Kako pokazuje dokumentacija do koje je „Vreme“ došlo, nadležni republički organi su još 2002. imali dovoljno dokaznog materijala za stvaranje manje-više kompletne slike Karićevih of-šor kompanija. Iako na grafikonu koji se nalazio u jednoj važnoj fascikli, tek nedavno otkrivenoj, nedostaje nekoliko detalja, on jasno pokazuje odnose u BK carstvu. Središte te slike je Astra banka, preko čije su se beogradske i kiparske filijale milioni (u raznim valutama) najpre odlivali u povezana preduzeća, a potom u džepove članova dinastije Karić. Kao stoprocentni akcionar firme Jusiko, Bogoljub Karić je bio akcionar Astra banke sa 15 odsto akcijskog kapitala; pošto je Jusiko bio vlasnik BK Trejda, a BK Trejd suvlasnik Mobtela, Jusiko je samim tim polagao pravo i na deo Mobtela; Mobtel je, pak, vlasnik 25,29 odsto akcija Astra banke, pa je udeo BK Trejda, odnosno Jusika, i tu evidentan; Jusiko je takođe vlasnik BK Aeroinženjeringa (48,24 odsto vlasništva), a taj ogranak BK Grupe poseduje 10,34 odsto akcija Astra banke… Ima tu još mnogo veza, koje postaju još jasnije ukoliko se pogleda kontrola prometa računa u kiparskoj jedinici Astra banke tokom 2000. i 2001. Tu se, između ostalog, vidi da su uplate na lične račune braće Karić stizale preko firme Daki Internationalu, da je istovremeno istom tom Daki International od Mobtela uplaćeno čak 11.676.264 dolara, kao i da je nesretni Mobtel na račune više firmi koje se pojavljuju na grafikonu tokom 2000. uplatio čak 18.135.570 dolara. Naravno, tu nije kraj zanimljivim stavkama, ali i ovo je dovoljno za početak.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera
“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”
Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste
Neko će reći, pa šta te čudi što su “Zvezdini” navijači razvili gigantsku fotografiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i zajedno sa “Grobarima” skandirali njegovo ime? Da je bilo samo to, niko možda ne bi ni reagovao. Kao – to su već radili i šta sad? Ali sve to je začinilo ono što je pisalo ispod te slike, taj pogani poklič “Pravac Potočari”. Reč je najodvratnijoj stvari koja se ikada pojavila na toj tribini i na tom stadionu. Zbog toga bi ga trebalo zatvoriti za sva vremena
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe
Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.