img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Berlin

Tržište Kine je naša garancija za budućnost

18. август 2010, 15:43 DIE WELT
ŽELJNI SVEGA: Vrtoglav razvoj kineske privrede / foto: reuters
Copied

Kina će do kraja godine biti druga najveća nacionalna privreda sveta. Napredovanje Narodne Republike u statistikama ukazuje na to u kolikoj se meri godinama menja ravnoteža svetske privrede: na štetu Evrope koja stari i veštački naduvanih anglosaksonskih nacionalnih privreda, a u korist zemalja koje su doskora bile na rubu ekonomski razvijenog sveta. Ovo napredovanje za Nemačku dolazi u pravo vreme. Velika potražnja u Kini koja doživljava privredni procvat suštinski je doprinela tome da se nemačka privreda iznenađujuće brzo oporavi od urušavanja izazvanog krizom. Zahvaljujući rastućoj potražnji u Kini, izvoz ne stagnira, već raste, iako potrošači u SAD otplaćuju svoje dugove, i mada najveći broj evropskih suseda mora da dovodi u red državne finansije i izdatke.

Dugoročno, nova snaga zemalja na rubu za nas je čak još značajnija. Nemačka, Francuska ili Japan jesu doduše bogate nacionalne privrede; ali one ipak gube na snazi, jer njihovo stanovništvo stari i brojčano se smanjuje. Svaki peti Evropljanin već sada je stariji od 65 godina, 2050. biće svaki treći. Takav razvoj zacrtan je za više decenija. Sa sve malobrojnijim i stanovništvom koje stari opada unutrašnja potražnja: Stariji ljudi doduše u proseku manje štede, ali i manje troše od mlađih.

Kina, Indija ili Brazil mogu da kompenzuju takav dugoročni gubitak unutrašnjeg potraživanja: sa rastućim blagostanjem i većom privrednom efikasnošću raste i potražnja za robom iz etabliranih nacionalnih privreda. Što se starosna struktura u Evropi više pomera u korist starih, to ćemo više biti upućeni ne samo na potražnju u tim zemljama već i na tehnički razvoj koji dolazi iz Kine ili Indije. Jer, rastući broj dobro obučenih mladih ljudi u zemljama na rubu znači i da raste potencijal za briljantne ideje i pronalaske. Tehnološki napredak u Kini već je u zamahu – a od toga u tesno povezanom svetu profitiraju i industrijske nacije.

Tobias Kajzer

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure