img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjene nacije

Potonule nade

11. август 2005, 02:10 Duška Anastasijević
Copied

Svetska organizacija je u jadnom stanju i dok jedni smatraju da je vredna spasavanja, drugi misle da je treba sahraniti

MNOGO BUKE…: Zgrada UN u Njujorku

Brazil, Indija, Japan i Nemačka, takozvana Grupa 4 (G-4), u svojoj letnjoj diplomatskoj ofanzivi za osvajanje prestižnog statusa stalne članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nižu poraze. Poslednji udarac G-4 je doživela na vanrednom samitu Afričke unije u Adis Abebi, jer su 53 afričke države iznele svoju viziju reforme Saveta bezbednosti i time, praktično, sahranile i poslednju nadu G-4 da će do septembra obezbediti dovoljan broj glasova u Generalnoj skupštini UN-a za reformu Saveta bezbednosti po svom modelu. Razvejane su i nade generalnog sekretara UN-a Kofija Anana, koji je ovu godinu najavio kao godinu temeljitih reformi svetske organizacije, da će do samita UN-a sredinom septembra biti pronađeno kompromisno rešenje. U finišu priprema za veliki samit u Njujorku podele su dublje nego ikada.

HLADNI TUŠ: Članice G-4 bodro su krenule u osvajanje podrške za svoj plan da se Savet bezbednosti UN-a proširi za još deset mesta, od kojih bi šest bilo rezervisano za nove stalne članice, dok bi se na preostala četiri smenjivale druge države, ali je podrška počela da se tanji, pa su više puta odlagali glasanje u Generalnoj skupštini, jer nisu uspeli da obezbede neophodnu dvotrećinsku većinu 191 članice UN-a. G-4 za sebe traži status stalnih članica SB, dok dva prepuštaju afričkim državama. U međuvremenu su odustali od preterano ambicioznog plana da nove stalne članice imaju pravo veta kao i sadašnje stalne članice – Francuska, Kina, Rusija, SAD i Velika Britanija (tzv. P-5).

Prvi hladan tuš ovog leta sručio se na Nemačku kada je kancelar Gerhard Šreder u Vašingtonu od svog domaćina predsednika Buša čuo da SAD načelno podržavaju reformu Saveta bezbednosti, ali ne nužno i Nemačku u njenim naporima da stavi nogu u ta vrata. Zatim je i Kondoliza Rajs sa nešto manje uvijanja svom nemačkom kolegi Joški Fišeru prenela da Nemačka ne treba da se uzda u američku podršku, da bi na kraju Vašington i zvanično objavio da je Amerika u Savetu bezbednosti spremna da vidi još dve stalne članice: Japan svakako, dok drugog kandidata nije imenovala, ali se podrazumeva da su američke simpatije na strani Indije, ne i Nemačke. Nemačka je najmanje deceniju uživala postojanu podršku SAD u svojim naporima da statusom stalne članice SB UN ostvari veliki diplomatski trijumf, jer sastav SB u potpunosti odslikava svetski poredak neposredno posle Drugog svetskog rata, budući da ga čine najmoćnije zemlje – pobednice.

Svet se od tada mnogo promenio, ali su ogromne promene u međunarodnim odnosima takoreći sasvim zaobišle svetsku organizaciju koja je poslednjih godina više poznata po korupcionaškim skandalima, a manje po uspesima misija za koje je stvorena. Zato je Kofi Anan, koji sa organizacijom na čijem je čelu deli Nobelovu nagradu za mir, čvrsto odlučio da povrati stari ugled UN-a, što je nemoguće učiniti bez temeljnih reformi kako Saveta bezbednosti, tako i ostalih tela svetske organizacije, koji treba efikasnije da se nose sa novim pretnjama miru u svetu. Visoki službenik američke diplomatije u Klintonovoj administraciji izjavio je nedavno da je Amerika uskraćivanjem podrške Nemačkoj samo vratila milo za drago, jer se Nemačka protivila američkoj vojnoj invaziji na Irak bez saglasnosti UN-a. Nedugo potom i Kina je zvanično obavestila svet da ne podržava plan G-4. Svaka od članica G-4 ima moćnog neprijatelja. Za Japan je to Kina, koja je u poslednjoj deceniji, sa najvišom konstantnom privrednom stopom rasta na svetu, postala ozbiljan ekonomski takmac Japanu, kako u regionu tako i u svetu. Uz to, odnosi između dve zemlje klize ka regionalnom „hladnom ratu“. Kina je izdvojila oko 50 miliona dolara za izgradnju memorijalnog centra za žrtve masakra u Nanđingu iz 1937, kada su japanski vojnici ubili više od 100.000 kineskih civila i počinili brojna silovanja. Kineski televizijski program prepun je podsećanja na stravični zločin, dok je u Japanu ova tema još tabu.

Indija ima oštrog protivnika u Pakistanu, koji uz Italiju, Kanadu i Meksiko čini grupu zemalja koje sebe nazivaju Ujedinjeni za konsenzus. Ova grupa se zalaže da se Savet bezbednosti proširi sa deset novih članica, uz postojećih 15, koje bi se kao i sadašnjih deset rotirale na tom mestu na određeno vreme. Italija na ovaj način uskraćuje podršku Nemačkoj, a Meksiko Brazilu.

DALEKO OD KONSENZUSA: No, da je svetska organizacija dalja od konsenzusa nego ikada pokazuje stav Afričke unije sa samita u Adis Abebi, koja okuplja 53 afričke države, članice Generalne skupštine UN-a, od kojih je G-4 očekivala podršku koja joj nedostaje za dvotrećinsku većinu. One predlažu da se Savet bezbednosti proširi za još 11 mesta, od kojih bi šest bilo rezervisano za nove stalne članice, s tim što insistiraju da one kao i sadašnjih pet imaju pravo veta, što je nerealno. Uz to, Afrička unija zahteva da tri nove stalne članice budu sa afričkog kontinenta.

A čak i da neki predlog za reformu Saveta bezbednosti osvoji podršku dvotrećinske većine u Generalnoj skupštini UN pre početka redovnog godišnjeg zasedanja, što je sada malo verovatno, rezoluciju mora da potvrdi i Savet bezbednosti, gde jedna od pet stalnih članica uvek može da uloži veto. No, reforma Saveta bezbednosti tek je jedan od prioriteta u sveobuhvatnoj reformi kakvu je zamislio Kofi Anan, a na osnovu predloga koje je sačinila njegova specijalna šesnaestočlana Komisija. Države tek treba da se usaglase u vezi sa brojnim pitanjima, od kojih je među bolnijima definicija terorizma, o čemu različite države imaju različite stavove, jer iste formacije jedni nazivaju „teroristima“, a drugi „borcima za slobodu“. Do tada Kofiju Ananu ostaje slaba uteha da konsenzus o Ujedinjenim nacijama zapravo već postoji. Idealisti koji žele da vide kako svetska organizacija ponovo staje na noge uhvatili su se za glavu kada su videli da je Džordž Buš ove nedelje zaobišao Kongres i za ambasadora SAD u UN-u imenovao Džona Boltona, bivšeg državnog podsekretara, upamćenog po sledećoj izjavi: „Da se ja pitam, ja bih Savet bezbednosti sveo na samo jednu stalnu članicu, jer to najbolje odslikava današnji odnos snaga u svetu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Alis Vajdel

Nemačka

06.јул 2026. Oliver Piper (DW)

Desno, desnije, najdesnije: Alis Vajdel, žena za pobedu AfD-a

Alternativa za Nemačku (AfD) sa podrškom od 27 do 29 odsto ubedljivo vodi u anketama. Tu desničarsku partiju je nemačka obaveštajna služba u pet saveznih pokrajina ocenila kao “dokazano ekstremističku”. Ka pobedi na izborima vodi je kopredsednica Alis Vajdel

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure