
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
I u radnoj nedelji od 10. do 14. aprila pokazalo se da veliki broj akcionarskih društava u Srbiji i dalje posluje po principima bliskim društvenim preduzećima. Drugim rečima, akcionari se baš ne mogu pohvaliti zaštitom sopstvenih prava. Malverzacije, koje su srednje ime izvesnog broja rukovodilaca i/ili većinskih vlasnika, postale su svakodnevica srpskog akcionarstva i samo krupniji slučajevi mogu skrenuti pažnju javnosti.
Prošlonedeljno privođenje direktorke Poštanske štedionice logična je posledica dugotrajnih nepravilnosti u poslovanju ove institucije na koje je još pre nekoliko meseci ukazivala Narodna banka Srbije. Akcije ove kompanije u žiži su investitora, ne samo zbog ovog slučaja već i zbog dokapitalizacije koja se vrši mimo Beogradske berze i to po ceni koja je više nego dvostruko niža od berzanske. Tokom prošle nedelje ova banka je izgubila četiri odsto na vrednosti okončavši sedmicu sa 25.900 dinara po akciji. Ostale bankarske akcije koje su unazad pola godine najatraktivnija berzanska roba, zabeležile su blagi rast za razliku od ostatka tržišta.
Dokapitalizacija Poštanske štedionice koja se završava ove nedelje, jedan je od razloga što je veliki broj investitora rešio da ojača novčanu poziciju svog portfelja obojivši akcije velikog broja emitenata u crveno. Indeks slobodnog berzanskog tržišta zabeležio je neslavan rekord u broju uzastopnih dana sa opadajućom vrednošću. Od likvidnijih akcija u ovim negativnim promenama prednjačio je Imlek, koji je ponovo iznenadio svoje akcionare dostižući devetomesečni minimum od 1000 dinara po akciji. Ova kompanija je i zvanično objavila gubitak u poslovanju nakon astronomske dobiti godinu dana ranije. Međutim, Imlek je objavio i rast poslovnih prihoda, pa to i nepromenjene okolnosti u mlekarskoj industriji daju za pravo akcionarima ove firme da sumnjaju u objektivnost iskazanih izveštaja. Ovim je samo još jednom potvrđen najveći problem domaćeg sekundarnog tržišta: kvalitet i dostupnost javnih informacija.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve