





„Trideset devet stepenica“ je zaista postojalo na promenadi Klif u priobalnom engleskom gradiću Brodsters, na krajnjem istoku oblasti Kent, gde je škotski pisac Džon Baken boravio pre nego što je napisao istoimeni roman. Ova, inače arhetipska priča o čoveku u begu bila je praktično prva u tom popularnom triler žanru. Svoju svetsku slavu stekla je kultnim crno-belim filmom Alfreda Hičkoka Trideset devet stepenica iz 1935. godine, koji je decenijama kasnije snimio i dva rimejka u koloru. U prvom u svojoj seriji velikih trilera sa nevinim junakom u bekstvu, Hičkok pred gledaoce stavlja uzbudljivu glavolomku i vojnu zaveru koja se otkriva u poslednjem preokretu. I u romanu i u Hičkokovom filmu stepenice same po sebi nisu okosnica zapleta, osim kao enigma koja skriva nemačke zaverenike i što se, u simboličkom smislu, nepravedno progonjeni junak, putujući kroz gradske i pastoralne ambijente, mostove i vozove, neprekidno „uspinje“ ka razrešenju, stepenik po stepenik. Čovek u begu, odbačen i progonjen, možda i najbolje svedoči kako je svaki od njih bitan. Ako olakšanje i stiže tek na 39, i to je bolje nego na 40. Bez sumnje dragocena veština zaokruživanja na redove veličine i okrugle brojeve, ponekad nam uskraćuje osećaj za precizne razlike, koje sagledavamo tek u ekstremnim situacijama. S druge strane, i sasvim male razlike u prirodi mogu predstavljati dramatične obrte, kao u slučaju teorije haosa, ali i pojava kao što je čitanje genoma, gde jedna genska mutacija na nekom genskom paru može da stvori nove vrste. Upravo to, pošteda na poslednjem broju u Antici je pri bičevanjima i telesnim kažnjavanjima bila vezana baš za broj 39. Legendarni Sinhedrion, biblijska skupština sudija Izraela, osuđenike je uvek kažnjavala ne sa 40, već sa 39 šiba. Stari Rimljani su, što je i istorijski podatak, svoje kažnjenike na 40 batina, takođe su pošteđivali te jedne, poslednje. Četrdeseti udarac bičem je ostajao sačuvan. Jer, ako nešto učimo od brojeva, to je da se zaista svaki broji. I da je svaki sledeći – novi izazov.
„Vreme nauke“ je specijalno izdanje nedeljnika
„Vreme“ za nauku i tehnologiju,
broj 39, 28/06/2012, izlazi poslednjeg četvrtka u mesecu.
Uređuju: Slobodan Bubnjević i Marija Vidić (Centar za promociju nauke, cpn.rs)
e-mail: [email protected]
Izdavač: NP „Vreme“
Suorganizator projekta: Institut za fiziku u Beogradu


Vreme nauke je jedan od 88 projekata promocije nauke koje je u 2012. na Javnom pozivu podržao Centar za promociju nauke.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve