Sa geslom - bolje uzalud hodati nego uzalud stajati - trojica drugara odlučili su da prodaju ideje. Prva je bila firma za sitne popravke. Napravili su dete, izveli ga na put i udali za bogatog stranca
PRVI IZVOZNIK IDEJA U REGIONU: direktor Hauzmajstora Bojan Stevanović
Beogradska firma za sitne kućne popravke Hauzmajstor krenula je pre dve godine sa pet mladih koji ništa nisu znali o tom poslu, sada zapošljava 18 ljudi, ima 12 automobila, preko 300 podizvođača koji rade po njenim standardima, pruža 100 do 150 usluga dnevno i član je multinacionalne kompanije. Ono što je na temu – kako uspeti od nule, za „Vreme“ ispričao direktor Hauzmajstora ing. Bojan Stevanović liči na veštu igru majstora koji su od ideje da stvore nov tip zanatlija napravili proces. Sada u SCG ima nekoliko firmi nastalih po uzoru na Hauzmajstor.
ORIGINALNI: „Išli smo samo na jednu varijantu: pokušaj, bori se, ne smeš da se predaš, uspećeš“, kaže Stevanović. Način na koji su to izveli je zaista originalan. Tri drugara slične sinergije i različitih zanimanja napravili su firmu za prodaju ideja Komonsens, s tim da ih sami ostvare i pokažu da se to može. „Okupili smo prijatelje iz svih oblasti o kojima ništa nismo znali, iz knjigovodstva, advokature, marketinga itd. i napravili model firme. Nazvali smo ga dinamička akcionarska struktura. To znači – evo ti akcija ni od čega, ali dođi da budeš sa mnom. Niko od prijatelja nije odbio, porodice su gunđale jer smo svi imali dobra radna mesta, ali najvažnije nam je bilo da se još neko zapali za priču kao mi. Prvi posao koji smo pokrenuli je Hauzmajstor“, priča Stevanović. Ono što su izveli je za film, ali i bukvalno, jer su sve svoje poteze snimali kamerom. „Igrali smo se, iskušavali srpsku varijantu kod lizing kompanija, kad nam jedna nije dala automobile, otišli smo u drugu, pa se vratili u prvu i rekli treća nam nudi bolje uslove. Neko je u toj gužvi prepoznao da vredi rizikovati i dobili smo pet automobila. Onda smo uspeli i po šemi – kad ste nam dali pet, zašto nam ne biste verovali da ćemo otplatiti još sedam. Napravili smo biznis plan i raspisali konkurs.“ Tad je krenulo ono što Stevanović naziva – napraviti poslovnu temu koja će da podigne omladinu. Pošto nisu imali para, preko veze su dobili prostoriju u Muzeju 25. maj, na 15 dana, dok traju intervjui sa oko 200 ljudi koji su se javili na oglas. „Klinci su bili u šoku, mislili su da smo strana kompanija puna para koja hoće da ih pošalje u Rusiju i Irak. Em sastanak u Muzeju, em oglas u kojem nije pisalo da se traže majstori tog i tog profila sa toliko i toliko godina iskustva, nego vredan sam, uredan sam, volim da radim, u ruke sam“, seća se direktor Hauzmajstora. „Ideja je bila da budemo prepoznatljivi po pristojnosti, vrednoći, čistoći, kvalitetu, brzini, da budemo domar 21. veka.“ Krenulo je tako što su izabrali petoricu bez ikakvog iskustva, ali koji su „imali u ruke“ i dali ih na mesec dana svim prijateljima koji bilo šta znaju o popravkama, nastupu pred klijentima itd. da ih obuče. Otvorili su kol-centar, dali novopečenim zanatlijama uniforme i kola i pustili ih da mesec dana po gradu izvode sve popravke. Posao je krenuo, iz podruma u Jovanovoj ulici preselili su se u iznajmljeni stan u Dositejevoj pa u zakupljeni prostor u Luci „Beograd“. „Biznis planom smo predvideli da tek u trećoj godini sklopimo neki ugovor o održavanju zgrade, a prvi su nam ponudili već posle mesec i po. Počeli smo da se javljamo na tendere i ugovor koji smo sklopili sa HVB bankom bio je prvi te vrste u jugoistočnoj Evropi. Računica je jednostavna: firme se oslobađaju viška radnika, smanjuju troškove, mi kao spoljni servis na tome zarađujemo. Potpuno profesionalno! Tako smo napravili fasiliti menadžment, daljinsko upravljanje objektima. Održavamo oko 300 firmi.“
POČEOIIZVOZIDEJA: Stevanović kaže da je austrijska kompanija Rustler, stara 70 godina, koja održava Šerburn i ima firme u Češkoj i Mađarskoj, bila jedna od tri koje su htele da kupe Hauzmajstora i da nije upao u poslovnu zamku zvanu emotivni odnos prema firmi. „Trebao nam je investitor i pre četiri meseca prodali smo Rustleru kontrolni paket od 51 odsto akcija, ali po ugovoru se sve odluke donose konsenzusom. Pobedom smatramo što će kod nas biti fasiliti trening centar, franšizovanje priče za Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju i Albaniju, ne zato što smo jeftini nego zato što smo najbolji.“ Za direktora Hauzmajstora ipak je najveća pobeda to što je firma uspela da ubedi mlade da nije sramota zarađivati rukama, obučila ih je i ohrabrila i dala im identitet savremenih majstora. Sada u firmu počinju da dolaze već gotovi, vrhunski mladi majstori koje Stevanović, naravno, non-stop bombarduje novim idejama. „Može da se otvori na stotine malih servisa, počev od onog za čuvanje dece ili nošenja kučića na vakcinaciju, do velikog za nekretnine. Ideja je da snimimo stanove svih vlasnika koji nam dozvole, kao i kvart u kojem su i to prikazujemo kupcima. Namera nam je i da napravimo prvu privatnu komunalnu službu, da bi svaki kvart imao pametnog, sposobnog momka za domara“, navodi jedan od kreatora novog srpskog poslovnog imidža.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!