![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/don_kihote_ii_mastoglavi_vitez_don_kihote_od_mance-migel_de_servantes_saavedra_v-309x232.jpg)
Preporuka
Don Kihote, maštoglavi idalgo
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
"Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum. Ovo je priča o ljubavi, samo drugačije ispričana", kaže Goran Kosanović, autor izložbe "Planeta Ljubav 2012" u galeriji Zvono
U beogradskoj galeriji Zvono, u ponedeljak 16. aprila, otvorena je izložba beogradskog umetnika Gorana Kosanovića (1962). Izložba se zove „Planeta Ljubav 2012“ i predstavlja konceptualni omaž Kosanovićevoj najdražoj temi – ljubavi. Ovo je njegova 11 samostalna izložba, a prošle godine je svoje radove predstavljao i na međunarodnoj kolektivnoj izložbi u galeriji Mentana u Firenci. Najmlađi je umetnik čije se delo čuva u Narodnom muzeju u Beogradu. Goran Kosanović je, inače, dvadeset godina bio direktor marketinga u nedeljniku „Vreme“.
Ideja izložbe „Planeta Ljubav 2012“ je muzejska postavka koja svedoči o imaginarnom putovanju umetnika na udaljenu planetu Ljubav. Pored printova pejzaža i scena u kojima Kosanović zabada zastavu Ljubavi i Republike Srbije u crveno tlo ove planete, posetioci mogu da vide i maketu modula kojim je umetnik „putovao“, a koju je izradio Ivan Stefanović, kao i naslovne strane „Lajfa“, „Nacionalne geografije“, „Kosmosa“, „Vremena“, „Mladine“ i „Politikinog zabavnika“ na kojima je Kosanović u astronautskom odelu i kombinezonu sa grbovima Srpske svemirske agencije, koja je takođe izmišljena da bi „organizovala“ ovu misiju. Na izložbi se može videti i takozvana Aresibo poruka (trominutna poruka u binarnom kodu poslata 1974. godine sa Zemlje ka galaksiji M13 sa slikom čoveka, teleskopa, podacima o Sunčevom sistemu, formuli DNK i organskih hemijskih jedinjenja), ali sa malo drugačijim sadržajem koji se odnosi na Kosanovića i njegovu suprugu: „Mladena plus Goran, to su srca dva, ljubili se grlili se sve do pola dva“.
IZVEŠTAJ SA EKSPEDICIJE: Dok posetioci galerije u Višnjićevoj 5 posmatraju printove na kojima dominira crveno tlo planete Ljubav i plavi svod, na panoima mogu da pročitaju da priča o putovanju na ovu planetu počinje 1997. godine, kada je umetnik naslikao prvu sliku na ovu temu. „Planeta se nalazi u galaksiji All you need is love, koja je u naučnim krugovima poznata pod nazivom UDFj-39546284, a koja je udaljena od Zemlje 13,2 milijarde svetlosnih godina i koja je nastala kada je svemir bio star samo 489 miliona godina“, piše na jednom od panoa. „To čini UDFj-39546284 najstarijom i najudaljenijom galaksijom koju su naučnici do sada otkrili, te se već govori o ogromnoj važnosti ovog otkrića za astronomiju.“
Prateći na panoima istoriju ekspedicije leta na Ljubav, posetioci se upoznaju sa činjenicom da je tek ove godine postalo moguće poslati svemirski brod sa ljudskom posadom na toliko dug i težak put i da je zahvaljujući nesebičnoj pomoći američke svemirske agencije (NASA), koja je ovaj projekat pomogla u svakom pogledu, kapetan Goran Kosanović uspešno poleteo sa uzletišta kod Avale. Izveštaj o sletanju na Ljubav dalje glasi: „Po izlasku iz modula i zakoračivši na planetu, kapetan Kosanović je rekao: ‘Volim te, Mladena.’ U toku trinaestočasovnog boravka na planeti Ljubav, kapetan Kosanović je uspeo da zabode zastave Ljubavi i Republike Srbije u tlo, da se provoza u svemirskom vozilu, da prikupi puno uzoraka sa površine, između ostalog i da pronađe Kamen-srce, da napravi mnogo fotografija i da se vrati na Zemlju, uspešno sletevši kod ušća Save u Dunav u Beogradu.“
IZNAD PORAZA: Kamen-srce koji je Kosanović pronašao na planeti i doneo ga na Zemlju jedan je od eksponata na izložbi. „Kamen-srce je stena koja po svom sastavu daje apsolutnu formulu ljubavi: 100 odsto poljupci plus 100 odsto zagrljaji plus 100 puta izgovoriti dnevno dragoj ili dragom ‘Volim te’ – minimum“, otkriva Kosanović tajnu ovog kamena. O reakcijama posetilaca izložbe kaže: „Ja sam se trudio da ovo sve deluje ozbiljno. Malopre me je jedna žena, dok je gledala vitrinu sa naslovnim stranama ‘Lajfa’, ‘Nacionalne geografije’, ‘Kosmosa’, ‘Vremena’, ‘Mladine’ i ‘Politikinog zabavnika’, na kojima sam ja u astronautskom odelu, pitala kada je sve to bilo objavljeno jer je propustila. Recimo da se svaki treći upeca. Inače, printovi na izložbi su umetnički obrađene fotografije sa Meseca, krater Srce stvarno postoji, galaksija UDFj-39546284 stvarno postoji, ove fotografije mene u astronautskom odelu i kombinezonu Srpske svemirske agencije su napravljene na identičan način kao što je, recimo, fotografisan Baz Oldrin, član misije Apola 11… Jedino što stvarno nisam bio na planeti Ljubav.“
„Kosanović nam zapravo samo jedno govori – prava mudrost je spoznati samu ljubav, njenu suštinu i moć (koja pretvara nemoguće u moguće)“, napisao je u katalogu izložbe istoričar umetnosti Jovan Despotović, „koja nas čini jakima i nedodirljivima, koja nas uzdiže iznad svakodnevice i emocionalnih i etičkih poraza koje donosi ovo vreme.“
Za 15. jul, u Muzeju „25. maj“, Kosanović planira veliku retrospektivnu izložbu, a u pripremi je i izložba „Kako je to biti Bob Dilan“, o kojoj kaže: „Uzeću jedan period njegovog života i sve što je on radio – radiću i ja.“
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Na upravo raspisanom tenderu nije naznačena procenjena vrednost rekonstrukcije, adaptacije i sanacije stare zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu i promene namene u muzejski objekat. Sve treba da bude završeno za Expo
Gojko Božović je ovogodišnji dobitnik nagrade Velika bazjaška povelja koju dodeljuje Savez Srba u Rumuniji. Ta vest je skrenula pažnju i na veliko nastojanje srpske manjine u Rumuniji da ostanu povezani sa maticom
Nakon četvorogodišnjeg renoviranja opet je otvorena Biblioteka Foldžer u Vašingtonu, pa su sada prvi put izloženi njihovi najvredniji eksponati – retke knjige
Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve