

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Ove godine AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori slavi pedeseti rođendan


Poslednje avgustovsko subotnje poslepodne, šest stotina studenata iz 85 zemalja sveta na Trgu Nikole Pašića! Obučeni u nacionalne kostime nude građanima specijalitete nacionalne kuhinje, pričaju o običajima, dokazuju prisustvom da smo i mi deo sveta. Ovog puta reč je o manifestaciji „Globalno selo – Dan tolerancije“ koju organizuje AIESEC.
AIESEC je osnovalo 1948. godine nekoliko evropskih studenata. Prvobitno je postojao pod nazivom „L’Association Internationale des Etudiants en Sciences Economiques et Commerciales“ (Internacionalna asocijacija studenata ekonomije i trgovine). Osnovna vizija osnivača bila je spajanje ljudi na osnovu sličnosti i ukidanje diskriminacije na osnovu razlika, usmeravanje i razvijanje kreativnih lidera sa veštinama koje su potrebne za rastuće međunarodno poslovno okruženje.
U razgovoru za „Vreme“ Hana Škero, predsednik AIESEC-a Srbije i Crne Gore i student Fakulteta organizacionih nauka, kaže da se ova ideja ostvaruje „razvijanjem međunarodnog programa razmene, pomoću kog studenti i diplomci odlaze na međunarodnu praksu“. Danas AIESEC postoji u čak 85 zemalja i sa ponosom ističe da ima 30.000 aktivnih članova, koji su, prema njihovim rečima, „proaktivni agenti promene“. Aktivnosti AIESEC-a, kao volonterske organizacije, finansiraju sponzori. Nažalost, u Srbiji danas nema mnogo domaćih kompanija koje bi se mogle pohvaliti razumevanjem značaja ulaganja u razvijanje mladih lidera. Zbog toga, za razliku od kolega iz sveta, članovi ove organizacije u našoj zemlji često nailaze na poteškoće u realizovanju projekata.
Ove godine AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori slavi pedeseti rođendan. U cilju obeležavanja jubileja, u našoj zemlji će se na Kopaoniku od 31. 8. do 8. 9. 2003. održati Internacionalni kongres, najveći sastanak članova AIESEC-a. U okviru svečane proslave organizuje se „Globalno selo – Dan tolerancije“ i okupljanje alumnija, partnera i sadašnjih članova organizacije u Centru Sava. Tim povodom Aleksandar Bjelić, predsednik organizacionog odbora kongresa i student Fakulteta organizacionih nauka, kaže: „Internacionalni kongres je izuzetna prilika da AIESEC u Srbiji i Crnoj Gori pokaže ne samo da je jedna od najboljih AIESEC organizacija u svetu već i da učesnicima i vodećim svetskim poslovnim ljudima predstavi našu zemlju na najbolji način, kroz rad i preko mladih. S druge strane, pokušaćemo da nizom eksternih događaja vezanih za Internacionalni kongres pokažemo široj javnosti da kod nas ipak postoje proaktivni mladi ljudi, koji Srbiju i Crnu Goru vide kao deo Evrope i sveta. Uz podršku naših medijskih partnera, Internacionalni kongres 2003. biće jedan od najvažnijih događaja u Srbiji i Crnoj Gori tokom 2003. godine.“ Tokom deset dana intenzivnog rada učesnici Kongresa uče i diskutuju o aktuelnim temama iz oblasti ekonomije i menadžmenta: korporativna društvena odgovornost, stanje sveta, uticaj globalizacije na zemlje u razvoju itd. Delegati, uz primenu principa permanentnog obrazovanja, prolaze kroz razne treninge vezane za strateško planiranje, razvijanje liderstva, unapređenje procesa donošenja odluka i planiranja. Ohrabrujuće je da su mladi u našoj zemlji svesni koliko je važno biti u toku, pratiti svetske trendove poslovanja i obrazovanja čak i onda kada ni fakultet ni okruženje nisu osposobljeni da ih prate. O tome da i među starijima i iskusnijima ima onih koji uočavaju ove vrednosti govori i činjenica da će na kongresu učestvovati mnogi eksterni predavači, koji će u formi radionica i diskusija otvoriti teme vezane za ekonomiju i menadžment.
Ceo projekat dobio je veliku podršku Vlade Srbije i njenih ministarstava. Tako će svečanom otvaranju u Centru Sava prisustvovati premijer Srbije Zoran Živković, Goran Pitić (nekadašnji član AIESEC-a) ministar za ekonomske veze sa inostranstvom. „Globalno selo“ će otvoriti Rasim Ljajić, ministar za ljudska i manjinska prava, a svečanoj večeri će prisustvovati članovi Vlade, predstavnici ambasada, domaćih i stranih kompanija, koje su podržale organizaciju Kongresa, kao i veći broj gostiju iz kulturnog i javnog života. Izgleda da se otvorenost za lepe ideje i vredne inicijative vraća u Srbiju. S tom idejom obećali su nam Rolingstonse u avgustu. Mislili smo da će Beograd biti još jedna stanica na turneji svetskih zabavljača, da će to vratiti velike ideje i pozitivan duh. Veterani nisu došli. Ipak, Beogradu će se u poslednjoj nedelji avgusta događati nešto lepo i nadahnjujuće. Nisu veterani i nisu zabavljači, već su generacija koja će nas „otkotrljati“ ka budućnosti.
„Globalno selo – Dan tolerancije“ – velika kulturna manifestacija koja će se održati 30. avgusta na Trgu Nikole Pašića zamišljena je kao približavanje razlika i sličnosti drugih kultura učesnika Kongresa građanima Beograda. Učesnici će imati svoje štandove okićene zastavama i nacionalnim obeležjima na kojima će izlagati nacionalnu hranu i piće, koje će posetioci moći da probaju. Na centralnoj bini prezentovaće se odabrani elementi naše tradicije i nacionalnih folklora gostiju iz sveta. Članovi AIESEC-a pozivaju građane da im se pridruže, upoznaju se i druže sa drugim kulturama.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve