img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. jun 2005, 20:46 Redakcija Vremena
Copied

Tripoli: Novo odlaganje

Višegodišnja drama bugarskih medicinskih sestara i jednog palestinskog doktora, koji u Libiji čekaju ili smrtnu kaznu ili pomilovanje, dobila je početkom ove sedmice još jedan nastavak. Naime, Vrhovni sud Libije odložio je za novembar razmatranje žalbe osuđenih koji od početka (uhapšeni su još 1999. godine) tvrde da su nevini. Šestoro medicinskih radnika optuženo je da su namerno ubrizgali vakcine sa HIV virusom, zbog čega su u opasnosti da obole od side izložena 426 mališana. Tokom sudskog procesa medicinske sestre iz Bugarske i palestinski lekar proglašeni su krivim i osuđeni na smrt. Od tada traje i široka međunarodna diplomatska akcija za njihovo oslobađanje i apeli libijskom vođi Moamaru el Gadafiju da osuđene pomiluje. Iz Evropske unije, gde se smatra da smrtnu kaznu generalno treba ukinuti, na Gadafija se vrši stalni pritisak i njegovim gestom milosrđa uslovljava se poboljšanje ekonomskih i diplomatskih veza između Brisela i Tripolija. Iako su odluku Vrhovnog suda Libije sa podjednakim nestrpljenjem iščekivale obe strane – osuđenici i njihova rodbina, i roditelji i rodbina virusom zaražene dece – predsednik libijskog Vrhovnog suda Ali el Alos saopštio je da sudu treba još vremena da kompletira ovaj složeni pravni i istovremeno međunarodni slučaj.

Peking: Izazov vlasti

Vlast u Pekingu i naročito predsednik NR Kine Hu Đintao ovih su se dana našli pred najvećim izazovom u poslednjih 16 godina, a reč je o krvavom gušenju mirnih studentskih demonstracija 1989. godine na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen. O toj tragediji zvanična Kina ćuti još od trenutka kada je studentski protest slomljen pod izgovorom da se radilo, kako je tada rečeno, o „kontrarevolucionarnoj pobuni“. Uoči godišnjice tjenanmenskog krvoprolića, 4. juna, roditelji i rodbina stradalih obratili su se pismom kineskom predsedniku Hu Đintaou sa molbom da se tadašnji događaji preispitaju. Brutalna intervencija, kojom je prilikom i po zvaničnim podacima ubijeno više od 800 mladih ljudi (prema nezvaničnim, taj je broj bio znatno veći), bez obzira na to što je više od decenije i po bila apsolutni tabu, ostala je u kolektivnom pamćenju kao jedna od najvećih trauma moderne Kine. Pre nekoliko meseci u Pekingu je umro i ondašnji partijski šef Džao Cijang, koji je podržavao studentske zahteve za više slobode i demokratije i nakon gušenja protesta bio smenjen. Sada, kada na kineskoj sceni više nema nikoga od relevantnih političkih aktera ove drame, rodbina stradalih odvažila se da prekine dugogodišnje ćutanje. Sa kakvim ishodom, za sada je neizvesno, jer zvanične reakcije sa najvišeg mesta još nema.

Moskva: Hodorkovskom – devet godina

Nakon dvanaestodnevnog suđenja u Moskvi je u utorak okončan proces jednom od vodećih ruskih tajkuna Mihailu Hodorkovskom, vlasniku kompanije JUKOS: Hodorkovski je proglašen krivim po šest od ukupno sedam tačaka optužnice za falsifikat i utaju poreza i osuđen na devet godina zatvora, od ukupno deset kolika je i najduža moguća kazna za ova krivična dela. Na istu vremensku kaznu osuđen je i njegov saradnik Platon Lebedev. Svojevremeno hapšenje Hodorkovskog i potonji jedanaestomesečni sudski proces i u ruskoj i u međunarodnoj javnosti izazvao je veliku buru. U mnogim se krugovima, naime, smatra da je reč o političkom procesu i obračunu ruskog predsednika Vladimira Putina sa moćnim finansijskim magnatima kojima su u međuvremenu porasle i političke ambicije. Na to upućuju i komentari zapadnih medija nakon izricanja presude koji tvrde da je od prvog dana suđenja bilo jasno da će Hodorkovski biti proglašen krivim.

London: Da, draga

Persi (105) i Florans (100) Erousmit proslavili su u sredu izuzetan jubilej – 80-godišnjicu zajedničkog, bračnog života. Dužinu staža, započetog 1. juna 1925. godine, po sopstvenom priznanju duguju čašici šerija, čašici viskija i jednoj jedinoj reči – „izvini“. Ginisovi rekorderi bračnog staža, Persi i Florans imaju troje dece, šestoro unučadi i devetoro praunučadi. Na pitanje novinara BBC-ja u čemu je tajna dugotrajnosti njihove veze Florans kaže da joj nikada nije bilo teško da kaže „izvini“. Volim šeri za ručak, a viski uveče, dodala je takođe delu svoje tajne, dok je muž Persi priznao da je njegova tajna (ipak) sadržana u dve reči: „da, draga“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure