zemlji često nailaze na poteškoće u realizovanju projekata.
Ove godine AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori slavi pedeseti rođendan. U cilju obeležavanja jubileja, u našoj zemlji će se na Kopaoniku od 31. 8. do 8. 9. 2003. održati Internacionalni kongres, najveći sastanak članova AIESEC-a. U okviru svečane proslave organizuje se „Globalno selo – Dan tolerancije“ i okupljanje alumnija, partnera i sadašnjih članova organizacije u Centru Sava. Tim povodom Aleksandar Bjelić, predsednik organizacionog odbora kongresa i student Fakulteta organizacionih nauka, kaže: „Internacionalni kongres je izuzetna prilika da AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori pokaže ne samo da je jedna od najboljih AIESEC organizacija u svetu već i da učesnicima i vodećim svetskim poslovnim ljudima predstavi našu zemlju na najbolji način, kroz rad i preko mladih. S druge strane, pokušaćemo da nizom eksternih događaja vezanih za Internacionalni kongres pokažemo široj javnosti da kod nas ipak postoje proaktivni mladi ljudi, koji Srbiju i Crnu Goru vide kao deo Evrope i sveta. Uz podršku naših medijskih partnera, Internacionalni kongres 2003. biće jedan od najvažnijih događaja u Srbiji i Crnoj Gori tokom 2003. godine.“ Tokom deset dana intenzivnog rada učesnici Kongresa uče i diskutuju o aktuelnim temama iz oblasti ekonomije i menadžmenta: korporativna društvena odgovornost, stanje sveta, uticaj globalizacije na zemlje u razvoju itd. Delegati, uz primenu principa permanentnog obrazovanja, prolaze kroz razne treninge vezane za strateško planiranje, razvijanje liderstva, unapređenje procesa donošenja odluka i planiranja. Ohrabrujuće je da su mladi u našoj zemlji svesni koliko je važno biti u toku, pratiti svetske trendove poslovanja i obrazovanja čak i onda kada ni fakultet ni okruženje nisu osposobljeni da ih prate. O tome da i među starijima i iskusnijima ima onih koji uočavaju ove vrednosti govori i činjenica da će na kongresu učestvovati mnogi eksterni predavači, koji će u formi radionica i diskusija otvoriti teme vezane za ekonomiju i menadžment.
Ceo projekat dobio je veliku podršku Vlade Srbije i njenih ministarstava. Tako će svečanom otvaranju u Centru Sava prisustvovati premijer Srbije Zoran Živković, Goran Pitić (nekadašnji član AIESEC-a) ministar za ekonomske veze sa inostranstvom. „Globalno selo“ će otvoriti Rasim Ljajić, ministar za ljudska i manjinska prava, a svečanoj večeri će prisustvovati članovi Vlade, predstavnici ambasada, domaćih i stranih kompanija, koje su podržale organizaciju Kongresa, kao i veći broj gostiju iz kulturnog i javnog života. Izgleda da se otvorenost za lepe ideje i vredne inicijative vraća u Srbiju. S tom idejom obećali su nam Rolingstonse u avgustu. Mislili smo da će Beograd biti još jedna stanica na turneji svetskih zabavljača, da će to vratiti velike ideje i pozitivan duh. Veterani nisu došli. Ipak, Beogradu će se u poslednjoj nedelji avgusta događati nešto lepo i nadahnjujuće. Nisu veterani i nisu zabavljači, već su generacija koja će nas „otkotrljati“ ka budućnosti.
Fešta na Trgu
„Globalno selo – Dan tolerancije“ – velika kulturna manifestacija koja će se održati 30. avgusta na Trgu Nikole Pašića zamišljena je kao približavanje razlika i sličnosti drugih kultura učesnika Kongresa građanima Beograda. Učesnici će imati svoje štandove okićene zastavama i nacionalnim obeležjima na kojima će izlagati nacionalnu hranu i piće, koje će posetioci moći da probaju. Na centralnoj bini prezentovaće se odabrani elementi naše tradicije i nacionalnih folklora gostiju iz sveta. Članovi AIESEC-a pozivaju građane da im se pridruže, upoznaju se i druže sa drugim kulturama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!