img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pun kufer marketinga

Rat za mir

16. новембар 2005, 14:51 Nadežda Milenković
Copied

Otkud u reklamnoj kampanji za crkvu deterdžent taktika

Jeste li uspeli da na RTS-u odgledate onu reklamu za crkvu? Doduše,

nije bila u bloku reklama i nije trajala trideset sekundi, ali je zato po svemu ostalom podsećala na TV spot. Slika, rad kamere, montaža – gotovo emtivijevski, kako i treba kad su vam mladi ciljna grupa. Mladi su i u spotu – živahno svedoče o prednostima proizvoda koji se u ovom slučaju zove Srpska pravoslavna crkva. I, mada ekran nije bio podeljen na dva dela kako to obično rade kad nam pokazuju kako i koliko može da opere ili upije taj i taj proizvod, i u ovoj reklami je dokazivano da „u poređenju sa običnim proizvodima“ od crkve dobijate mnogo više. „Obični proizvodi“ su, kako i dolikuje, ostali anonimni, ali ipak prepoznatljivi u pežorativnim nazivima kao što su „nenarodne organizacije, razne dekontaminacije, tolerancije“… E, ovde ćemo malo da zastanemo. (Ko puši može slobodno da zapali jednu.) Otkud u reklamnoj kampanji za crkvu ova deterdžent taktika? Ako ćemo marketinški, pogrešno je jer je u suprotnosti sa osnovnim atributima proizvoda. Kad jedan deterdžent sve druge proglasi automatski lošijim od sebe – to nije u suprotnosti sa njegovim osnovnim atributima jer suština tog proizvoda nije u njegovim moralnim, već – hemijskim svojstvima. Iz istog razloga te reklame i ne pokušavaju da nas ubede da je pranje nekim praškom vrlina i visoko moralan čin. I obrnuto, ako su vrlina i moral osnovna svojstva vašeg proizvoda, onda je pogrešno promovisati se zlonamernim omalovažavanjem svih ostalih, u ovom slučaju nevladinih organizacija. Osim ako se ne dogovorimo da su zlonamernost i omalovažavanje postali vrline ili barem vrlo moralan način da se vrlina promoviše. Ali, šta ćemo ako se neko to već dogovorio u naše ime samo nas nije obavestio (ili se mi pravimo blesavi)? Šta ako ovo nije bila loša reklama za dobar proizvod, već reklama koja sasvim odgovara proizvodu, a bogami i potrošačima, šta ćemo onda da radimo? Da se priklonimo vladajućoj većini ili da i dalje ostajemo zbunjeni (i molimo Boga da ne naletimo na ludog)?

Može li se promovisati proizvod, ideja, čovek, a da se odmah ne prekrši deset što božijih, što zakonskih odredbi? Ili nema uspeha bez agresije, mir se postiže ratom, demokratija se uteruje silom…? Moraju li neke čokoladne bananice „Banat“ za sebe da kažu „jedina prava“ kad svi već godinama jedemo one druge, jedine, „Štarkove“? Mora li nešto što je po sastavu nektar ili sirup da se reklamira kao ceđeno voće? (Zakon kaže da ne sme!) Mora li da bude „najvredniji čep na svetu„? (Ako nisu proverili, onda lažu, ako ne lažu, to je zato što „na svetu“ ne smete mamiti potrošače nesrazmerno velikim nagradama!) Može li se uopšte biti skroman i pristojan, a ipak uspeti? Pri tom ne mislim na onu lažnu skromnost, na ono kad ljudi za sebe kažu ili napišu „moja malenkost“ (da je u njihovom rečniku „malenkost“ nešto od malog značaja koristili bi taj termin za neistomišljenike, a ne za sebe), ili kad nam se RTS izvini zbog smetnji koje izaziva dotrajala oprema (ma jok, nije to reklama za pretplatu). Mislim, na primer, na jednu stranu reklamu za pivo. Stotine muškaraca, u smeđim i žutim togama, trče preko polja. Karmina Burana tutnji, i dok smeđi formiraju siluetu čoveka, a žuti pivo koje on ispija, svi uglas pevaju: „Ovo je velika reklama, ovo je ogromna reklama, ovo je tako prokleto ogromna reklama da bi joj bolje bilo da prodaje pivo, inače smo nadrljali.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure