img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lik i delo

Nata Mesarović

09. децембар 2009, 10:44 Dragoslav Grujić
Copied

Predsednica Vrhovnog kasacionog suda

Osnovni podaci: Nata Mesarović je rođena 19. juna 1950. u Beogradu. Završila je Pravni fakultet 1974. godine. Karijeru je započela u Privrednom sudu, a od 1976. do 1985. godine radila je kao sudija za prekršaje. Kada je birana za sudiju Četvrtog opštinskog suda u Beogradu, gde ostaje 12 godina, do 1997. i prelaska za sudiju beogradskog Okružnog suda.

foto: tanjug

Za sudiju Vrhovnog suda izabrana je 11. aprila 2003. godine, i s tog mesta je delegirana za sudiju Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Okružnog suda u Beogradu do 1. januara 2008, od kada je sudija Krivičnog odeljenja Vrhovnog suda Srbije.

Kao sudija krivičar tog suda radila je najteže slučajeve, bila je predsedavajući sudija na prvom suđenju za ratne zločine, u slučaju poznatom kao „Sjeverin“, za zločin nad 16 muslimana, kao i u slučaju bivše direktorke Beogradske banke Borke Vučić. Njeno veće je septembra 2003. izreklo i osuđujuću presudu četvorici pripadnika jedinice „Osvetnici“. Osim odbrane, zbog te presude su protestovale i nevladine organizacije.

U Vrhovnom sudu Srbije raspoređena je u Veće za ratne zločine.

Na funkciju vršioca dužnosti predsednika Vrhovnog suda postavljena je 9. marta 2009. godine. Natu Mesarović izabrale su njene kolege sudije na Opštoj sednici VSS-a za vršioca dužnosti i to bez protivkandidata, jer je dotadašnja predsednica Vida Petrović-Škero odbila kandidaturu.

Od aprila 2009. je predsednica Visokog saveta sudstva.

Na čelo Vrhovnog kasacionog suda, koji će biti najviša sudska instanca u Srbiji od 1. januara, izabrana je na sednici održanoj 30. novembra 2009, i s ponosom kaže: „Dobila sam podršku 133 poslanika Narodne skupštine od 135 prisutnih.“

Udata je i ima sina, koji je sudija u Četvrtom opštinskom sudu u Beogradu. Ima i unuke.

U slobodno vreme piše poeziju. Voli pop muziku, rado sluša Džimija Hendriksa, ali voli i klasičan balet i putovanja u gradove Istoka. Oni koji je poznaju tvrde da je veoma duhovita, energična i hrabra.

Po čemu je poznata: Nata Mesarović je 2003. godine delegirana za sudiju u tročlano veće Specijalnog suda koje je vodilo „suđenje veka“ za ubistvo premijera Zorana Đinđića. Bila je član tog veća do septembra 2006. godine, kada je dotadašnji predsedavajući Marko Kljajević zatražio razrešenje. Sudija Nata Mesarović je od tada do maja 2007. godine vodila proces i izrekla presudu kojom su Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović, dvojica prvooptuženih, osuđeni na kazne od po 40 godina zatvora.

Tokom suđenja Nata Mesarović je primila niz pretnji. Na pragu njene vikendice ostavljene su tri crvene ruže (što je simbol JSO-a), pretili su joj telefonom, a dobila je i pisano upozorenje od „Srba iz Čikaga“. „Ni mene ni ovo veće ne možete uplašiti“, rekla je Ulemeku kada je on u majici sa slikom vuka razjapljenih čeljusti stao za govornicu i počeo svoju završnu reč. „Ne mogu da kažem da sam Supermen, da se ničeg ne bojim, ali se osećam prilično sigurno.“

Optuženima za ubistvo premijera je prvostepenom presudom 23. maja 2007. godine izrečeno ukupno 378 godina zatvora.

U anketi lista „Blic“ 2007. stavljena je na listu 100 najmoćnijih žena Srbije i to na petom mestu – kao žena koja je presudila atentatorima.

Po završetku suđenja presudom su bili podjednako nezadovoljni kako osuđeni tako i advokati ubijenog premijera. Tako je advokat Srđa Popović, zastupnik porodice Đinđić, izjavio: „Gospođa Nata Mesarović je vrlo neprofesionalno završila postupak.“

Šta kaže o toj presudi: „Mislim da nesigurni ljudi ne donose presude i ne izriču kazne za najteža krivična dela. Najvažnije je da sudija, u trenutku kada donosi odluku, bude potpuno siguran u tu svoju odluku.“

Ugled sudstva: „Mislim da sudije i svi zaposleni u pravosuđu mogu mnogo da doprinesu tome da se ugled sudstva poboljša, tako što će u svim predmetima postupati savesno, poštovati zakon i donositi odluke u rokovima koji su za to određeni.“

Nezavisno sudstvo: „Mislim da će predstojeća reforma uticati na to da se poboljša položaj pravosuđa u Srbiji, da se učvrsti sudska nezavisnost, da pravosuđe dobije mesto koje mu pripada i da sudska vlast bude treća grana vlasti. Mislim da sudije pojedinačno mogu tome mnogo da doprinesu. Jer, ako nemamo nezavisno i nepristrasno sudstvo, onda nismo ni rešili probleme u društvu na pravi način.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure