Festival
Ženski strit-art: Galerija na otvorenom
Završen je peti “All Girls Graffiti Jam”, festival strit-arta umetnica jedinstven na Balkanu. Poruka učesnica iz Evrope je solidarnost i podrška ženama u umetničkoj zajednici
Mobilni, celularni, mobitel i pripadajuće mreže su sudeći po broju reklama glavni domaći proizvod. Poslednjih nedelja vodi se pravi mali rat za pozivni broj vašeg aparata, a bombardovani smo mi – gledaoci. Posle ovakvog pranja mozga – pokušao sam da zažmurim, provrtim još jednom sve te spotove i pokušam da provalim kakav utisak su ostavili na mene, prosečnog, ili tačnije ispodprosečnog korisnika mobilne telefonije.
Odmah sam zaključio da nemam blage veze o tome ko šta nudi, odnosno čija ponuda mi najviše odgovara. Možda bih još i mogao da se odlučim za pripejd ili postpejd aranžman, ali tu počinje takav lavirint paketa, tarifa, besplatnih minuta i SMS poruka, dupliranja i prenošenja, da bi mi za validnu odluku bio potreban finansijski savetnik. Otpada dakle esencijalna srpska navika – prvo obiđem sve radnje, pa digitron u ruku i na kraju odaberem najjeftinije. Očigledno – biraćemo kao na političkim izborima – prema lepoti kandidata, lepoti telefona, imidžu koji nude pojedine mreže.
Pa da vidimo kako sam skapirao tri životna stila koja mi se nude.
MTS 064: to mu dođe kao mreža sa domaćim kapitalom, pa još bratski vezana za okolne srpske zemlje. Nema rominga kad zoveš prijatelje, braću i kumove. Uopšte, ovog leta su provajderi imali (svaki za sebe) virtuelnu geografsku kartu – gde da letujete i jeftino telefonirate. Domaći provajder se pojavio kao devojka sa dva lica. Jedno je tradicionalno, za celu porodicu, pa pričaš džabe sa familijom, pa imaš prijatelje svud po svetu, pa igra kolo naokolo (onaj folklor što sam mislio da je spot za DSS). Ima i onaj lepi spot – mini latino serija gde se rodi Laza, Ona se vrati Njemu kad je cimne telefonom, pa derbi diže iz mrtvih, pa se vraća ona ćera majci – nema sreće u tuđini! Uvek pomislim kako bih voleo da gledam domaću seriju sa svim ovim epizodama.
Drugo lice 064 okrenuto je mladima, videli smo neke moderne klince i žurke na mreži.
Ipak, pokazalo se da dašak narodnog veselja može da učini više nego deset planiranih i estetski doteranih kampanja. Đani Ćurčić je posle serijala vrhbratevrh možda popularniji nego posle „Velikog brata“. Mali Miki (gudkikiriki, vajfert) nije uspeo da imidž razvije i veže za proizvod kao Đani. Potpuno jasno je da su spotovi sa Ćurčićem genijalni jer su autori shvatili da moraju da mu daju apsolutnu slobodu. Zato je bela podloga bila savršena, Đanijeve replike i gluma spontani, ponekad naivni – to je čovek kojeg bi voleli da greškom dobijete kada nekog zovete telefonom. Đani je, naravno, u marketinškom smislu ogroman rizik – jer mogu da zamislim i neviđeno glupe reklame – isfolirani Đani. Sve u svemu, ako ste 064, klinci kažu da ste „kod Đanija“.
Telenor je za sada u potpuno drugačijem fazonu. Zamislite samo startnu poziciju – uselili ste se u gajbu, prethodne gazde su bile Braća Karić (danas nedostupni), a zaštitno lice ona Karićeva što je uvek dostupna i polugola (biiig bubis) – na skuteru, paraglajderu, avionu, kamionu. Norvežani su diskretno okrenuli sliku tumbe, uveli stil, svedenost, eleganciju, sa detaljima poput onog da su brojke na dopunama bile kao na dinarskim monetama. Poruka je da 063 ponovo vredi, kao kad je rahmetli Deda Avram vratio konvertibilni dinar. Umesto one dostupne, dobili smo atletičarku, supersaund – ukratko, poruka je biti najbolji, ali ne nametljiv. Telenor je u najvećoj meri primenio princip građenja imidža, kako kompanije (recikliranje starih telefona) tako i korisnika (urbani, obrazovani, oni obrijani, one elegantne, muzika za mobilne – svetski hitovi sa plaćenim autorskim pravima). Veoma bih voleo da vidim istraživanje fokus grupa koje bi opisivale tip korisnika pojedinih mreža.
Na kraju nam je stigla VIP mreža. Kampanja je u samom početku bila agresivna – pobunjeni tinejdžeri, borba za slobode, pravo glasa – moram priznati da nisam baš razumeo poruku. Ipak, vizuelno je VIP napravio malu revoluciju i uveo spotove sa belom pozadinom, znači Đani pre Đanija, a činjenica je da bi se on uklopio i u profil i u logo ove mreže (VIP). U nastavku smo videli doktorku i neke ljude u belim odelima, a poenta je da sve vidite i dobijete – duplo. U zemlji u kojoj sve teži megalomaniji (od duple ljute do duplog golog) mogli bi zaključiti –logikom superlativa da bi treća mreža bila „najboljija“. Osim činjenice da ću nešto dobiti duplo, nisam još do kraja uspeo da shvatim profil korisnika, mada mi zvuči zanimljivo akcenat doktorke i onog čike u mantilu. Ispod mantila kao da sam načuo dašak juga Srbije, pa jedva čekam da doktorka skine mantil i pojavi se u nekom realnom okruženju. I jare i pare!
Koga ćete odabrati, to će biti samo vaša odluka, ali ako pogledamo unazad – možemo biti zadovoljni, kako zbog pluralizma (mobilnog višestranačja) tako i zbog imidža – može se biti i dostupan i obučen!
Završen je peti “All Girls Graffiti Jam”, festival strit-arta umetnica jedinstven na Balkanu. Poruka učesnica iz Evrope je solidarnost i podrška ženama u umetničkoj zajednici
Prvi korak su obavezne dvoazbučne tastature, drugi se odnosi na izdavače a tiče se njihovog ekonomskog opstanka, a treći najavljuje nove ćirilične fontove. Najavio ih je ministar kulture Nikola Selaković, kao sredstva u borbi za očuvanje ćirilice
Omladinsko pozorište „Patos“, jedino u Smederevo, predstavom u kojoj su bela boja i čist vazduh zaboravljeni, osvojili su nagradu žirija na Juventafestu u Sarajevu
Pozorišna sezona počinje u nedelju, premijerom. Do kraja meseca biće ih četiri: od forenzike kolektivnog sećanja u detektivskoj priči u „Ateljeu 212“, preko „Pokondirene tikve“, i predstave u kojoj svako igra sam sebe u „Buhi“, do Krleže u Beogradskom dramskom
Članovi komisije FCS-a koji su glasali da „Ruski konzul“, film o Kosovu sedamdesetih, bude kandidat Srbije za Oskara, ne kriju da u njemu vide mogućnost da svet sazna drugu stranu priče srpsko-albanskih odnosa. Osim ovog, put Holivuda kreće još jedan film u kome je učestvovala Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve