Sa geslom - bolje uzalud hodati nego uzalud stajati - trojica drugara odlučili su da prodaju ideje. Prva je bila firma za sitne popravke. Napravili su dete, izveli ga na put i udali za bogatog stranca
PRVI IZVOZNIK IDEJA U REGIONU: direktor Hauzmajstora Bojan Stevanović
Beogradska firma za sitne kućne popravke Hauzmajstor krenula je pre dve godine sa pet mladih koji ništa nisu znali o tom poslu, sada zapošljava 18 ljudi, ima 12 automobila, preko 300 podizvođača koji rade po njenim standardima, pruža 100 do 150 usluga dnevno i član je multinacionalne kompanije. Ono što je na temu – kako uspeti od nule, za „Vreme“ ispričao direktor Hauzmajstora ing. Bojan Stevanović liči na veštu igru majstora koji su od ideje da stvore nov tip zanatlija napravili proces. Sada u SCG ima nekoliko firmi nastalih po uzoru na Hauzmajstor.
ORIGINALNI: „Išli smo samo na jednu varijantu: pokušaj, bori se, ne smeš da se predaš, uspećeš“, kaže Stevanović. Način na koji su to izveli je zaista originalan. Tri drugara slične sinergije i različitih zanimanja napravili su firmu za prodaju ideja Komonsens, s tim da ih sami ostvare i pokažu da se to može. „Okupili smo prijatelje iz svih oblasti o kojima ništa nismo znali, iz knjigovodstva, advokature, marketinga itd. i napravili model firme. Nazvali smo ga dinamička akcionarska struktura. To znači – evo ti akcija ni od čega, ali dođi da budeš sa mnom. Niko od prijatelja nije odbio, porodice su gunđale jer smo svi imali dobra radna mesta, ali najvažnije nam je bilo da se još neko zapali za priču kao mi. Prvi posao koji smo pokrenuli je Hauzmajstor“, priča Stevanović. Ono što su izveli je za film, ali i bukvalno, jer su sve svoje poteze snimali kamerom. „Igrali smo se, iskušavali srpsku varijantu kod lizing kompanija, kad nam jedna nije dala automobile, otišli smo u drugu, pa se vratili u prvu i rekli treća nam nudi bolje uslove. Neko je u toj gužvi prepoznao da vredi rizikovati i dobili smo pet automobila. Onda smo uspeli i po šemi – kad ste nam dali pet, zašto nam ne biste verovali da ćemo otplatiti još sedam. Napravili smo biznis plan i raspisali konkurs.“ Tad je krenulo ono što Stevanović naziva – napraviti poslovnu temu koja će da podigne omladinu. Pošto nisu imali para, preko veze su dobili prostoriju u Muzeju 25. maj, na 15 dana, dok traju intervjui sa oko 200 ljudi koji su se javili na oglas. „Klinci su bili u šoku, mislili su da smo strana kompanija puna para koja hoće da ih pošalje u Rusiju i Irak. Em sastanak u Muzeju, em oglas u kojem nije pisalo da se traže majstori tog i tog profila sa toliko i toliko godina iskustva, nego vredan sam, uredan sam, volim da radim, u ruke sam“, seća se direktor Hauzmajstora. „Ideja je bila da budemo prepoznatljivi po pristojnosti, vrednoći, čistoći, kvalitetu, brzini, da budemo domar 21. veka.“ Krenulo je tako što su izabrali petoricu bez ikakvog iskustva, ali koji su „imali u ruke“ i dali ih na mesec dana svim prijateljima koji bilo šta znaju o popravkama, nastupu pred klijentima itd. da ih obuče. Otvorili su kol-centar, dali novopečenim zanatlijama uniforme i kola i pustili ih da mesec dana po gradu izvode sve popravke. Posao je krenuo, iz podruma u Jovanovoj ulici preselili su se u iznajmljeni stan u Dositejevoj pa u zakupljeni prostor u Luci „Beograd“. „Biznis planom smo predvideli da tek u trećoj godini sklopimo neki ugovor o održavanju zgrade, a prvi su nam ponudili već posle mesec i po. Počeli smo da se javljamo na tendere i ugovor koji smo sklopili sa HVB bankom bio je prvi te vrste u jugoistočnoj Evropi. Računica je jednostavna: firme se oslobađaju viška radnika, smanjuju troškove, mi kao spoljni servis na tome zarađujemo. Potpuno profesionalno! Tako smo napravili fasiliti menadžment, daljinsko upravljanje objektima. Održavamo oko 300 firmi.“
POČEOIIZVOZIDEJA: Stevanović kaže da je austrijska kompanija Rustler, stara 70 godina, koja održava Šerburn i ima firme u Češkoj i Mađarskoj, bila jedna od tri koje su htele da kupe Hauzmajstora i da nije upao u poslovnu zamku zvanu emotivni odnos prema firmi. „Trebao nam je investitor i pre četiri meseca prodali smo Rustleru kontrolni paket od 51 odsto akcija, ali po ugovoru se sve odluke donose konsenzusom. Pobedom smatramo što će kod nas biti fasiliti trening centar, franšizovanje priče za Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju i Albaniju, ne zato što smo jeftini nego zato što smo najbolji.“ Za direktora Hauzmajstora ipak je najveća pobeda to što je firma uspela da ubedi mlade da nije sramota zarađivati rukama, obučila ih je i ohrabrila i dala im identitet savremenih majstora. Sada u firmu počinju da dolaze već gotovi, vrhunski mladi majstori koje Stevanović, naravno, non-stop bombarduje novim idejama. „Može da se otvori na stotine malih servisa, počev od onog za čuvanje dece ili nošenja kučića na vakcinaciju, do velikog za nekretnine. Ideja je da snimimo stanove svih vlasnika koji nam dozvole, kao i kvart u kojem su i to prikazujemo kupcima. Namera nam je i da napravimo prvu privatnu komunalnu službu, da bi svaki kvart imao pametnog, sposobnog momka za domara“, navodi jedan od kreatora novog srpskog poslovnog imidža.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!