Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas
ISPORUKA SVETSKOG TIPA: Generalni direktor Klasa Momir Lazić
Okrugli, tamni „bakin“ od 1,5 kilograma i „beogradski“, hleb istog sastava ali standardnog oblika i težine jednog kilograma, postali su zaštitni znak pekarske industrije Klas. Tako glavne brendove ove beogradske firme predstavlja njen generalni direktor Momir Lazić. „Beograd je konačno dobio svoj hleb, ne samo kroz naziv, već zbog kvaliteta koji zaslužuje da nosi to ime“, kaže za „Vreme“ Momir Lazić. U brendove još ubraja najprodavaniji Klasov hleb, beli, „panonski“, koji druge firme prave pod nazivom „Sava“. Zatim tamni „šumadijski“, pa „zlatiborski“, razne vrste bageta i naročito malu okruglu „Avalu“ od kukuruznog brašna koja na tržištu poprima obeležja hita. Lazić najavljuje četiri nove vrste hleba, kakvog, kako kaže, beogradsko tržište još nije videlo. Klas će dopuniti i program zamrznutog peciva, koji je sada poznat po mini picama, rolnicama sa sirom, viršlom itd., kao i po slatkom danskom pecivu sa punjenjem od višnje, borovnice, vanile… Ipak, ono što Klas izdvaja od drugih proizvođača, osim asortimanom jeste način isporuke i plasmana proizvoda.
NOVI MODEL PRODAVNICE: Klasov objekat u Beogradu
EKOLOŠKAKOLICA: Svaki proizvod Klasa ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. „To je tehnologija u koju smo smelo ušli i, koliko znam, niko je u Srbiji osim nas ne primenjuje“, navodi Lazić. Otvorene gajbe sa hlebom koji usput skuplja prašinu i miris izduvnih gasova iz vozila su, dakle, prošlost. Lazić ističe da je podizanje kulture prodaje podstakao tržni centar Merkator. „Tražio je da uvedemo evropske standarde kvaliteta proizvoda i načina isporuke, mi smo ih ispunili i to nam je pomoglo u razvoju firme.“ Još kaže da ti zahtevi nisu došli „na prazno“, jer Klas je imao razvojni plan. Petogodišnja faza stvaranja „novog Klasa“, kako ga naziva Lazić, završava se ove godine. Do sada je Klas u novu tehnologiju, opremu, vozila, adaptaciju proizvodnog prostora i prodavnica i u uvođenje novih proizvoda uložio oko tri miliona evra. O higijenskim, sanitarnim i tehničkim uslovima rada u pogonima i o kvalitetu proizvoda najbolje svedoči činjenica da je Klas spreman za uvođenje najvišeg evropskog standarda HCCP. Proizvodni prostor u Južnom bulevaru u Beogradu danas liči na apoteku, proizvodnja je gotovo potpuno automatizovana, pa se Klas priprema za drugu fazu razvoja: širenje maloprodajne mreže. „Prodavnice kontejnerskog i drugog zastarelog tipa smo renovirali i specijalizovali, prvenstveno za Klasove proizvode i za prateći asortiman koji traže naši potrošači. Ti objekti su slični onima u razvijenim zapadnim zemljama“, objašnjava Lazić. Klas sada u Beogradu ima 20 savremenih prodavnica, zastakljenih pokretnim vratima, sa istim rasporedom polica, vitrina i frižidera. Dakle, prepoznatljive trgovine. Do kraja godine završiće renoviranje još pet objekata.
BRENDOVI: Deo Klasove korpe
RADNJESAPEKAROM: Te prodavnice liče na prostor sa Klasovim proizvodima u Merkatoru, način isporuke kolicima je takođe isti, a poluproizvodi se peku na licu mesta. „Svaka naša renovirana prodavnica ima peć tako da potrošači nekoliko puta na dan mogu da računaju na tople proizvode. Inače, isporuka počinje u 5.30 ujutru i završava se oko pet po podne, a svaki objekat snabdevamo najmanje tri puta dnevno“, kaže direktor Klasa. Ova firma sa 290 zaposlenih (sa trgovinom) raspolaže proizvodnim kapacitetom od 40 tona na dan, ali sada proizvodi oko 28 tona robe, pa će verovatno odgovoriti na sve veće zahteve domaćeg tržišta, ali i na zahteve susednih zemalja za izvoz smrznutih proizvoda. Klas sada snabdeva Merkator (u Beogradu i Čačku), C market i druge velike trgovinske lance, svoje prodavnice i privatne zanatske radnje, a za partnera mu se nude i privatne pekare. Pre desetak dana Klas je kupio Žitoproduktovu pekaru u Bačkoj Palanci tako da sad snabdeva i ovo mesto, a sve je prisutniji i na novosadskom tržištu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!