Javni dug Srbije premašio je 12 milijardi dolara. Od toga je unutrašnji dug 5,3 milijarde, a najveći je za staru deviznu štednju – 4,3 milijarde
ATRAKTIVNA PONUDA: Zgrada banke i…
Akcije: Intesa uz keš kredit poklanja telefon
Laki keš gotovinski kredit jedan je od najtraženijih proizvoda Banca Intesa Beograd. Razlog velikog interesovanja građana je jednostavna i brza procedura: nisu potrebni žiranti, učešće, administrativne zabrane, a ne obračunava se ni naknada za obradu kreditnog zahteva. Kredit se odobrava u iznosu od 300 do 5000 evra, rok otplate je od 12 do 60 meseci, uz depozit od 20 odsto koji se obezbeđuje iz kredita. Efektivna kamata kreće se u rasponu od 17,48 do 23,84 odsto na godišnjem nivou na ostatak duga, sa valutnom klauzulom u evrima. Za podnošenje zahteva za odobrenje kredita potrebna je samo lična karta, a odgovor se dobija u roku od pola sata. Nakon toga klijent u roku od 24 sata može imati novac na svom računu. Svi koji realizuju Laki keš do 10. jula na poklon će dobiti atraktivan telefon italijanske marke „kenobi“.
…i poklon
Izvoz: Tarkett u maju zaradio dva miliona evra
Samo u maju, fabrika parketa Tarkett iz Bačke Palanke izvezla je robu u vrednosti preko dva miliona evra na tržišta Rusije, Ukrajine i Zapadne Evrope. Ove godine Tarkett planira proizvodnju 1,2 miliona kvadrata parketa, a više od 95 odsto namenjeno je izvozu, što dodatno svedoči o kvalitetu proizvoda.
Tarkett je najsavremenija fabrika parketa u Evropi. Otvorena je u junu prošle godine a u njenu izgradnju uloženo je preko 15 miliona evra. Zapošljava oko 250 radnika koji mesečno proizvedu preko 90.000 kvadrata višeslojnog parketa. Ova vrsta proizvoda je novitet na domaćem tržištu – parket je fabrički lakiran sedam puta i izuzetno je dugotrajan, sa garancijom od 30 godina.
Donacije: IT kabinet u Boru
Američki ambasador u Beogradu Majkl Polt otvorio je u Mašinsko-elektrotehničkoj školi u Boru nov računarski kabinet, koji je zajednička donacija Ambasade SAD, Microsofta i Telekoma Srbija. Ovim projektom zapravo je obezbeđeno 50 računara za uspostavljanje tri kabineta za potrebe Mašinsko-elektrotehniške škole, Gimnazije „Bora Stanković“ i Tehničkog fakulteta. Ambasada je poklonila svoje polovne računare, Microsoft licence za windows i office programe i trening za nastavnike, dok je Telekom omogućio povezivanje IT kabineta na internet i poklonio jednogodišnju pretplatu.
Dizajn: Nov omot brenda
Požarevački koncern zdrave hrane Bambi odnedavno prodaje svoj brend – keks plazmu u novom pakovanju. Kao rezultat višemesečnog rada na definisanju ključnih vrednosti brenda, plazma se pojavila u omotu na kojem je glavni motiv srpski krajolik obasjan suncem. U kompaniji to tumače kao simbol topline, optimizma i sigurnosti.
Investicije: Bolji alati
Vranjski Alfa plam pustio je u pogon novu alatnicu i tako rešio problem uskog grla u proizvodnji. U hali na 1350 kvadrata sada su objedinjeni proizvodnja i održavanje alata, tako da metalci Alfa plama sada brže i kvalitetnije prave alate, a time i finalne proizvode – peći i šporete. U alatnicu je firma uložila 30 miliona dinara sopstvenih sredstava, što je deo ukupne investicije od sto miliona dinara za izgradnju novog proizvodnog i skladišnog prostora.
Projekti: Ugovor s premijerom
Fabrika automobila Zastava pregovara sa Fiatom o proizvodnji novog automobila ove italijanske kuće u kragujevačkim pogonima. Reč je o potpuno novom modelu za koji kreatori tvrde da će po kvalitetu i ceni na tržištu Istočne Evrope konkurisati rumunskoj daciji. U Zastavi su uvereni da će dobiti posao, zbog jeftinije radne snage i nižih troškova transporta nego što su u Italiji. Ipak, predlažu da predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica ode u Fiat i potpiše ugovor, da bi se postigao isti efekat kao kad je to uradio češki premijer u Koreji da bi dobio posao sa Hyundaijem. U tom slučaju, smatra rukovodstvo Zastave, šansa bi pre bila ostvarena.
Banke: Podsticaj agraru
Agrobanka, najstarija domaće banka, za kratko vreme prevalila je put od banke u C grupi do vodećih u zemlji. Danas ima 820 zaposlenih u poslovnoj mreži od preko sto filijala i ekspozitura, preko 50.000 klijenata, 200.000 štediša… Posebno smo ponosni na kreditno podsticanje agrarne proizvodnje. Najbolja potvrda da smo uradili veliki posao je preko šest hiljada programa u agraru koje smo finansirali. Svoju misiju agrarne banke nastojimo da održimo i u ovim tranzicionim vremenima jer smo svesni da je agrar velika šansa Srbije. U toj šansi vidimo i ulogu Agrobanke kao važnog faktora za podršku razvoju agrarne proizvodnje i infrastrukture, sa posebnim akcentom na selo. Agrobanka ne nudi svojim klijentima samo minuse na tekućim računima i skupe potrošačke kredite, već kreditiranje realne proizvodnje, izvoza, opreme, kao i infrastrukturnih potreba naših klijenata. Prošle godine smo samo privredi, najviše agrarnoj, plasirali oko sto miliona evra, ove godine će sredstva biti daleko veća. Za izvoz jagodičastog voća našim klijentima ćemo u ovoj godini plasirati oko 15 miliona evra. To je i osnovni razlog da sve što vredi na područjima koja pokrivaju naše filijale sarađuje sa Agrobankom. Sva prikupljena sredstva od štednje građana i depozita privrede Agrobanka, uvećana, vraća za razvoj privrede i infrastrukture kraja iz koga i potiču. A da se radi o značajnim sredstvima potvrđuje i podatak da je devizna štednja građana samo u ovoj godini porasla za preko 12 miliona evra. To je rezultat poverenja štediša u Agrobanku, ali i veoma stimulativnih kamata na oročenu štednju koje se kreću do 7,5 odsto na godišnjem nivou.
Da putem svojih proizvoda, usluga i načina rada postanemo omiljeni i najcenjeniji proizvođač piva, prevazilazeći pri tom očekivanja naših potrošača, poslovnih partnera, zaposlenih i društvene zajednice. Posvećenost stalnom iznalaženju novih i kreativnih načina da se približimo ciljnim grupama, poštujući pri tom najviše standarde kvaliteta, kako proizvoda tako i usluga.
Po meni, svi menadžeri Carslberg Serbia treba da usvoje reči P. Druckera – “ Svrha kompanije je da omogući običnim ljudima da učine neobična dela.“
Extreme
NAJVEĆA: Belgijske kompanije nameravaju da u Beogradu podignu zgradu visine 330 metara, najvišu u Evropi, a po ugledu na Atomium u Briselu. Zgrada će koštati 250 miliona evra.
STEČAJ: Imovinu tri firme u stečaju, beogradskog Hepok prometa, vranjske Koštane i Svobode iz Dimitrovgrada, država je prodala na licitaciji za 45 miliona dinara.
ISTRAŽIVANJE: Kanadska kompanija Dandi počela je da istražuje ležišta bakra, zlata i drugih metala na području Crnog vrha kod Bora, i to iz helikoptera. Za snimanje terena sa visine od 70 metara Dandi koristi najmoderniju i najskuplju tehnologiju za istraživanje metala.
BANKE: Do kraja ovog leta biće privatizovane Vojvođanska, Panonska i Kredi banka.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Kombinacija političkih struktura nasleđenih iz vremena socijalizma (koje su se malo konvertovale) i grupe novokomponovanih partija tzv. demokratske provenijencije, koja im se pridružila. Oni su jedini dobitnici, jer od 1987. gotovo nijedan političar se nije okliznuo.
GUBITNICI: Tranzicija koja mora da se dešava u interesu građana, nastavila je da se dešava u interesu političara.
KaćaLazarević, vlasnicafirmeAlkanekretnine: Kopoštenoradi – gubi
DOBITNICI: Svi koji su dobili političke funkcije, a uz funkcije silne beneficije: članstvo u upravnim odborima, poslovne informacije o preduzećima do kojih obični građani teško dolaze, mogućnost da forsiraju privatne firme itd. Kad bi postojala evidencija o imovini funkcionera, bilo bi zanimljivo videti kad su postali dobitnici.
GUBITNICI: Samo oni koji pošteno rade svoj posao, plaćaju porez i ne bave se politikom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su pobedili u 22 grada, a SNS u svega dva. Bivša vladajuća partija zadržala je pak ogromnu većinu na Kosovu i u zatvorima. Štaviše, u zatvorima (gde su osvojili 66 odsto) broj glasova im je porastao u odnosu na 2023. godinu. Pojedini cene da do sledećih izbora taj procenat može skočiti i do 90 odsto. Zatim, u Novom Pazaru, SL je osvojio 38,7 odsto glasova, čime je ostvario bolji rezultat od stranke Rasima Ljajića za 18 odsto, a od Aleksandra Vučića za 20 odsto, što je značajan pokazatelj toga da je, između mnogih drugih, prevazišla i etničke i lokalne podele, koje su mnogi političari namerno gajili
Istraživanja pokazuju da je prava noćna mora promeniti sistem vlasti koji se zasniva na kontroli celog društva, od pravosuđa, preko regulatornih tela i državnih preduzeća, sve do mreža subjekata koji upravljaju javnom imovinom, a nalaze se izvan neposredne kontrole vlade. Ne zaboravimo da je vučićizam prodro do kontrole javnih toaleta
Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice
“Instrukcije komandanata bile su da se spreme za odbranu institucija po svaku cenu”, kaže za “Vreme” Spasoje Vulević, koji navodi da je u izbornoj noći bilo angažovano oko 4000 policajaca. Govori o tome kako je izbegnut sukob sa građanima, šta je preko policijske radio-veze čuo 15. marta i zašto je odbio da SAJ izvede na blokade. Upozorava da se ne sme ponoviti greška posle 5. oktobra i da bez ozbiljne lustracije nema reforme policije
Dok izborni pobednici ne preuzmu dizgine, odlazeći režim drži razne poluge moći i ima vremena da još krade i zametne tragove. Naprednjaci u deluziji čak tvrde da će biti obična opozicija. Ali, ništa od toga neće im proći glatko
Po Vučićevom dolasku na vlast otprilike pola Demokratske stranke prešlo je na mračnu stranu i mora im se priznati da su se, kao pravi konvertiti spremni da iskažu tvrdu lojalnost, naročito istakli. Evo Gorana Vesića, na primer. Ili onog ambasadora u Americi Dragana Šutanovca. O Nebojši doktoru Krstiću da i ne govorimo. Sada se, kao što vidimo, prvi preporučio – ni manje ni više – Milorad Dodik lično
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.