Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas
ISPORUKA SVETSKOG TIPA: Generalni direktor Klasa Momir Lazić
Okrugli, tamni „bakin“ od 1,5 kilograma i „beogradski“, hleb istog sastava ali standardnog oblika i težine jednog kilograma, postali su zaštitni znak pekarske industrije Klas. Tako glavne brendove ove beogradske firme predstavlja njen generalni direktor Momir Lazić. „Beograd je konačno dobio svoj hleb, ne samo kroz naziv, već zbog kvaliteta koji zaslužuje da nosi to ime“, kaže za „Vreme“ Momir Lazić. U brendove još ubraja najprodavaniji Klasov hleb, beli, „panonski“, koji druge firme prave pod nazivom „Sava“. Zatim tamni „šumadijski“, pa „zlatiborski“, razne vrste bageta i naročito malu okruglu „Avalu“ od kukuruznog brašna koja na tržištu poprima obeležja hita. Lazić najavljuje četiri nove vrste hleba, kakvog, kako kaže, beogradsko tržište još nije videlo. Klas će dopuniti i program zamrznutog peciva, koji je sada poznat po mini picama, rolnicama sa sirom, viršlom itd., kao i po slatkom danskom pecivu sa punjenjem od višnje, borovnice, vanile… Ipak, ono što Klas izdvaja od drugih proizvođača, osim asortimanom jeste način isporuke i plasmana proizvoda.
NOVI MODEL PRODAVNICE: Klasov objekat u Beogradu
EKOLOŠKAKOLICA: Svaki proizvod Klasa ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. „To je tehnologija u koju smo smelo ušli i, koliko znam, niko je u Srbiji osim nas ne primenjuje“, navodi Lazić. Otvorene gajbe sa hlebom koji usput skuplja prašinu i miris izduvnih gasova iz vozila su, dakle, prošlost. Lazić ističe da je podizanje kulture prodaje podstakao tržni centar Merkator. „Tražio je da uvedemo evropske standarde kvaliteta proizvoda i načina isporuke, mi smo ih ispunili i to nam je pomoglo u razvoju firme.“ Još kaže da ti zahtevi nisu došli „na prazno“, jer Klas je imao razvojni plan. Petogodišnja faza stvaranja „novog Klasa“, kako ga naziva Lazić, završava se ove godine. Do sada je Klas u novu tehnologiju, opremu, vozila, adaptaciju proizvodnog prostora i prodavnica i u uvođenje novih proizvoda uložio oko tri miliona evra. O higijenskim, sanitarnim i tehničkim uslovima rada u pogonima i o kvalitetu proizvoda najbolje svedoči činjenica da je Klas spreman za uvođenje najvišeg evropskog standarda HCCP. Proizvodni prostor u Južnom bulevaru u Beogradu danas liči na apoteku, proizvodnja je gotovo potpuno automatizovana, pa se Klas priprema za drugu fazu razvoja: širenje maloprodajne mreže. „Prodavnice kontejnerskog i drugog zastarelog tipa smo renovirali i specijalizovali, prvenstveno za Klasove proizvode i za prateći asortiman koji traže naši potrošači. Ti objekti su slični onima u razvijenim zapadnim zemljama“, objašnjava Lazić. Klas sada u Beogradu ima 20 savremenih prodavnica, zastakljenih pokretnim vratima, sa istim rasporedom polica, vitrina i frižidera. Dakle, prepoznatljive trgovine. Do kraja godine završiće renoviranje još pet objekata.
BRENDOVI: Deo Klasove korpe
RADNJESAPEKAROM: Te prodavnice liče na prostor sa Klasovim proizvodima u Merkatoru, način isporuke kolicima je takođe isti, a poluproizvodi se peku na licu mesta. „Svaka naša renovirana prodavnica ima peć tako da potrošači nekoliko puta na dan mogu da računaju na tople proizvode. Inače, isporuka počinje u 5.30 ujutru i završava se oko pet po podne, a svaki objekat snabdevamo najmanje tri puta dnevno“, kaže direktor Klasa. Ova firma sa 290 zaposlenih (sa trgovinom) raspolaže proizvodnim kapacitetom od 40 tona na dan, ali sada proizvodi oko 28 tona robe, pa će verovatno odgovoriti na sve veće zahteve domaćeg tržišta, ali i na zahteve susednih zemalja za izvoz smrznutih proizvoda. Klas sada snabdeva Merkator (u Beogradu i Čačku), C market i druge velike trgovinske lance, svoje prodavnice i privatne zanatske radnje, a za partnera mu se nude i privatne pekare. Pre desetak dana Klas je kupio Žitoproduktovu pekaru u Bačkoj Palanci tako da sad snabdeva i ovo mesto, a sve je prisutniji i na novosadskom tržištu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti
Koliko je Nikola Jokić bitan za igru reprezentacije Srbije? Sa njim na terenu Srbija je bila u potpunom rezultatskom egalu (81:81), dok je periode sa Jokićem na klupi protivnik iskoristio da napravi neverovatnu razliku (3:29)
Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda
Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope
Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratona na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani
Prošlog petka u zoru, onog jutra pred sad već mitsko otvaranje pariskih OI 2024, tri od četiri glavna kraka brzih pruga francuske železnice našla su se “izbačena iz koloseka”. Razlog: serija veoma koordinisanih aktova sabotaže. Istraga je u toku i ide u nekoliko pravaca. Da li je u pitanju delo ultralevičarskih militanata? Ili se iza svega možda krije “strani faktor”?
Šta to Olimpijske igre već 2800 godina pokreću u ljudima? Zašto jedan Lebron Džejms posle svega hoće i olimpijsko odličje? A Novak Đoković, koji je osvojio sve što se osvojiti može, plače kao dete zbog toga što je osvojio zlato na Olimpijadi. Zašto, čoveče?
Umesto da je zaštiti, Ministarstvo informisanja se priključilo hajci režimskih tabloida na Tamaru Skrozzu. Ministar Dejan Ristić je nastavio tamo gde je Dragan J. Vučićević privremeno stao, sve u duhu režimskih tabloida
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!