Krivicu za problem oko konstituisanja Bošnjačkog nacionalnog veća snose jedan čovek koji ne može da odluči da li je verski ili politički lider i jedno ministarstvo koje pravila konstituisanja menja u hodu i nije u stanju da ostane pri sopstvenim odlukama
Gotovo dva meseca od održavanja neposrednih izbora za nacionalna veća nacionalnih manjina, većina ovih tela je formirana i priznata od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Zapelo je kod formiranja Bošnjačkog nacionalnog veća i, po svemu sudeći, nema izgleda da bi uskoro moglo doći do rešenja. Umesto dijaloga, tu je zapaljiva retorika, međusobne optužbe učesnika u sukobu, odnosno muftije Muamera Zukorlića sa jedne i ministarstva sa druge strane.
foto: tanjug…i ministar Svetozar Čiplić
Rok za konstituisanje nacionalnih veća istekao je 9. jula, a do tada je konstituisano njih sedamnaest. Izuzetak su bili makedonsko i bošnjačko veće. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava omogućilo je makedonskoj nacionalnoj manjini održavanje treće elektorske skupštine, pošto to telo, usled nedostatka kvoruma, ni u drugom pokušaju nije izabrano. S druge strane, istog dana je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava saopšteno da će za Nacionalni savet bošnjačke manjine raspisati nove izbore, pošto to telo nije formirano u zakonskom roku. Pomoćnik ministra Petar Antić izjavio je da resorno ministarstvo ne priznaje Savet koji je formirao muftija Muamer Zukorlić sa 17 osvojenih mandata „Bošnjačke kulturne zajednice“ (BKZ) uz pomoć dva većnika sa liste Bošnjačkog preporoda, i dodao da je reč o nelegalnoj radnji jer njihovi mandati nisu verifikovani. Nosilac liste BKZ-a Muamer Zukorlić ustvrdio je, međutim, da je savet konstituisan regularno, od 17 mandata sa te liste i dva sa liste Bošnjačkog preporoda, zatraživši hitnu ostavku ministra Čiplića jer je uoči konstitutivne sednice bez osnova izmenio poslovnik uslovivši dvotrećinsko prisustvo većnika na sednici.
Tri dana kasnije, Ministarstvo se predomislilo i donelo odluku da rok za formiranje Bošnjačkog nacionalnog veća produži na neodređeno vreme. Iako to nije eksplicitno rečeno, ovom odlukom je Ministarstvo praktično odustalo od novih izbora i formiranja privremenog organa upravljanja. Sve ovo stvara utisak da u Ministarstvu vlada konfuzija po pitanju Bošnjačkog nacionalnog veća. Druga strana, predvođena Zukorlićem, nije ništa raspoloženija da se pomeri sa mrtve tačke. Naprotiv, oštrim i na momente zlokobnim izjavama samo još više podgreva sukob.
Nosilac Bošnjačke liste Esad Džudžević rekao je da bi bilo bolje da ta lista i Bošnjački preporod postignu dogovor o formiranju nacionalnog saveta umesto da se raspisuju novi izbori. Time je pokrenuo spekulacije o mogućnosti udruživanja ove dve liste. To bi, međutim, u praksi značilo udruživanje Rasima Ljajića i Sulejmana Ugljanina, što je, iako su njih dvojica ministri u istoj vladi, zbog starih ratova na lokalu, malo verovatna i teško zamisliva opcija.
Na sednici Bošnjačkog nacionalnog sabora, održanoj u sredu u Novom Pazaru, usvojena je deklaracija u kojoj se kaže da su Bošnjaci konstitutivni narod u Srbiji (videti okvir). Zatim je Zukorlić održao zapaljiv govor u kome je predsednika Borisa Tadića optužio da se „igra Sandžakom“: „Ali nije moguće igrati se Sandžakom, a da se ne poigrava Srbijom. Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu da se vole ili ne vole. Ukoliko većinski stanari odluče da zapale jedan stan, rizikuju da se upali cela zgrada. Zato se nije igrati vatrom. Ili će nam svima biti lepo, ili će biti vatre do vrha. Samo naša kuća goreti neće“, zapretio je Zukorlić.
I inače pompeznom Zukorliću ovo nije prvi put da svojim neodmerenim izjavama uznemirava javnost, ostavljajući prostora za tumačenja da li nastupa kao verski ili politički lider. Ovog puta, tu dilemu isterao je na čistac beogradski muftija Muhamed Jusufspahić: „Neka država zabrani verskim vođama bilo kakav politički angažman i – gotova stvar.“ Slično je reagovao i poslanik Ugljaninove Bošnjačke liste Esad Džudžević: „Pitao sam Zukorlića da se opredeli da li je on verski poglavar ili političar i još nisam dobio odgovor. Isto tako pitam, šta je organ koji on predstavlja? Bošnjaci Sandžaka su nacionalna zajednica, a ne verska grupa. Sve drugo je zloupotreba njihovih emocija.“
Reakcija ministra Čiplića bila je kratka i jasna: Srbija je građanska država, nema konstitutivnih naroda, pa je ideja o autonomiji Sandžaka i posebnoj poziciji bilo koje nacionalne manjine protivna ustavnom poretku Srbije. Što se tiče Zukorlićevih metaforičnih pretnji vatrom, jedinstven stav Vlade Srbije bio je da je reč o pretnji kojom treba da se bavi policija, a ne Vlada. Kako je preneo Tanjug, Čiplić je rekao da su kritike koje je Zukorlić uputio njegovom ministarstvu uobičajene, a krajnja svrha i namera te priče, a pomalo, kako je rekao, i predstave, jeste borba verskog lidera za ličnu političku poziciju i promociju.
Iako je Čiplić u pravu kada kaže da su Zukorlićeve kritike uobičajene, to ne znači da su one sasvim netačne. Naime, pravilo igre koje kaže da je za konstituisanje nacionalnih veća potrebna dvotrećinska većina jeste uvedeno neposredno pred zakazanu konstitutivnu sednicu Bošnjačkog nacionalnog veća. U slučaju konstituisanja svih drugih nacionalnih veća igrom slučaja bilo je dvotrećinske većine. Međutim, odredba po kojoj je ova obavezna formalno nije postojala, što ostavlja prostora za tumačenje da je Ministarstvo upotrebilo srećnu okolnost da spreči formiranje Bošnjačkog nacionalnog veća. Činjenica je i da je Zukorlić počeo sa plasiranjem u najmanju ruku čudnih poruka odmah nakon pobede na izborima za nacionalno veće, mnogo pre nego što je do problema došlo, jer je odmah po objavljivanju rezultata izbora poručio da Sandžak „nikada više neće biti porobljen“.
Zato, krivicu za trenutno stanje snose i jedni i drugi: Zukorlić, koji ne može da odluči da li je verski ili politički lider i koji pokušava da na javnu scenu vrati zastrašujuću retoriku devedesetih, zaboravljajući da na tu udicu više niko ne želi da se upeca, ali i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava koje pravila konstituisanja menja u hodu, a onda još trapavijim potezima pokušava da ispravi posledice sopstvene nespretnosti.
Polemika u Ministarstvu
Na tribini koju je 16. jula, povodom situacije sa Bošnjačkim nacionalnim većem organizovao Helsinški odbor za ljudska prava, došlo je do polemike između pomoćnika ministra za ljudska i manjinska prava Petra Antića i državnog sekretara u tom ministarstvu Marka Karadžića. Prvi se za reč javio Antić, koji je negirao da se Ministarstvo ponašalo arbitrarno prilikom odluke da je za konstituisanje veća potrebno prisustvo dve trećine članova. On je, zatim, detaljno obrazlagao na koje se pravne osnove pozivalo Ministarstvo prilikom odluke da se u statut unese odredba o dvotrećinskoj većini potrebnoj za konstitutivnu sednicu bošnjačke manjine. Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić, koji je, kao i Antić, bio u publici, rekao je da, iako dolazi iz istog ministarstva, nije u tom učestvovao i ne može da razume objašnjenje. On je ocenio da nije dobro da se pravila menjaju usred igre: „Ja, koji sam u tome, vas ne razumem, a kako očekujete da vas narod razume? Kako očekujete da Bošnjaci razumeju nešto što smo promenili a nismo im objasnili zašto smo promenili“, rekao je Karadžić, nakon čega je napustio konferenciju za novinare.
Deklaracija
Na sednici Bošnjačkog nacionalnog sabora u organizaciji nepriznatog Bošnjačkog nacionalnog veća u Novom Pazaru 14. jula usvojena je deklaracija sa sledećim odredbama:
„Bošnjaci su konstitutivni narod u Srbiji.
Od Predsjednika i Vlade Republike Srbije zahtijevamo hitno organizovanje razgovora sa legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda, u cilju rješavanja ustavnog statusa Bošnjaka.
U cilju afirmacije rješavanja statusa regije Sandžak, kroz proces decentralizacije Srbije, Sabor formira odbor za obnovu Narodnog vijeća Sandžaka.
Sabor najoštrije osuđuje pravni i politički barbarizam Ministarstva za ljudska i manjinska prava, sa jasnom diskriminacijom i elementima rasizma nad Bošnjacima. Sabor zahtijeva hitnu smjenu ministra Čiplića i utvrđivanje krivične odgovornosti učesnika falsifikovanja izborne volje Bošnjaka.
U cilju internacionalizacije pitanja diskriminacije nad Bošnjacima u Srbiji, Sabor formira poseban odbor.
Sabor čestita na konstituisanju Bošnjačkog nacionalnog vijeća, dajući mu punu podršku na putu očuvanja nacionalnog identiteta Bošnjaka.
Sabor poziva i ostale izabrane kandidate sa liste Bošnjački preporod i izabrane kandidate sa Bošnjačke liste da se pridruže radu Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Sabor poziva Bošnjake u matici i dijaspori da izdvajanjem jednog procenta od ličnih prihoda učestvuju u finansiranju projekata od nacionalnog značaja.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!