img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kecskeméti Nemzetközi Repülőnap 2007

Nebeske vratolomije

15. avgust 2007, 17:54 Igor Salinger
Copied

Letačkim programom dominirali su švedski borbeni avioni "gripen"; ne toliko po atraktivnosti prikazanog letenja već po brojnosti i činjenici da su Šveđani nastupili skoro kao da su na svom terenu, više nego zadovoljni isporukama Češkoj i Mađarskoj koje su počele pre dve, odnosno jedne godine

Za „Vreme“ iz Kečkemeta

Na aerodromu pored Kečkemeta prošli vikend održan je ako ne najveći, onda siguirno jedan od najvećih aeromitinga ove godine u kontinentalnoj Evropi. Za razliku od sajmova avijacije o kojima je „Vreme“ ranije pisalo, ovakvi aeromitinzi imaju za cilj zabavu najširih narodnih masa, prikazivanje vazduhoplova i veština upravljanja, kako okupljenim gledaocima tako i međusobno između samih avijatičara – na mađarskom aeromitingu nastupili su učesnici iz Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Poljske, Rumunije, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske, Francuske, Španije, Holandije, Belgije, Švedske, Nemačke, Danske, SAD…, naravno, zemlje domaćina.

O veličini manifestacije govori i podatak da je, kako bi se ublažio saobraćajni haos, 60 hektara polja u okolini pretvoreno u parking prostor – oni najuporniji počeli su sa okupljanjem već u svitanje kako bi osigurali mesto. Što automobilom, što javnim prevozom ili u ravnici neizostavnim biciklima, peške ili avionom (recimo, „red bul“ putničkim VIP avionom), prema prvim procenama kroz aerodrom je za dva dana prošlo oko 100.000 posetilaca i gostiju.

Letačkim programom dominirali su švedski borbeni avioni „gripen“; ne toliko po atraktivnosti prikazanog letenja već po brojnosti i činjenici da su Šveđani nastupili skoro kao da su na svom terenu, više nego zadovoljni isporukama Češkoj i Mađarskoj koje su počele pre dve, odnosno jedne godine. Dobrim delom zahvaljujući uvođenju „gripena“ u naoružanje kao kulminacije – barem što se tiče avijacije – političkih, ekonomskih i reformi oružanih snaga, ove dve nekadašnje članice Varšavskog pakta vrlo brzo su uspele da „uhvate“ priključak u – i na srpskim prostorima toliko željene – evroatlantske (čitaj NATO) integracije. Pet mađarskih „gripena“ u formaciji učestvovalo je u preletu na otvaranju aeromitinga, a tokom programa samostalne nastupe prikazali su švedski, češki i, naravno, opet domaći piloti na istom avionu. „Gripen“ je u jeku kampanje za prodaju aviona i u drugim zemljama regiona koje su pokazale interesovanje da obnove avijaciju pa nije za čuđenje što su predstavnici „gripena“ iz Hrvatske doveli kao svoje goste grupu novinara kako bi im pokazali mađarsko i češko zadovoljstvo proizvodom koji nude pod sloganom „Krila vaše nacije“ („Wings or your nation“).

Najatraktivnije nastupe na aeromitizima nesumljivo imaju akrobatske grupe koje prikazuju letačko umeće i kvalitet pilotske obuke – kako su uglavnom u sastavu oružanih snaga to znači „vidi kako dobre pilote imamo“ – ali i radi direktne ili indirektne državne promocije. Kako sažeto stoji na internet stranicama turske akrogrupe: „…da predstavlja Tursku u inostranstvu, da doprinosi efikasnosti i disciplini u turskom vazduhoplovstvu, da jača veru naroda u tursko vazduhoplostvo i da poveća zanimanje za vazduhoplovstvo kod mladih ljudi u Turskoj.“ Program je tako napravljen da gledano sa zemlje posmatraču zastaje dah i neretko se čini da će se avioni sudariti, pogotovu prilikom mimoilaženja velikim brzinama – koje se sabriraju tako da jedan avion u odnosu na drugi leti i preko 1500 kilometara na čas. Upravljanje avionom u akrobatskom letenju zahteva izuzetnu psihofizičku kondiciju i pilotsko umeće tako da nije za čuđenje što se piloti koji ga praktikuju smatraju najboljim od najboljih. Čast da nastupi kao prva od čak pet akrobatskih grupa u Kečkemetu pripala je grupi Zvezde iz Novog Sada, na avionima „galeb G-2“ (vidi okvir). Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nastupilo je sa grupom Krila oluje sa pet školskih aviona „pilatus PC-9“, koji se koriste u Zadru za obuku pilota. Jedna od osobenosti grupe, nazvane u slavu vojne akcije koja je slomila ono što se nekada nazivalo Republika Srpska Krajina jeste i desni pratilac, Osiječanka satnica Dijana Doboš – jedna od retkih žena pilota u akrobatskim grupama ratnih vazduhoplovstava. Da su pripadnici HRZ-a uzeli za ozbiljno (i) promociju svoje domovine pokazali su mahanjem državnom zastavom u kabini aviona posle nastupa na zadovoljstvo fotoreportera kao i turističkim prospektima, mapama, i kesicama lavande sa natpisom „Croatia“ koji su se mogli dobiti u njihovom šatoru. Za razliku od ostalih grupa koje lete uglavnom u avionima za obuku, turska grupa Turkiš stars nastupa na borbenim „tajgerima“ u veoma atraktivnom programu sa osam aviona. Vođa grupe je Ahmet Kanat, pilot sa preko 4200 sati leta. Od nadahnutog komentatora se na tipičnom bliskoistočnom engleskom moglo čuti da Turci imaju najzgodnije pilote na svetu, ali i da u nekim figurama ti isti piloti trpe operećenja kao da teže 400 kilograma. Verovatno najbolji utisak ostavila je francuska akrogrupa Patroli d Frans, na osam školsko-borbenih aviona „alfa džet“. Francuzi prvi deo programa izvode u formaciji od osam aviona, menjajući njihov međusobni raspored „u hodu“, penjanju i zaokretima, a specijalitet za posetioce je prevrtanje oko svoje ose pojednačnih aviona što tokom leta u grupi izgleda prilično zapanjujuće, kao i mimoilaženje dva para aviona na maloj visini. Dodajte tome gust „dim“ u bojama francuske trobojke, komentar ženskim glasom (dama je plavuša, ali to nema veze) sa jakim francuskim akcentom i prikladno izabranu muziku i – voila! – prvorazredni ugođaj čak i za one koji nisu fanovi avijacije.

Pored akrobatskih grupa i već pomenutih „gripena“, nebom iznad Kečkemeta grmeli su i mađarski „migovi-29“, belgijski, španski i holandski, kao i ne tako bučni i silni no ništa manje zanimljivi „oldtajmer“ avioni poput restauriranog sovjetskog „lavočkina“, češkog „delfina“ i aviona iz „red bull“ kolekcije u kojoj leti i primerak putničkog „DC-6B“, koji je nekad bio u sastavu RViPVO SRFJ, a poznat je i kao „Titov avion“ jer je korišćen za prevoz nekadašnjeg vrhovnog komandanta.

Zvezde na galebovima

Iz Srbije na aeromitingu učestvovala je akrobatska grupa „Stars“ iz Novog Sada koja leti na četiri bivša vojna aviona „Galeb G2“. „Zvezde“ su oba dana izvele svoj program, u nedelju po veoma lošem vremenu, možda ne toliko atraktivan kao njihove kolege sa mnogo „jačim mašinama“, ali precizno izveden i nimalo nezanimljiv. U jednom delu nastupa solista grupe Dragan Zlokas leteo je tzv. pijani let, prolazeći u nepravilnoj putanji gore-dole ispod ostatka grupe koja je letela iz suprotnog smera; figura koja je svojstvena italijanskoj grupi „freće trikolori“. Među izloženim avionima za razgledanje našao se još jedan „galeb“ oldtajmer, kao i „kraguj“ aerokluba Galeb iz Beograda, sve sa (uglavnom) autentičnim bojama i oznakama petokrakama SFR Jugoslavije, kao i „bičkraft“ koji je došao kao podrška „Zvezdama“. Delegacija Vojske Srbije na aeromitingu imala je dvadesetak članova, a u letačkom delu programa nastupili su piloti Sektora za letna ispitivanja majori Saša Grubač na „supergalebu“, i Miodrag Ristić na „orlu“. Bilo je to prvo pojavljivanje srpskih aviona sa novim obeležjima van države; uz to za pohvalu je bojenje „supergaleba“: nedavno su šarene akrobatske boje sa stilizovanom trobojkom zamenile kamuflažnu šemu koja je toliko puta bila popravljana i zafarbavana da je avion koji se koristi za nastupe i prikazivanje u vazduhoplovnim krugovima bio prozvan ružno pače.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure