Strana ulaganja u Srbiju od 1990. do 2004. iznosila su 526 dolara po stanovniku, u Rumuniju 807, Bugarsku 958, Hrvatsku 2952, Slovačku 3222, a u Estoniju 7330 dolara
Promocije: Novih 17 Delta sladoleda
DVOSTRUKI BREND: Aloma sa plazma keksom
Sezonu sladoleda Delyug je dočekao spremno, ponudu od 70 artikala dopunio je sa novih 17 proizvoda. Generalni direktor Delyuga Spiros Pirgidis ističe miks dva brenda: sladoleda Aloma (vanila) i Bambijevog plazma keksa, sve preliveno karamel sirupom. Ovo Deltino preduzeće lansiralo je pred Svetsko prvenstvo u fudbalu Mundialito, oficijelni sladoled naše fudbalske reprezentacije. Ove godine pakovanja sladoleda Partizanovac i Zvezdaš obogaćena su sličicama fudbalera oba tima i prvih sto mladih navijača koji popune albume dobiće kao nagradu trening sa prvim ekipama oba kluba. Delyug priprema i veliku nagradnu igru: svakog dana tokom trajanja igre nagradiće po jednog kupca letovanjem za dve osobe u poznatim mestima u svetu. Za ovu sezonu Delyug je dopunio svoje kapacitete u Staroj Pazovi izgradnjom hladnjače kapaciteta 20.000 kubika. Sve to deo je akcije za očuvanje liderske pozicije na tržištu. Fabrikom u Staroj Pazovi zadovoljna je i jedna od najmoćnijih prehrambenih industrija u svetu Nestle, koja će sredinom godine kupiti srpsko i sva preduzeća kompanije Delta Ice-Cream. „Biće to najveća strana investicija na Balkanu, podići će vrednost akcija Delte i sigurnost zaposlenih“, kaže Pirgidis.
Investicije: Za opremu Siemensa 5,7 miliona evra
Kompanija Siemens d.o.o. Beograd i JP Elektromreža Srbije (EMS) potpisale su 19. maja ugovor o isporuci Siemensove opreme, vredne 5,7 miliona evra, za zaštitu i upravljanje transformatorskim stanicama. To je jedan od ključnih poteza EMS-a u modernizaciji pet-trafo stanica, lociranih u Beogradu, Nišu i Novom Sadu. Ugradnjom savremene opreme treba da se poveća sigurnost funkcionisanja prenosne mreže, a time i pouzdanost napajanja električnom energijom svih potrošača u Srbiji. Sredstva za realizaciju ovog projekta EMS-u je obezbedila Evropska investiciona banka.
Proizvodnja: Mesečno 5.000 tona
Kompanija Sto posto iz Velike Plane mesečno isporučuje kupcima u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj 5000 tona koncentrovane stočne hrane. Proizvodnjom se upravlja preko računara, sirovine su domaće, a stočna hrana se pakuje na automatizovanoj liniji kapaciteta 600 džakova na sat. Gotovi proizvodi se transportnom linijom smeštaju u magacin u koji može da stane 700 tona koncentrata. Ova fabrika (osnovana 1969) zahvaljujući privatnom kapitalu doživljava uspon od 1980. i danas je najveći proizvođač stočne hrane u Srbiji.
Saradnja: Mmd zastupa Discovery
Discovery Network Europe izabrao je, na regionalnom tenderu, srpski ogranak Mmd Corporate PA & PR za svoju agenciju za odnose sa javnošću u Srbiji, Češkoj i Slovačkoj. Zastupanje ovog medijskog brenda, izvršni direktor Mmd-a Kris Dobson prihvatio je kao izazov da sa svojim timom izgradi snažnu poziciju Discoveryja u regionu.
Projekti: Tajni kupac
Beogradska kancelarija Microsofta je u saradnji sa agencijom Adverto Mystery Shopping sprovela projekat tajni kupac. Od oktobra prošle do marta ove godine u 450 preduzeća u Srbiji mereni su: izgled prodajnog prostora i čistoća, izgled prodavaca, njihova komunikacija i ljubaznost, zadovoljstvo kupaca i nivo kvaliteta prodaje MS softvera. Tajni kupci najbolje su ocenili izgled prodajnog prostora i čistoću, u 82 odsto poseta ocena je bila zadovoljavajuća. Najslabiji rezultat ostvaren je u kategoriji kvaliteta prodaje softvera: 52 odsto partnera ispunilo je visok nivo, dok su veći nedostaci zabeleženi kod 20 odsto partnera. Za najboljeg MS prodavca proglašena je Dilektra iz Beograda.
Skupovi: Dan IBIS-SYS-a
IBIS-SYS Siemens company, deo grupacije Siemens Business Services, jednog od najvećih IT servis provajdera u svetu, na svom godišnjem skupu 17. maja predstavio je nova rešenja. Jedno od zapaženijih, za samouslužne terminale, proisteklo je iz partnerstva IBIS-SYS-a sa New Visionom iz Portugala. Ova beogradska kompanija klijentima pruža širok opseg usluga, počev od konsaltinga i dizajna do održavanja. Misija kompanije je, prema rečima generalnog direktora Dragana Stokića, da kreira nove segmente, pre svega tako što će kupcu ponuditi profesionalne usluge, a ne novu opremu. Time bi korisnik usluge unapred znao svoje mesečne troškove i mogao racionalnije da planira poslovanje.
Banke: Cena mera Narodne banke
Piše: OliverRegl, direktorRaiffeisen bank
Nesporno je da je stopa inflacije u Srbiji neprihvatljiva i da zahteva hitnu primenu antiinflacionih mera. Pitanje je koje mere je svrsishodno primeniti, kolika je njihova cena i ko je sve plaća. Zbog nemogućnosti da daljim smanjenjem sopstvenih zarada (ili, u slučaju pojedinih banaka, produbljivanjem poslovnog gubitka) amortizuju troškove sve oštrijih mera monetarne politike, banke su prinuđene da povećaju kamate i na taj način deo opterećenja prenesu na korisnike kredita. To i jeste bio osnovni cilj Narodne banke Srbije, jer povećanje stope obavezne rezerve može da bude svrsishodno – da dovede do smanjenja obima kredita, a posledično i inflacije – samo ukoliko banke povećaju kamatne stope.
Rast kamata pogađa građane, ali daleko više privredu Srbije koja je tek nekoliko godina unazad počela da se razvija u skladu sa tržišnim principima i od početka je konstantno suočena sa problemom finansiranja. Sada kada su joj konačno dostupni povoljni izvori finansiranja, jer na tržištu ima dovoljno banaka spremnih da plasiraju sredstva, troškovi finansiranja se veštački povećavaju, što dodatno ugrožava njenu konkurentnost, a time i izvoznu sposobnost. Naročito su pogođena mala i srednja preduzeća koja ne mogu da se zadužuju u inostranstvu pod povoljnijim uslovima, već su prinuđena da se kreditiraju iz ponude lokalnih banaka, bilo da su one u domaćem ili stranom vlasništvu.
Plasmani koji u zemlju dolaze direktno od banaka iz inostranstva ne podležu obavezi polaganja rezerve kod NBS-a. Na taj način se domaći bankarski sektor, koji je već poneo najveći deo tereta borbe protiv inflacije, dovodi u lošiji položaj u odnosu na banke koje ništa nisu investirale u Srbiji i koje su van kontrole NBS-a.
Osnovni moto, kojim sam se rukovodio u čitavoj svojoj karijeri, pre svega je upornost i organizovanost u radu. Ukoliko posao koji obavljate niste postavili i organizovali na pravi način, bez obzira na svu volju i radnu energiju, rezultat će obavezno izostati. Ako je organizacija pravilna, tim ljudi oko vas skladan i uigran, sve ostalo je samo pitanje vremena i upornosti. Problemi se pojavljuju, i prevazilaze u letu… Materijalni efekat rada je svakako veoma bitan za mene, ali ako u poslu koji obavljam ne nalazim i barem trunku ličnog zadovoljstva, napuštam ga ne razmišljajući.
Extreme
INTEGRACIJA: Najveća mađarska banka OTP kupiće za 177 miliona evra 67 odsto akcija Kulske banke. OTP je već vlasnik Niške banke, a kad završi kupovinu Zepter banke sve tri institucije će objediniti u jednu.
SERTIFIKAT: U celoj klaničnoj industriji Srbije samo Stoko impeks iz Knjaževca zadovoljava sve standarde za izvoz mesa na tržišta EU-a. Dobre izglede da dobiju izvozne sertifikate imaju Juhor iz Jagodine, Big bull iz Bačinaca i Kolbis iz Novog Sada.
KUPOVINA: Austrijska kompanija Bau Holding kupila je 80 odsto akcija Vojvodinaputa iz Pančeva za 5,5 miliona evra.
LIKVIDACIJA: Trgovinski sud u Beogradu pokrenuo je postupak likvidacije Kreditno-eksportne banke, koja već 15 meseci nema dozvolu za rad.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Slično kao u prvoj fazi tranzicije u drugim zemljama Istočne Evrope, veliki dobitnici u Srbiji bili su oni koji su iskoristili privilegovan položaj iz devedesetih. U novije vreme počinje da jača nova preduzetnička klasa koja svoje interese više bazira na tržišnoj privredi, konkurenciji i reformama.
GUBITNICI: Zaposleni u bivšim društvenim i državnim preduzećima u tradicionalnom industrijskom sektoru.
DOBITNICI: U ovom trenutku niko nije dobitnik, ni privreda, ni građani.
GUBITNICI: Svi smo pomalo gubitnici jer nije stvorena prava klima za pokretanje privredne aktivnosti, da firme koje su privatizovane počnu pozitivno da posluju i da zaposle nove radnike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!