"Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja", kaže za "Vreme" Mlađan Dinkić
PROTIV VLADE: Miroljub Labus
Ako su čelni ljudi u G17 plus i bili neprijatno iznenađeni „radikalizacijom“ Srbije, to se nije moglo primetiti u sedištu njihove stranke – zauzeli su stav da su građani glasali protiv vlade, a ne za program SRS-a. „Mislim da su neki ljudi glasali za radikale ne zato što znaju šta oni nude, već iz besa i inata, samo da glasaju protiv DOS-a“, kaže potpredsednik stranke Mlađan Dinkić za „Vreme“. „Glasali su za radikale samo zato što su jasno prepoznali da oni nisu deo DOS-a. Nas još uvek nisu mogli u dovoljnoj meri da razlikuju, pa je za nas ipak glasalo oko 450.000 ljudi.“
Na konferenciji za novinare u sedištu stranke Miroljub Labus, predsednik G17 plus i nosilac liste, naglasio je da je rezultat te stranke „izvanredan“ s obzirom na to da je ona osnovana pre godinu dana i izrazio nadu da će „demokratske snage prevazići podele i nači rešenje“, ali i zabrinutost zbog stabilnosti buduće vlade. Labus je čestitao Srpskoj radikalnoj stranci na uspehu rekavši da „G17 plus poštuje izbornu volju naroda koji je glasao protiv vlade“.
„Dve poruke možemo da izvučemo posle ovih izbora: demokratske snage su dobile većinu na ovim izborima – 60:40 odsto u korist demokratskih snaga“, kaže Dinkić. „S druge strane, 80 odsto građana je glasalo protiv vlade, što znači da nova vlada mora da vodi potpuno drugačiju politiku.“ Smatra da su mogli bolje da prođu da nije bilo „negativne kampanje Demokratske stranke“: „Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja.“ U razgovoru za „Vreme“ Dinkić dalje najavljuje drugačija personalna rešenja u budućoj vladi, zato što „većina neće moći da uđe u novu vladu jer je 80 odsto ljudi glasalo protiv prethodne vlade“. „Moram da kažem da kada saberete glasove DS-a i ostalih stranaka DOS-a koje nisu prešle cenzus, to je oko 20 odsto – to je maltene referendum protiv politike vlade.“ Dinkić kaže da će Demokratska stranka morati da ponudi druge ljude i da prihvati novu politiku, kao i da „vlada mora da bude očišćena od ljudi koji su umešani u afere“. Kaže da će G17 plus insistirati na konceptu samostalne Srbije u budućem parlamentu, i da će to svakako biti važna tema.
Labus kao premijer buduće vlade? „Mislim da to uopšte nije nemoguće, vodiće se jako delikatni pregovori oko toga, ali nije isključeno.“ Dinkić kao ministar finansija? „Videćemo, zaista je rano za to. Sâmo ministarstvo bez odgovarajućeg koncepta nove vlade i podrške parlamenta tom konceptu nema smisla. Meni to mesto nije uopšte najvažnije, spreman sam da idem do kraja, dakle da dobijem odrešene ruke da vodim ekonomiju u novoj vladi, ili da uopšte ne budem u njoj. Vratiću se na fakultet… Sve ili ništa“, kaže Dinkić za „Vreme“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!