



O studentima iz Srbije koji studiraju u inostranstvu više puta smo pisali u „Obrazovanju za XXI vek“. Ovog puta, rešili smo da vidimo kako stvari izgledaju iz drugog ugla, odnosno kako se u Srbiji snalaze strani studenti. Koliko ih ima na ovdašnjim univerzitetima nije poznato. Fakulteti ih primaju na osnovu svojih sporazuma i nemaju obavezu da o tome obaveste Ministarstvo prosvete. Osim toga, univerziteti u Srbiji ne nude često mogućnost studiranja na engleskom. Opšti utisak je da je stranih studenata u zlatno doba Jugoslavije bilo mnogo više. Neki od njih odlučili su da nastave život ovde. Jedan među njima, Amdžad Migati iz Jordana, na narednim stranicama piše o svojim sećanjima na studentske dane u Beogradu.
Sa druge strane, dok u Srbiji kao da vlada manjak stranih studenata, pojedine članice Evropske unije suočavaju se sa – viškom. Sve veći broj nemačkih studenata koji odlazi na studije u Holandiju, počinje da opterećuje obrazovni sistem te zemlje. Zbog sličnih problema, Danska i Švedska su još 1996. godine uvele sistem podele troškova. Od 2000. godine, broj nemačkih studenata u Austriji se učetvorostručio. Istovremeno, Evropska komisija upozorila je u septembru da strani studenti, učenici, osobe na praksi i volonteri ne mogu da iskoriste sve mogućnosti boravka u EU zbog toga što neke zemlje članice ne poštuju direktivu kojom se uređuje ta oblast. Zbog toga, Evropska komisija planira da pokrene proceduru kažnjavanja zemalja članica, ali i da predloži izmenu propisa.
Prilog „Obrazovanje za XXI vek“ je specijalno izdanje nedeljnika „Vreme“.
Fotografije: „Vreme“.
Broj 27, januar 2012.
Uređuje: Jovana Gligorijević
Projekat je realizovan uz podršku Fonda za otvoreno društvo.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve