

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Venecijanska komisija razmatraće dva pitanja: ko može da glasa na crnogorskom referendumu – ukoliko ga, naravno, bude – i da li je potrebno u zakon o referendumu ugraditi odredbu o „kvalifikovanoj većini“. Upravo to su tačke ključnih sukoba duboko podeljene Crne Gore, ali i predmeti sporenja zvanične Podgorice i zvaničnog Beograda. Savet bezbednosti UN-a će na sednici 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova i Metohije. Najavljuje se da će na toj sednici na celu državne delegacije biti srpski premijer Koštunica. Pred polazak on koristi nekoliko ključnih reči koje će verovatno sledećih meseci obeležavati stav Beograda – suprotstavljanje nasilnom kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, zagarantovanog Rezolucijom 1244, protivljenje da se jednoj evropskoj, demokratskoj državi prekrajaju granice i da se zadire u njen suverenitet i najava da je Beograd spreman za suštinsku autonomiju Kosova. Uprkos umirujućoj statistici o međunacionalnim incidentima u Vojvodini, celu novonastalu aferu pod pritiskom zapravo održavaju oni koji smatraju: da je „srbovanje“ poželjno za izgradnju patriotske svesti, a „mađaranje“, naravno, neprijateljska aktivnost; da je sve u međunacionalnim odnosima u redu ako nema organizovanog klanja i streljanja manjina; i ako u „srpskim“ strankama ima i pripadnika drugih nacija, s kojima se i privatno družimo i lično volimo (pa niko nije savršen, neko je nosat, a neko Slovak). Novinari „Vremena“ na (web- ) stranicama koje slede analiziraju političke relacije koje će se odraziti na karakter državne zajednice i džave Srbije.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve