Verujući da će Beograd u dogledno vreme postati regionalni ekonomski centar, naša kompanija se odlučila za investiranje u gradnju prvog biznis parka na Balkanu, kaže generalni direktor Gili Dekel
SIGNAL ZA INVESTIRANJE U SRBIJU: Gili Dekel
Na prostoru starog aerodroma u Novom Beogradu niče prvi biznis park u Srbiji, ali i u ovom delu Balkana. Na ulazu je postavljen avion tipa „orao“, zajednički simbol minulih decenija na ovom terenu (stari aerodrom je bio izgrađen 1922) i novog ekonomskog centra Airport City Belgrade (ACB). Iza ovog projekta stoji multinacionalka Africa-Israel i građevinska kompanija Tidhar, koje imaju jasan koncept da u Srbiju privuku iste velike kompanije koje posluju u okviru centra Airport City „Ben Gurion“ u Tel Avivu. Izgradnja biznis parka počela je 2001. godine i do sada su završene dve zgrade sa oko 20.000 kvadrata poslovnog prostora u koje su Africa-Israel i Tidhar do sada uložili više od 20 miliona evra. Vrednost celog ACB centra iznosiće približno 120 miliona evra i kada bude završen prostiraće se na oko 120.000 kvadrata.
Ovo direktno strano ulaganje u Srbiju, OECD je proglasio za najbolju greenfield investiciju u Jugoistočnoj Evropi u 2006.
Investitor je izgradnju centra poverio uglavnom domaćim preduzećima, među kojima su „Ratko Mitrović“, Nisal i Mašinoprojekt. Za uvoz materijala takođe je angažovao domaće firme. U izgradnji ovog velelepnog kompleksa svakodnevno učestvuje oko 200 ljudi.
NAJVEĆALOKACIJA: PR savetnik Airport City Belgradea Marina Deleon govori za „Vreme“ da biznis park znači da, osim kancelarijskog prostora, korporativni klijent može na jednom mestu da dobije sve propratne sadržaje i usluge koje bi mu pomogle da efikasnije obavlja svoj posao. To znači da će, objašnjava Deleon, poslovni prostor biti oplemenjen tako da ne bude šturo kancelarijski, gde će klijent da završi posao, a sve ostalo će morati da obavlja na nekom drugom mestu. „Koncept biznis parkova je zamišljen tako da se ljudi osećaju prijatno u prostoru u kom rade, što treba da ih podstakne na veću poslovnu efikasnost. Zato se prilikom izgradnje biznis parkova ulažu veliki napor i novac u ambijentalno uređenje, pa svi parkovi imaju divne travnjake, dosta radnji, kafića, restorana i mnoge druge prateće delatnoste koje idu uz biznis“, kaže Deleon.
Ovakav koncept biznis parkova, inače, započeo je osamdesetih godina u Engleskoj i SAD, a tvorac beogradskog projekta, arhitekta Džefa Torpa, jedan je od inicijatora tog koncepta u svetu. Kako se ideja biznis parkova razvijala, tako su potrebe kompanija koje su ih koristile rasle, pa danas u raznim zemljama, recimo u Americi i Izraelu, različito izgledaju.
GRAD U GRADU: Maketa novobeogradskog Airport Cityja
Zajedničko za izraelski Airport City „Ben Gurion“ i novobeogradski je da se nalaze na glavnim saobraćajnim arterijama, koje su odlična veza do velikih aerodroma. Za naš City investitori tvrde da ima najbolju poziciju u celoj Srbiji, udaljen je 900 metara od autoputa E-75 i desetak minuta vožnje od međunarodnog aerodroma „Nikola Tesla“. Za razliku od izraelskog parka u kojem su zgrade uglavnom raštrkane, beogadski će imati urbaniji izgled i predstavljaće pravi grad u gradu (CitywithintheCity), što i jeste glavni slogan ovog poslovnog kompleksa. Marina Deleon kaže da biznis parkovi nikada ne nastaju na mestima gde su velike saobraćajne gužve i gde nema dovoljno mesta za parking.
„Posle oktobarskih promena, izraelski investitori počeli su da razmišljaju o ulaganju u Srbiju i tražili su najveću moguću slobodnu lokaciju. Slučajnost je da je najveća raspoloživa lokacija u gradu za Airoport City Belgrade bila baš ova – gde se nalazio stari aerodrom. Avion koji se nalazi na ulazu u park je „orao“ koji smo dobili od Muzeja vazduhoplovstva, a ideja naše saradnje je da trajno sačuvamo identitet mesta – starog aerodroma sa koga su od davne 1922. pa do šezdesetih godina poletali avioni, sve dok nije otvoren novi aerodrom u Surčinu. Zato smo vraćanjem jednog od eksponata na njegovo staro mesto oživeli istoriju ove zaboravljene lokacije, koja je istovremeno postala i deo naše priče.“
Jedna od veoma važnih stvari za biznis parkove jeste stalno održavanje vrhunskog kvaliteta prostora. Zato će posebna kompanija održavati prostor, a telekomunikacije i obezbeđenje biće bolji nego na drugim mestima. Poslovni prostor klase A neće se prodavati, nego davati u dugoročni zakup. Predviđena je i skora izgradnja hotela koji će zaokružiti ovu korporativnu priču.
„Činjenica je da je u svetu efikasnost ljudi koji rade u ovako uređenim celinama mnogo veća nego u klasičnom poslovnom ambijentu, jer ne moraju da razmišljaju o raznim stvarima koje bi ih vukle na drugi kraj grada. Ako tome dodate zadovoljstvo radnika, onda će koncept ACB-a sigurno privući velike kompanije, koje su naša primarna meta. Računamo na to da uspešni poslovni ljudi teže da rade u okruženju jednako uspešnih ljudi“, ističe Marina Deleon.
BREND: Airport City Belgrade neće biti specijalizovan poslovni park za određene vrste kompanija, već će se odlikovati šarolikošću. Tako je HVB banka već premestila svoju centralu u ovaj park i koristiće 4300 kvadratnih metara. Sledeći „stanar“ biće poznata multinacionalka Unilever, čiji menadžeri već poznaju prednosti poslovanja u biznis parku u Tel Avivu.
Generalni direktor ACB-a Gili Dekel očekuje da će ovaj park biti benefit za Beograd, jer Beograd ovako nešto nije imao. Posle proglašenja Beograda za grad budućnosti Jugoistočne Evrope od strane časopisa „Fajnenšel tajms“ i ustoličenja Srbije za tržište meseca u januaru 2006. od strane američkog ministarstva trgovine, jasno je da izraelski investitori imaju dobru predstavu o tome da se u Srbiji može zaraditi. U vezi sa tim su i očekivanja Dekela da Beograd i Srbija mogu u dogledno vreme da postanu regionalni ekonomski centar. Međutim, kako za „Vreme“ objašnjava Dekel, dalja brzina izgradnje parka zavisiće od tražnje kompanija, a to je opet vezano za makroekonomska kretanja i političku stabilnost u smislu stvaranja povoljnog ambijenta za investiranje.
„Kada smo se odlučili pre nekoliko godina da započnemo ulaganja u Srbiji, imali smo viziju Beograda kao regionalnog centra. To se nije promenilo i dalje verujemo u potencijal ovog grada i zato smo ušli u dugoročnu investiciju. Svaka kompanija koja ima određenu težinu, dobiće jasan signal za investiranje u Srbiju ako u njoj postoji biznis park iza kojeg stoje imena kakva su Africa-Israel i Tidhar. Kada nekom ko je poslednjih godina poslovao u Izraelu kažete da se u Beogradu razvija isti koncept kao što je Airport City „Ben Gurion“, onda će on već sam taj koncept smatrati brendom“, kaže Dekel.
Dekel, međutim, navodi da je osnovni problem u oblasti nekretnina u Srbiji to što naši zakoni ne dopuštaju vlasništvo nad zemljištem, što je prepreka za mnoge inostrane investitore kada odlučuju da li da ulažu na ovim prostorima.
„Airport City Belgrade nije imao problem sa podrškom političkih struktura ni na jednom nivou, ali činjenica je da je procedura dobijanja građevinskih dozvola još spora i komplikovana. S druge strane, zakonski osnov koji ne dozvoljava vlasništvo nad zemljištem nije idealan za strana ulaganja“, navodi Dekel.
Na pitanje da li bi u trenutnim okolnostima Srbija bila njegov izbor za ulaganje, Dekel odgovara: „Veliki investitori računaju na dugoročan profit i u tom kontekstu mi i dalje vidimo Srbiju i Beograd kao dobro mesto za naša ulaganja, što nas je u prvom momentu opredelilo za vaš grad.
Istina je da su u mnogim zemljama u okruženju, na primer, zemljište i gradnja jeftiniji, da je proces dobijanja dozvola brži i jednostavniji, što se na kraju odražava na cenu prostora, koja je znatno manja nego u Srbiji.
Ipak, Gili Dekel kaže: „Koncept biznis parka znači da smo u stanju da izdržimo faznu gradnju, a tempo svoje izgradnje baziramo na potražnji za našim poslovnim prostorom. Investitori koji su jaki kao mi traže rezultate na duže staze i mi vidimo svoje mesto na ovom tržištu u budućnosti.“
Ko je Africa-Israel
Kompanije Africa-Israel i Tidhar posluju u Izraelu i širom sveta. Firmu Africa-Israel osnovali su pre 70 godina jevrejski investitori u Južnoj Africi. Spada među deset najvećih multinacionalnih kompanija u Izraelu, čija se vrednost na berzi procenjuje na oko 2,6 milijardi dolara. Njen osnovni posao su nekretnine, koje gradi u SAD, Velikoj Britaniji, Rusiji, Ukrajini, Češkoj i Bugarskoj. Ova multinacionalka poseduje i lanac hotela Holiday Inn u Izraelu, vlasnik je naftne kompanije Fina, ima čeličane i bavi se telekomunikacijama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Populističke mere, koliko god se Vučić upinjao, nemaju šanse. I to što sada deluje da je on u ofanzivi i da se konsolidovao, daleko je od istine. Kako može da bude konsolidovan čovek koji jednom rukom nudi kuću za sto evra, a drugom pokazuje policiji znak da bez milosti nasrće na građane
“Nakon petooktobarskih promena napravili smo brojne propuste. To se ne sme ponoviti. Moraju se pokrenuti postupci, utvrditi odgovornost i sankcionisati svi oni koji su činjenjem ili nečinjenjem doveli do sadašnje situacije. Za nečinjenje moraće odgovarati svi oni koji su pasivno posmatrali, a nisu smeli, pokušaj jednog čoveka da protivustavnim sredstvima uzurpira celokupnu vlast”
Posledice po društvo već su tu – institucije su paralisane, pravde nema, a mnogi ne vide ni privid svetlije budućnosti u ovakvom sistemu. Ipak, paradoksalno, ova represija rađa i novi talas solidarnosti i otpora. Uprkos hapšenjima, pokret protesta se ne gasi, već prilagođava: studenti mesecima istrajavaju u kreativnim oblicima otpora, od blokade fakulteta i ulica do performansa koji osvajaju podršku javnosti. Solidarnost među različitim društvenim grupama – učenicima, roditeljima, nastavnicima, advokatima – sve je jača, jer mnogi u hapšenjima prepoznaju nepravdu koja već kuca i na njihova vrata
Ko peva zlo ne misli! Srbija je u skladu sa svojom neutralnom politikom, odlučila da učestvuje na ovogodišnjem izdanju festivala Intervizija u Moskvi, koji je oživljen kao alternativa Evrosongu, na kojem je Rusiji zabranjeno učešće. Ovaj festival šezdesetih godina okupljao je izvođače sa “one” strane Gvozdene zavese, osamdesetih se samougasio, da bi danas postao muzički BRIKS, odnosno pokušaj da se u svemu pronađe alternativa “kolektivnom Zapadu”, kako se to govori na našim ТV kanalima.
“Zašto mi, građani ove neproglašene diktature, pristajemo da mesecima sedimo u kolonama automobila zaobilazeći Ćacilend, koji nam se ruga u lice svojim besmislom i primitivizmom? Zašto živimo, drugujemo, razgovaramo sa bilo kojim pripadnikom policije i specijalnih jedinica koji nemilosrdno tuče studente i građane? Zašto ne koristimo beskrajne mogućnosti građanske neposlušnosti koje su nam na raspolaganju”
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!