

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Zašto ovakav naslov? Zato što sve više zaboravljamo činjenicu da je društvo skup pojedinaca, a odluka pojedinca da učini promenu – posledična odluka društva. Evropska praksa na koju se sve više ugledamo ne podrazumeva poslovanje bez prefiksa „odgovorno“. Svedoci smo činjenice da je odgovorno poslovanje postalo epitet savremenog društva, spona između profita i svrhe koju je potrebno konstantno graditi i unapređivati, ali i nagraditi. U Srbiji se već dugi niz godina dodeljuje priznanje odgovornim kompanijama – Virtus nagrada za doprinos lokalnoj zajednici. Ovogodišnji dobitnik je naš projekat „Veliko srce“, koji je pokrenula Eurobank u partnerstvu sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac“.
Eurobank je prepoznata u Srbiji kao jedna od institucija koje su dale najveći doprinos za podršku lokalnoj zajednici. „Veliko srce“ nastalo je tako što smo odlučili da iskoristimo bankarski proizvod, kreditnu karticu, kao sponu za realizaciju društveno korisnog cilja – u ovom slučaju obnovu igrališta u državnim vrtićima širom Srbije. U procesu realizacije projekta „Eurobank Parkovi“, i kroz saradnju sa lokalnom samoupravom, primetili smo da je mnogim igralištima potrebno održavanje ili popravljanje, a lansiranjem donatorske kartice želeli smo da popravimo stanje u kom se nalaze i ponudimo deci Srbije bolje i sigurnije mesto za igru
Kroz projekat „Veliko srce“ trudimo se da učinimo korak napred za društvo u kojem poslujemo. Velika je čast biti dobitnik ovog priznanja po četvrti put, a činjenica da smo projektom „Veliko srce“ za četiri godine obradovali 8000 mališana u 20 vrtića širom Srbije, i da za taj period imamo više od 22.000 klijenata koji koriste ovu karticu, ovu nagradu čini još vrednijom. Strateško opredeljenje Eurobank je investiranje u korporativnu filantropiju, a zajedno sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac“ uspeli smo da pokrenemo i održimo projekat koji u najboljoj meri oslikava naše težnje. Ova nagrada predstavlja priznanje dugoročnom ulaganju Eurobank u unapređenje lokalne zajednice.
Sa velikim zadovoljstvom ističem da smo zajedno sa Fondacijom „Ana i Vlade Divac“ uspeli da kreiramo projekat ovih razmera i da istrajemo u njegovom razvoju. Pored rekonstrukcije igrališta, u saradnji sa izdavačkom kućom Laguna vrtićima smo omogućili i otvaranje biblioteka, te donirali preko 4500 knjiga. Mališani sada mogu da pozajmljuju knjige od najranijeg doba i da se tako kvalitetno edukuju, ali i da razvijaju naviku odlaska u biblioteke, što će se, nadamo se, nastaviti i kada odrastu. U ovoj akciji mislili smo na svu našu decu, pa smo s tim u vezi obezbedili i posebne sprave za igru i za decu sa invaliditetom, kako bismo podržali njihov razvoj i uključivanje u društvenu zajednicu, ali se i pobrinuli da ne ostanu uskraćeni za bilo koji deo detinjstva. Učestvujemo u građenju bolje sredine za svu našu decu, stimulativne i bezbedne, sredine koja će razvijati njihove fizičke i literarne potencijale.
Uverena sam da pojedinačna promena pokreće lavinu dobrih praksi koje rezultiraju napretkom društva u celini. Merilo uspeha jesu dela koja ostaju za nama, odgovornost pri njihovom činjenju neizostavan je merni instrument, dobra volja i odluka za promenu – dve strane medaljona koje uspeh čuvaju i grade.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve