img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za bezbednost i autor studije bezbednosti Parade 2009

Krug ludila

10. oktobar 2012, 15:44 Zoran Dragišić
Copied

Nova vlada Srbije se osramotila isto kao i prethodna, jer je i ovogodišnju šetnju zabranila sa zastrašujućim obrazloženjem da ne postoje bezbednosni uslovi za njeno održavanje. Ako ova država nije u stanju da obezbedi jedan miran skup na kome bi se okupilo par stotina ljudi, šta je uopšte ona u stanju da uradi

Treba li da biramo između bezbednosti i ljudskih prava? Ovo pitanje je još jedna lažna dilema koja se iz godine u godinu forsira u Srbiji. Smatram da još jednom treba pomenuti neke činjenice koje bi trebalo da su opštepoznate. Nema ljudskih prava bez bezbednosti, niti može biti bezbednosti bez ljudskih prava. Država je nastala tako što su se ljudi odrekli dela svoje slobode zbog bezbednosti. Ljudi su prihvatili da svoje odnose ne rešavaju silom, a državi je pripao monopol nad nasiljem, ukoliko neko ipak pokuša da krši norme ponašanja koje je država propisala. Svi plaćamo porez, između ostalog, da ne bismo morali sami da se bijemo protiv onih koji povređuju neko naše pravo. Država ima obavezu da svakome obezbedi nesmetano uživanje prava i da ga zaštiti ukoliko neko pokušava da ga omete u uživanju tog prava. Notorna je činjenica da svako, pa i LGBT osobe, ima pravo da na miran način iskaže svoje nezadovoljstvo, da ukaže na neki problem i da se slobodno prošeta ulicom.

Nova vlada Srbije se osramotila isto kao i prethodna jer je i ovogodišnju šetnju zabranila sa zastrašujućim obrazloženjem da ne postoje bezbednosni uslovi za njeno održavanje! Ako ova država nije u stanju da obezbedi jedan miran skup na kome bi se okupilo par stotina ljudi, šta je uopšte ona u stanju da uradi? Posebno zabrinjava činjenica da već godinama iste grupe prave nerede u kojima je bilo mrtvih i teško povređenih, krše prava građana i šire neku vrstu degenerisanog nacionalsocijalizma, a da država prstom nije mrdnula da ih u tome spreči. Naprotiv, parapolitičko podzemlje je, uz pomoć prethodnih obavljača najviših državnih funkcija, formiralo svoje političko krilo koje se sada prenemaže i objašnjava kako i oni „mirno izražavaju svoj stav“. Pre skoro čitavog veka nacionalsocijalisti su rekli da će ukoliko vajmarska demokratija bude dovoljno glupa da ih pusti da dođu na vlast tu šansu iskoristiti. Oni su je iskoristili, svi znamo kako se to završilo.

A kako ludilo nikada ne ide samo, nekakav „borac za ljudska prava“ poziva na paljenje crkava, organizuju se izložbe na kojima se Isus prikazuje na način koji vređa osećanja hrišćanskih vernika, država naravno ne reaguje. Kolateralne žrtve ovih budalaština, ni krive ni dužne, biće opet LGBT osobe, koje se samo zalažu da im se prizna pravo na normalan život.

Televizije su svakog dana pune „boraca za ljudska prava“ i „boraca za tradicionalne vrednosti“, ljudi se dele na one koji su za gej paradu i one koji su protiv, dok se PDV povećava na 20 odsto, ponovo počinju nestašice, sve cene skaču, hrana postaje luksuz, još čekamo početak borbe protiv kriminala… Aktuelni vlastodršci naivno veruju kako im ova situacija koristi jer ljudi ne obraćaju pažnju na bitne stvari. Iz ove situacije korist će i ove godine izvući parapolitičko podzemlje kome se pružila prilika da do mile volje bulazni o „porodičnim vrednostima“ i stiče jeftine političke poene.

Oštre reakcije iz Evrope i SAD u kojima se upozorava na slabost i nefunkcionalnost države koja nije u stanju da obezbedi održavanje najobičnije ulične manifestacije, tumače se kao zahtevi da se u Srbiju „uvede homoseksualizam“ i poruše „tradicionalne srpske vrednosti“. Evo još jednog dobrog povoda da se kaže ne Evropi i novom svetskom poretku!

Ono što Evropa od nas traži je zaista težak i neprihvatljiv uslov, to nije traženo ni od jedne države koja se do sada priključila EU. Bezdušni antisrpski lobi u Briselu traži, zamislite taj bezobrazluk, da poštujemo vlastiti Ustav i zakone! To neće proći! Imamo mi i bratsku Rusiju, pa neka se takmiče ko će više da nam pomogne!!! Svakome je jasno da je jaka i funkcionalna država direktno usmerena protiv srpskih nacionalnih interesa.

Krug ludila se širi, a lopovi trljaju ruke…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure