Prvi put u Srbiji jedna građevinska firma odradila je kompletan posao: postavila je novu tramvajsku konstrukciju, zamenila kolovoz, trotoare, celu vodovodnu mrežu i deo kanalizacione mreže, obnovila elektroenergetsku i proširila telekomunikacionu mrežu... Čak će zasaditi i drveće. Takođe, prvi put u Srbiji najveći deo radova izveden je zimi
SADAŠNJI IZGLED NEMANJINE: Istovremeno je izvođeno 14 različitih vrsta radova
U nedelju 2. aprila radnici Inter-mosta sklonili su rampe sa dela Nemanjine ulice u Beogradu i prva vozila krenula su kolovozom koji je bio zatvoren tačno 134 dana. Sledeće nedelje puštena je struja i dok ovaj broj „Vremena“ izađe iz štampe verovatno će krenuti i tramvaji. Rok od 134 dana, ugovoren sa finansijerima Evropskom investicionom bankom i Skupštinom grada Beograda time ipak neće biti premašen. „Još nismo potrošili rok jer je ugovorom predviđeno da se ne računaju dani kada zbog niskih temperatura i padavina tehnički uslovi nisu dozvoljavali da se radi“, rekao je za „Vreme“ direktor projekta Radoslav Uskoković. Podseća da je po toj računici kolovoz otvoren pre roka i tvrdi da će svi radovi biti završeni pre termina sa „zaleđenim danima“.
SVENOVO: Rekonstrukcija Nemanjine nosi nekoliko oznaka „prvi put u Srbiji“. Dakle, prvi put je jedna građevinska firma odradila kompletnu rekonstrukciju jedne ulice i prvi put je to izvedeno u zimskim uslovima. Uskoković čak veruje da nigde u svetu takav projekat nije rađen u ovako kratkom roku u zimskom periodu. „I za letnje uslove je to kratak rok“, kaže. „Sve je bilo dotrajalo i morali smo da postavimo nov donji i gornji sloj koloseka i nove trotoare. Vodovodnu mrežu smo kompletno promenili a kanalizacionu delom obnovili i napravili nove kišne odvode tramvajskih baštica. Obnovili smo i elektroenergetsku mrežu i proširili telekomunikacionu. Zasadićemo oko 190 stabala novog drvoreda“, nabraja Uskoković. On posebno ističe potpunu zamenu tramvajske konstrukcije jer je prvi put u Beogradu primenjen sistem takozvanog linijskog kontinualnog oslanjanja. „Bilo je te vrste oslanjanja na nekim delovima ali na tvrdu podlogu, direktno na beton ili podlivku. Sada se između podlivke šine i same šine nalazi elastična silomer traka koja dozvoljava ugibe. Novo je to i da su šine potpuno zaštićene gumenim blokovima koji treba da amortizuju udare i smanje buku“, objašnjava direktor projekta. Inter-most je koristio domaći materijal za sve osim delom za tramvajski kolosek, jer se u Srbiji ne proizvode šine i silomer trake. „Tenderom smo tražili da sav kolosečni pribor dobijemo od jednog isporučioca da bi dao garanciju za kompletan sistem. Zato smo sve uzeli od nemačkog Straila“, navodi Uskoković.
SVE ĆE BITI ZAVRŠENO PRE ROKA: Radoslav Uskoković, direktor projekta za Nemanjinu
NIJEBILOTEŠKO: Sve koji se sećaju onih TV emisija i naslovnih stranica novina sa slikama radnika koji pod vejavicom nešto rade po Nemanjinoj, možda će začuditi konstatacija njihovog šefa da posao nije bio ni težak ni komplikovan. A nije upotrebljena ni neka posebna oprema. „Koristili smo standardnu opremu za tu vrstu radova. Kompleksnost posla nije se sastojala u njegovoj težini i komplikovanosti, nego u tome što se istovremeno radilo na 14 različitih vrsta radova na uskom prostoru, uz obezbeđenje saobraćaja u poprečnim ulicama. Svaki od tih poslova je standardan, osim tramvajskog koloseka“, objašnjava Uskoković. Na gradilištu je u proseku radilo oko 180 ljudi, 24 sata na dan, i subotom i nedeljom. „Imajući u vidu zimski period, a u martu i februaru bile su izuzetno niske temperature, kao i velik broj različitih vrsta radova, prezadovoljan sam ovim što smo napravili u Nemanjinoj“, ističe šef projekta. On za „Vreme“ otkriva da na ovom svojevrsnom uzorku za idealno urađen posao nešto ipak nedostaje. Kaže: „Mada projekat nije predvideo veze trotoara sa zgradama, znači prilaze, ploče i fasade, niti definisao šta uraditi sa mnoštvom podzemnih rešetki na podrumskim otvorima, koje su dotrajale, mi ćemo i to uraditi.“ Zamena oštećenih rešetki, uklapanje trotoara u postojeće šahtove i ostali manji radovi biće, doduše, obavljeni posle onog famoznog roka od 134 dana. Ali posle toga Nemanjina će biti baš sasvim nova. „Najbolje što smo do sada uradili je Nemanjina. Svaki objekat koji smo napravili smatramo uspehom, ali Nemanjinom smo dokazali da najsloženiju kombinaciju poslova možemo da izvedemo u najtežim uslovima i da pri tom ispoštujemo rok i budžet“, rekao je za „Vreme“ direktor Inter-mosta Rene Milošević. Inače, ugovorom sa investitorima vrednost ovog posla fiksirana je na 494.852.198 dinara, plus PDV.
Deo porodice svetskih graditelja
Inter-most je decembra 2003. osnovala svetska kompanija Vinci Construction, čiji se mostovi ubrajaju među najlepše na planeti. Kao deo ugledne porodice svetskih graditelja, beogradsko preduzeće je postavilo visoke standarde u izradi objekata, ali je poznato i po okupljanju vrhunskih stručnjaka i angažovanju najkvalitetnijih podizvođača. „Želimo da stvorimo firmu sa najboljim kadrovima u Srbiji“, kaže direktor Rene Milošević i navodi da Inter-most sada ima 126 stalno zaposlenih od kojih su dve trećine visokostručni. Opremu koju koristi, Inter-most dobija od Vinčija i ona ostaje u Srbiji u vlasništvu beogradske filijale. „Vinci je naš osnivač i učiniće sve da podrži Inter-most, ali naši stručnjaci su dokazali da mogu sami sebe da izdržavaju. U stanju smo da izgradimo sve što se od nas traži, dokaz su mostovi, tuneli, infrastrukture u gradu, putevi, hidrotehnički objekti. Prošle godine ugovorili smo poslove u vrednosti oko 14.000.000 evra i izveli radove za oko 7.000.000 evra“, kaže prvi čovek firme, naglašavajući da je 2005. bila godina velikog poslovnog uspeha. „Nastojimo da se uklopimo u strukturu Vincija i nadam se da ćemo po efikasnosti i profitu postati njegova filijala broj jedan u srednjoj Evropi. Plan u naredne dve godine je da budemo među prvih pet građevinskih firmi u Srbiji“, najavljuje Milošević.
Ove godine 14 objekata
Od osnivanja preduzeća krajem 2003. do aprila ove godine Inter-most je završio ili su pri kraju radovi na 16 objekata. „Izgradili smo most, potporni zid i tunel u Ovčar banji, rekonstruisali Nemanjinu ulicu, napravili dva betonska rezervoara u Barajevu od 2000 kubnih metara, most u Vršcu, potporni zid hotela na Užičkom bregu, dva betonska mosta u Guči, most kod Prokuplja, sanirali mostove u Rakovici i kod Zrenjanina i Čente i zaštitnu ogradu na Koviljskom mostu“, nabraja direktor projekta Mihailo Tadić. On podseća da je prvi posao Inter-mosta bila rekonstrukcija vodovodne mreže u tri ulice na Zvezdari. Smatra da je najveći zahvat Nemanjina, pa izgradnja u Ovčar banji. To su ujedno bile i najskuplje investicije. Tadić tvrdi da je Inter-most sve objekte završavao u rekordnom roku jer radi cele godine. Kaže: „Ne priznajemo mrtvu sezonu. Sa našim tehnologijama možemo da izvodimo betonske radove na temperaturi do minus 10.“ Njemu lično najlepše je bilo da radi most kod Prokuplja. „Krajem prošle godine ugovorili smo još 14 objekata: sanaciju mostova kod Zaječara i Negotina i dva u Raškoj, kod Glogovca, na ulazu u Trstenik, kod Velijke Plane, blizu Vranja, dva kod Vršca, u Omoljici i izgradnju trećeg mosta preko Bjelice u Guči“, kaže Tadić.
Slika:
VELIKI USPEH U TREĆOJ GODINI POSLOVANJA: Rene Milošević, direktor Inter-mosta
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Antikomunisti ništa ne praštaju komunistima, a sebi sve. Đido je napisao nekoliko memoarskih knjiga koje su veoma iskrene. Piše i razmišlja kritički. Meni se čini kako njegova samokritika ima ponekad u sebi nečeg egoističnog – prevelika zaokupljenost sobom i posmatranje sebe u prošlosti sa jednog previše uzdignutog moralnog stanovišta... Dakle, veći je problem njegova preterana samokritika nego njen manjak. Ali, antikomuniste ništa neće zadovoljiti. Ako govorimo o Drugom svetskom ratu, partizani sigurno imaju ne malo toga što sebi mogu da zamere, ali ipak mnogo manje od svih drugih sukobljenih strana”
Skupštinska rasprava poslužila je vlasti da pokaže da iza protivljenja projektu “Jadar” stoji “zla opozicija”. Time dobija veliku prednost, tako misli, a nažalost je po svemu sudeći i u pravu. Zašto? Vučićev režim je poznat po svojim uspesima na polju sveopšte destrukcije, a najveći domet je dosegao u uništavanju politike kao takve i razaranju samog pojma opozicionog političkog delovanja
Za 12 godina na vlasti, Aleksandar Vučić je izgradio bliske odnose sa vlastodršcima među kojima su i Redžep Tajip Erdogan, Viktor Orban i Edi Rama. Sva ova prijateljstva spaja jedno – poslovno-politički interesi koji nadilaze moguća neslaganja
Da li lokalni izbori u Crnoj Gori menjaju njenu političku geografiju
Izvesna je dalja fragmentacija crnogorske političke scene, a pregovori, ne samo o formiranju već i o funkcionisanju vlasti, postaju sve kompleksniji. To je direktna posledica nesrazmere između koalicionog kapaciteta političkih subjekata i onoga što bismo mogli nazvati “ucenjivačkim kapacitetom”. I to nema nikakve veze za programskim ciljevima bilo kojeg od učesnika u postizbornim pregovorima
Ponovo se priča o problemu lažnog bolovanja, te iznose tvrdnje da oko 40000 radnika na bolovanje odlazi iako za time nema potrebe. Poslodavci kažu da zato čak unajmljuju privatne detektive – da otkriju ko boluje, a ko se pravi. Kako uopšte proceniti koja su bolovanja lažna? I zašto to predstavlja prelaženje granice
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!