Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ljudi sada psuju državu i javno hidropreduzeće Vojvodinavode, mada bi više trebalo da psuju Miloševićevo doba, kada su njegovi julovski kadrovi gazdovali preko Srbijavoda i vojvođanskim vodnim doprinosom i kada su svi hidromelioracioni radovi u Pokrajini bili obustavljeni
Ni posle sedam dana otkako je u istočni Banat prodrla nezadrživa karpatska bujica koju nisu mogle da prime korita Tamiša i Brzave, te poplavila selo Jaša Tomić i okolna naselja, opasnost od još gore nesreće nije smanjena, jer se odmah iza državne granice, u Rumuniji formiralo jezero sa preko 120 miliona kubika vode, na više od 40.000 hektara, a tu vodu zaustavlja nedovoljno pouzdan nasip koji svakog dana može biti probijen.
Tako se relativno pouzdan sistem zaštite od poplava u Vojvodini u tom graničnom delu ispostavio kao nedovoljan, jer Rumuni nisu spremni za izuzetne, „stogodišnje“ bujice koje se sa Karpata slivaju u njihov deo Banata. To ne umanjuje bes oko 3500 ljudi koji su kod nas evakuisani i kojima je do sada srušeno više od 150 kuća, a ostali su i bez stotina grla stoke, jer je bujica „iznenadila“ nadležne, koji su, navodno, bili i bez adekvatnih informacija o kretanju poplavnog talasa sa rumunske strane. Ljudi sada psuju državu i javno hidropreduzeće Vojvodinavode, mada bi više trebalo da psuju Miloševićevo doba, kada su njegovi julovski kadrovi gazdovali preko Srbijavoda i vojvođanskim vodnim doprinosom i kada su svi hidromelioracioni radovi u Pokrajini bili obustavljeni. Vlada Srbije i Izvršno veće Vojvodine sada izglasavaju interventnu novčanu pomoć i obećavaju pomoć za obnovu kuća – no, to je već neka druga priča.
Paradoks je da pre tri godine, u leto 2002, kada su se u Evropi, na svim stranama, dogodile katastrofalne poplave i kada je čak i Prag bio pod vodom, kao i niz nemačkih, austrijskih i mađarskih gradova, Vojvodina nije imala gotovo nikakve štete od poplava, a da se sada u jednoj noći dogodila tolika nesreća zbog različitog nivoa zaštite priobalja na različitim stranama rumunsko-srpske granice. Istina, još tada su premijera Đinđića stručnjaci upozoravali da stanje ni u našoj hidrozaštiti nije dobro i da je čitav sistem Dunav–Tisa–Dunav zapušten, ali on zbog budžetskih prilika nije mogao ni da obeća dovoljno novca za njegovu revitalizaciju, mada se počelo, pa stalo, sa čišćenjem kanala u okolini Vrbasa. Jer, poplave se ne mogu zaustaviti na o-ruk u ad hoc radovima u toku nekoliko dana, već milijardama dugotrajnih i strpljivih ulaganja. Takva ulaganja još u vreme Austro-Ugarske, naročito kada je 1802. godine puštena voda u Veliki kanal između Dunava i Tise (100,5 kilometara), i stvorila su Vojvodinu, koja je ranijih stoleća bila jedna ogromna močvara. Tisa je, na primer, plavila svakog proleća oko 100 kilometara svoga priobalja.
Poslednje velike poplave u Vojvodini zabeležene su 1965. godine, kada je i Novi Sad bio direktno ugrožen, pa se moralo pribegavati interventnom rušenju pojedinih uzvodnih nasipa i puštanjem viška vode u plodne atare, kako bi bio spasen sam grad. No, narednih godina u Vojvodini je dovršen čitav sistem odvodnih kanala, koji sada ima 20.000 kilometara odvodnih kanala, sa desetak hiljada mostova, propusta i crpnih stanica, a uz reke i kanale 1300 kilometara visokih i solidno izgrađenih odbrambenih nasipa. Ipak, slučaj Jaše Tomića pokazuje da ni to još nije dovoljno i da se tretiranje opasnosti od poplava teško može dovesti do potrebnog nivoa sigurnosti van evropskih okvira.
Srbija sigurno sada nema dovoljno novca za dobar tempo radova na zaštiti od rekordnih vodostaja i poplava, ali bi morala da vrati dostojanstvo vodoprivredi, koja je doista dovedena do prosjačkog štapa.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve