

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




Smederevska Palanka od septembra prošle godine nema uličnu rasvetu. Gradu je struja isključena zbog duga koji, kako trenutno stvari stoje, nema od čega da plati. Kako izgleda život u gradu bez svetla
Nekoliko delimično osvetljenih prilaznih ulica, jedna svetiljka ispred zgrade Skupštine Opštine, nekoliko u okolini gradske bolnice. Ostale ulice u Smederevskoj Palanci i okolnim selima su u potpunom mraku. Isključivanje ulične rasvete u septembru prošle godine jedna je od posledica blokiranih opštinskih računa.
Dug za električnu energiju iznosi oko 886 miliona dinara, što je iznos jednak ukupnom opštinskom budžetu. Od toga za uličnu rasvetu duguje se oko 440 miliona. U poslednje tri godine, račun izvršenja budžeta opštine u konstantnoj je blokadi i crvenoj zoni. Od septembra sve probleme je prekrio mrak.
Prvih nekoliko dana građani su se nadali da je baš taj poslednji bez struje, a svake večeri doživljavali novo razočaranje. U okolnostima u kojima žive, nada ne umire poslednja.
Novi gradonačelnik Kragujevca po postavljanju na vlast izjavio je da bi grad koji vodi, da je ostao pod starom vlašću, bio sledeći posle Palanke koji bi bankrotirao. Krivica se prebacuje sa vlasti na opoziciju i obrnuto. Opštinsku vlast čini koalicija DS-a i SPS-a, možda kada se to promeni… Gradovi i opštine u kojima je na vlasti Srpska napredna stranka po pravilu bolje prolaze zbog dobrih odnosa sa republičkom vlašću.
Predsednik opštine Smederevska Palanka Radoslav Milojičić izjavljivao je ovih dana za medije da se gradske vlasti dovijaju kako znaju i da Opština živi zahvaljujući mogućnosti da troši polovinu sredstava sa računa.
Ni problem vodosnabdevanja nije nikakva novost, sa njim se Palančani suočavaju svakog leta, jer nemaju sopstvene bunare za vodosnabdevanje, a u toku je izgradnja novih postrojenja koja bi, kako je rečeno na početku samih radova, trebalo da trajno reše problem. Od majskih poplava isključivanja vode su mnogo restriktivnija. Dešava se da u toku dana svega nekoliko sati ima vode na slavinama.
NIKUDA BEZ PRUTA I LAMPE: „Isključuju nam vodu i struju, kao da smo u XIX veku, jedino je razlika u broju stanovnika i automobila. Ne znaš čega više da se plašiš – da te ne pokradu ili da te ne zgazi auto. Mnogo je i pasa lutalica, pa su prut i lampa postali obavezni za večernji izlazak“, kaže jedna sugrađanka.
Meštani su ironični pa kažu da žive u najromantičnijem gradu, da su toliko velikodušni, pa ne obeležavaju samo sat za planetu Zemlju, već to rade mesecima, ali i da žive u zoni sumraka. Saglasni su u jednom – za neke je ovakva situacija idealno radno okruženje. Krađe automobila i svega ostalog je u porastu, a sada i mrak ide u prilog.
Na parkingu ispred jedne stambene zgrade parkiran je „kec“ bez dva točka. Krade se svuda, ne samo po zavučenim ulicama, već i u centru grada. Česte krađe nisu nikakvo čudo, pogotovo ako se zna da je oko 10 procenata stanovništva na socijalnoj kašici.
„Plašim se da vozim noću iako sam vozač već 15 godina. Događalo mi se da jedva uočim pešake. Znam da su od kad nema ulične rasvete na putu stradali pešak i biciklista. Ne znam tačno, ali verujem da je jedan od uzroka bio i mrak“, kaže sugrađanin koji nas je upozorio da ukoliko prelazimo pružni prelaz kod crkve, vodimo računa jer je rampa često u kvaru.
Isključivanje ulične rasvete poklopilo se sa početkom školske godine. Zbog uvođenja smenske nastave i u niže razrede osnovne škole, roditelji su organizovali proteste, uplašeni za sigurnost svoje dece. „Časovi traju do pet, šest po podne. Tada je već uveliko mrak. Dogovorili smo se da svake večeri po jedan roditelj čeka decu. Kao da nas je neko ubacio u vremeplov i vratio nekoliko decenija unazad, moje roditelje su tako čekali, a sada ja čekam svoje dete. Deca ni na treninge ne mogu da idu sama, pa se i tada organizujemo“, kaže majka jednog petaka.
Prve tamne senke na ovu varoš počele su da padaju propadanjem HK Goša, koja je upošljavala većinu stanovništva. „U Smederevskoj Palanci je prema poslednjim podacima 3846 aktivnih tražilaca posla. Taj broj ne uključuje one koji su prijavljeni u službi, ali iz nekog razloga sprečeni da obavljaju posao, zbog bolesti, trudnoće… Njih je još oko hiljadu“, kaže za „Vreme“ Ivana Stevanović, rukovodilac odeljenja NSZ u Smederevskoj Palanci. Ovome treba dodati i da je veliki broj onih koji iz raznih razloga nisu evidentirani.
Dok lopovi vršljaju gradom, građani se nadaju skorašnjem poboljšanju situacije. Mrak u gradu propalih fabrika i propuštenih prilika traje nekoliko meseci, ali je Palanka u mraku odavno. Od ovog pravog, koji traje od septembra, strašniji je onaj društveni. Iz ovog poslednjeg izlaz se ne nazire. Nijedna gradska vlast u poslednjih nekoliko mandata nije im valjala, a na poslednju su najogorčeniji.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve